Znanstvenici sa Sveučilišta u New Yorku objavili su rezultate istraživanja o širenju dezinformacija na Facebooku pojačavši sumnje da algoritmi društvene mreže potiču širenje lažnih vijesti putem pouzdanijih izvora.
Studija je otkrila da dezinformacije na Facebooku dobivaju čak šest puta više 'klikova' od objava koje sadrže činjenične vijesti.
Fenomen lažnih vijesti na Facebooku u središtu je mnogih istraživanja još od 2016. godine kad su se pojavile sumnje oko utjecaja dezinformacija na ishod predsjedničkih izbora.
Međutim, ova studija je vjerojatno dosad najsveobuhvatniji pokušaj mjerenja i izoliranja učinka dezinformacija među širokom skupinom izdavača na Facebooku.
Naime, istraživači sa Sveučilišta New York i Université Grenoble Alpes u Francuskoj u razdoblju od kolovoza 2020. do siječnja 2021. istraživali su novinske izdavače i došli do zaključka kako oni izdavači koji su poznati po iznošenju dezinformacija dobivaju šest puta više lajkova, dijeljenja i interakcija na Facebooku, u odnosu na pouzdanije izvore vijesti, poput CNN-a ili Svjetske zdravstvene organizacije.
Također, otkriveno je kako su dezinformacije činile veliku većinu angažmana objava krajnje desnice (68%) u usporedbi s 36% objava koje dolaze s krajnje ljevice.
Autori studije oslanjali su se na kategorizacije dviju organizacija koje proučavaju dezinformacije, NewsGuard i Media Bias/Fact Check. Obje su grupe kategorizirale tisuće Facebook izdavača prema političkim opredjeljenjima, u rasponu od krajnje lijevog do krajnje desnog spektra, te po njihovoj sklonosti u dijeljenju pouzdanih ili nevjerodostojnih vijesti.
Znanstvenici su potom usporedili interakcije na objave nakladnika poznatih po objavljivanju nevjerodostojnih informacijama, poput Occupy Democrats i Breitbart, s interakcijama na objave koje su objavili pouzdaniji nakladnici.
Istraživači su također otkrili da je širenje dezinformacija na Facebooku politički neutralno, odnosno da platforma ne favorizira niti nagrađuje laži koje dolaze s jedne ili druge strane političkog spektra.
Facebook osporava rezultate istraživanja tvrdeći kako je NYU istraživao angažman, a ne broj prikaza objava (impresiju).
"Ovo izvješće uglavnom proučava kako ljudi sudjeluju u sadržaju, što ne treba miješati s brojem ljudi koji zapravo vide taj sadržaj. Kada pogledate sadržaj koji ima najveći doseg na Facebooku, on uopće nije poput onoga što ova studija sugerira", stoji u priopćenju kalifornijske tvrtke.
Da su istraživači dirnuli u osinje gnijezdo pokazalo se još prošlog mjeseca kad je Facebook odlučio ugasiti profile znanstvenika i time im ograničiti daljnje istraživanje širenja dezinformacija na društvenoj mreži.
"Projekt Ad Observatory Sveučilišta New York proučavao je političke oglase koristeći neovlaštena sredstva za pristup i prikupljanje podataka s Facebooka, što je kršenje naših uvjeta pružanja usluge. Poduzeli smo ove radnje kako bismo zaštitili privatnost ljudi," izjavio je u priopćenju Mike Clark, Facebookov direktor za upravljanje proizvodima.
No, Laura Edelson, vodeća istraživačica na tom projektu, rekla je CNN-u da to objašnjenje nema smisla jer su oglase proučavali putem dobrovoljnog proširenja preglednika koje im omogućuje mjerenje impresije. Korisnici Facebooka još uvijek mogu mogu slobodno preuzeti to proširenje. Međutim, s obzirom na to da je Facebook znanstvenicima koji su radili na projektu blokirao osobne račune i pristup stranicama, svako daljnje istraživanje im je onemogućeno.
"Ne bismo mogli replicirati studiju niti da pokušamo", priznala je Edelson.
Europska komisija u svibnju je predstavila neobvezujuće smjernice za poboljšanje kodeksa o suzbijanju dezinformacija, a koje će se uzeti u obzir u budućem radu EU-a u borbi protiv dezinformiranja, posebno u akcijskom planu za europsku demokraciju te Zakonu o digitalnim uslugama.
EU provodi dobrovoljni Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija i Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mržnje na internetu, a mnoge države članice razvile su vlastite pristupe rješavanju dezinformacija i online uvredljivog govora.
Potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourová upozorila je tijekom predstavljanja smjernica da prijetnje povezane s dezinformacijama na internetu brzo rastu te je potrebna bolja suradnja kako bi se ojačao položaj građana i zaštitio demokratski informacijski prostor.
"Važno je da se mrežne platforme i drugi sudionici pozabave sustavnim suzbijanjem sistemskih rizika koji proizlaze iz njihovih usluga i algoritamskog širenja sadržaja, da sami sebi prestanu glumiti policiju i ne dozvole da se zarađuje na dezinformacijama, a da se istodobno u potpunosti očuva slobodu govora", rekla je Jourová.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, Sunčana Glavak (EPP) ističe kako se protiv dezinformacija treba boriti, između ostalog, razvojem digitalnih vještina i jačanjem medijske pismenosti.
"Digitalne tehnologije imaju zaista nezamjenjivu korist u našim zajednicama, ali su, nažalost, stvorile forum za širenje svakakvih neprovjerenih i opasnih vijesti i dezinformacija", izjavila je Glavak, članica Posebnog odbora Europskog parlamenta za vanjsko upletanje u sve demokratske procese u Europskoj uniji, uključujući dezinformiranje.
