vanjska uplitanja

‘Dezinformacije su jedan od ključnih izazova za naše slobodno demokratsko društvo‘

Paket zakona o digitalnim uslugama trebao bi riješiti, smatraju EU zastupnici, barem dio problema
Britansko veleposlanstvo u Berlinu
 John Macdougall/AFP
Paket zakona o digitalnim uslugama trebao bi riješiti, smatraju EU zastupnici, barem dio problema

Posebni odbor za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje i odbor Europskog parlamenta za kulturu i obrazovanje organizirali su zajedničko saslušanje stručnjaka na temu vanjskog upletanja u obrazovanje, medije i kulturu.

Zastupnici su naglasili da je Europska unija suočena sa sve većim prijetnjama demokraciji putem prikrivenog stranog financiranja, manipulacija informacijama i raznim drugim uplitanjima.

I dok su online platforme omogućile pristup informacijskim i komunikacijskim alatima zviždačima i disidentima, istodobno su omogućile širenje dezinformacija, govora mržnje, miješanje u izbore i špijunaže.

Paket zakona o digitalnim uslugama trebao bi riješiti, smatraju zastupnici, barem dio problema koji su nastali širenjem moći platformi, poput dezinformacija, lažnih vijesti i govora mržnje.

Predsjednik Europske skupine regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), Tobias Schmid, složio se kako su regulacije važne, ali je isto tako potrebno stvoriti uravnotežen sustav u kojem regulacije neće potaknuti cenzuru slobodnih medija i ugroziti prava građana EU-a.

"Dezinformacije su jedan od ključnih izazova za naše slobodno demokratsko društvo. Trebamo jasna pravila i uravnotežen sustav u kojem ćemo reagirati na dezinformacije i zbog toga smatramo da nam treba pravila koja dolaze od tijela poput Europskog parlamenta", izjavio je Schmid.

Schmid smatra da se uravnotežen sustav može postići pravilima o transparentnosti, ali da isto tako treba pronaći rješenje za borbu protiv manipulacije i vanjskog uplitanja.

"Trebamo jasne definicije fenomena poput dezinformacija, propagande, vanjskog utjecaja i političkih oglasa na europskoj razini. Moramo stvoriti jaka pravila o transparentnosti i pristup podacima za učinkovito praćenje vanjskih uplitanja", dodao je Schmid.

Profesorica kineskih studija na Sveučilištu Libre de Bruxelles Vanessa Frangville upozorila je na opasnost širenja Konfucijevih instituta diljem EU. U 2020. godini je radilo 548 Konfucijevih instituta, a od toga je više od 180 u Europi.

"Njihov broj neprestano raste. Često se na njih gleda kao na soft power, što znači da na njihov rad utječe Peking, ali su oni također sredstva uplitanja na europskim sveučilištima od strane kineske vlade", upozorila je Frangville.

Predsjednik INGE odbora, Raphaël Glucksmann (S&D) rekao je da "postoje pokušaji da se destabilizira naša vlada od strane vanjskih država i da se podriva povjerenje europskih građana".

"To se radi na kolektivnoj i individualnoj razini. Naše mogućnosti u borbi protiv tih uplitanja leže u jačanju medija, zaštiti novinara, obrazovanju građana u korištenju društvenih mreža", smatra Glucksmann.

Europarlamentarka Rasa Juknevičienė (EPP) istaknula je da je u samom središtu rada INGE odora zaštita budućnosti demokracije.

"Naš glavni cilj je obrana demokracija od autoritativnih režima koji ga napadaju. Pričamo o hibridnom ratu protiv demokracije pomoću dezinformacija. Kultura i demokracija su glavni stupovi demokracije i zato su napadnuti. Primjerice, vidimo vanjsko uplitanje na povijest Europe. Rusija pogotovo koristi dezinformacije kako bi opravdala svoju agresiju i uplitanje tijekom Drugog svjetskog društva", rekla je litvanska zastupnica Juknevičienė.

Zastupnica Radka Maxova (S&D) podsjetila je da se Češkoj bliže izbori i da se mnogi političari koriste dezinformacijama kako bi osvojili glasove birača te je sada više nego ikada važno raditi na digitalnom opismenjavanju građana.

"Moramo imati na umu da je obrazovanje uvijek prvi korak u osiguravanju društva otpornog na dezinformacije i strana uplitanja.Cjeloživotno učenje je posebno važno, kao i osiguravanja medijske pismenosti, pogotovo u ovoj eri koja se brzo mijenja", rekla je Maxova.

EU trenutno provodi dobrovoljni Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, a mnoge države članice razvile su vlastite pristupe rješavanju dezinformacija i online govora mržnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Komentari (0)

Komentiraj

Ovaj članak još nema komentara
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalima društva HANZA MEDIA d.o.o. dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu društva HANZA MEDIA d.o.o. te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima.
19. srpanj 2025 13:52