Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta Europske unije u narednom desetljeću. Digitalna tranzicija društva i gospodarstva trebala bi dovesti do novih mogućnosti za poduzeća i potrošače te razvijanja digitalnih kompetencija i digitalnih radnih mjesta. Digitalne tehnologije također imaju ključnu ulogu u preobrazbi europskog gospodarstva i društva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050., što je jedan od ciljeva koji su dogovorili čelnici Unije.
Pitali smo naše zastupnike u Europskom parlamentu kako ocjenjuju položaj Hrvatske u odnosu na druge države članice EU-a i ostatak svijeta po pitanju digitalne transformacije.
Zastupnica Sunčana Glavak (EPP) smatra da je digitalizacija ogromna prilika, ali i izazov za trenutnu generaciju, a pandemija je ukazala na nužnost digitalne tehnologije za različita poduzeća i sektore.
"Ukoliko kao relevantni izvor uzmemo Indeks digitalnog gospodarstva i društva Europske komisije, vidljivo je da Hrvatska u posljednjih šest godina zaista znatno napreduje u digitalizaciji i digitalnoj transformaciji", ističe europarlamentarka, "Od svih kategorija, Hrvatska je najbolji rezultat ostvarila u integraciji digitalne tehnologije u poduzećima i MSP-ovima i na devetom je mjestu u kategoriji prekogranične internetske prodaje drugim državama članicama EU-a. Hrvatska poduzeća postupno integriraju digitalne tehnologije u poslovanje. Hrvatska ima 23% poduzeća s visokom i vrlo visokom razinom digitalnog intenziteta, čime malo zaostaje za prosjekom EU-a. U kategoriji ljudskog kapitala Hrvatska je na 13. mjestu i ima šesti najveći udio osoba s diplomom iz područja IKT-a u EU-u. Također, ima dobre rezultate u digitalizaciji poduzeća i znatno je napredovala s uvođenjem mreža vrlo velikog kapaciteta. Kada gledamo međunarodni kontekst, prema I-DESI indeksu Hrvatska se smješta u društvo država kao što su Rusija i Kina.".
Članica kluba europskih pučana upozorava kako Europa treba učiti na svojim greškama iz krize i posvetiti se onim područjima koji će ju gospodarski osnažiti, poput 5G mreža i mreža vrlo velikog kapaciteta, digitalnim vještinama, naprednim digitalnim tehnologijama za poduzeća i digitalnim javnim uslugama.
"Ono što smo u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost identificirali, a prepoznaje i DESI, jesu nedostatni napreci u području povezivosti i digitalnih javnih usluga. Preduvjet su ulaganja i Hrvatska će iz sredstava za oporavak i otpornost uložiti oko 2.8 milijardi kuna u digitalnu transformaciju društva i javne uprave. Računamo i na sredstva koja dobivamo u okviru Višegodišnjeg financijskog okvira, iz kojeg će se moći financirati projekti vezani za digitalnu transformaciju, istraživanja i razvoj te energetiku", odgovorila je Glavak.
Dodaje kako pored ulaganja kroz Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan za oporavak i otpornost, postoji i namjenski program Europske unije, program Digitalna Europa vrijedan 7,5 milijardi eura.
"Program Digitalna Europa neće se izazovom digitalizacije baviti izolirano, već će nadopuniti financiranje dostupno kroz druge programe EU-a, poput Horizon Europe programa za istraživanje i inovacije i Instrumenta za povezivanje Europe za digitalnu infrastrukturu, Paketa za oporavak i otpornost te strukturne fondova, da nabrojim samo neke", objašnjava Glavak.
Hrvatska zastupnice ističe kako se u Europskom parlamentu aktivno bori protiv dezinformacija i pronalasku načina kako jačanje medijske pismenosti može biti uspješan način zaštite od dezinformacija.
"Digitalne tehnologije imaju zaista nezamjenjivu korist u našim zajednicama, ali su, nažalost, stvorile forum za širenje svakakvih neprovjerenih i opasnih vijesti i dezinformacija. Članica sam Posebnog odbora za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje (INGE), gdje često raspravljamo upravo o načinima i preporukama kako možemo pripremiti naše građane na rastuću prijetnju dezinformacija u digitalnoj sferi i kako ojačati njihovo kritičko razmišljanje upravo kroz medijsku i digitalnu pismenost. Na tome ću nastaviti raditi i ubuduće", zaključuje Glavak.
