E-SAVJETOVANJE

Depresija će do 2030. biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima

Temelji su kvalitetne skrbi podizanje svijesti o problemima, pravodobno otkrivanje poremećaja te liječenje i rehabilitacija

Ilustracija

 Islandstock/Alamy/Alamy/Profimedia

Ministarstvo zdravstva uputilo je u javno savjetovanje do 17. travnja Nacrt Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030. čije je donošenje, kako obrazlaže, u skladu s već donesenim komplementarnim strategijama na drugim područjima, posebice na području zaštite zdravlja, sa svrhom uspostave dugoročnih ciljeva za unaprjeđenje postojećih i razvoja novih modela zaštite mentalnog zdravlja kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i invalidnosti povezanih s njima te kako bi se ujedno povećala dostupnost skrbi na cijelom teritoriju Hrvatske.

Temelji kvalitetne skrbi, kako je istaknuto u obrazloženju, su podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja, pravodobno otkrivanje mentalnih poremećaja te odgovarajuće liječenje i rehabilitacija.

U Nacrtu Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030. uvodno je navedeno kako je mentalno zdravlje neizostavan dio zdravlja.

- Mentalno zdravlje osnovna je komponenta socijalne kohezije, produktivnosti, mira i stabilnosti te je važan doprinos socijalnom i ekonomskom razvoju društva. Mentalno zdravlje jedan je od javnozdravstvenih prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). S obzirom na težinu problema i posljedica koje mentalni poremećaji imaju na društvo kao cjelinu, nužno je poduzeti sveobuhvatne i specifične mjere promicanja i zaštite mentalnog zdravlja te liječenja mentalnih poremećaja – istaknuto je na početku ovog dokumenta.

Obrazloženo je i kako potrebu za novim strateškim pristupom u zaštiti mentalnog zdravlja potiče i nekoliko velikih izazova mentalnom zdravlju populacije u suvremenom svijetu, kao što su demografske promjene, posebice u smislu povećane zastupljenosti starije populacije te promjene zastupljenosti duševnih poremećaja u ukupnom morbiditetu.

Starenjem populacije vjerojatno će se povećati potreba za zdravstvenom zaštitom uz istodobno smanjenje broja radno sposobnih stanovnika. Psihosocijalni stres jedan je od važnih rizičnih čimbenika za nastanak i održavanje poteškoća u mentalnom zdravlju i pridonosi porastu poremećaja mentalnog zdravlja te je potrebno planirati specifične intervencije za smanjenje negativnog stresa na zdravlje ljudi, navedeno je.

Procjenjuje se da će samo depresija u ukupnoj populaciji do 2030. godine biti drugi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima, odmah nakon ishemijske bolesti srca. Ekonomski teret uzrokovan poremećajima mentalnog zdravlja 2015. godine, kako je navedeno, iznosio je od 2,2 do 4,4 % BDP-a u zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD-a).

Također je naglašeno kako teret duševnih bolesti umnogome premašuje ekonomske izazove. Velik je teret na njegovateljima, obitelji i cijelom društvu. Nadalje, istaknuto je kako su u Republici Hrvatskoj dodatne izazove donijele i posljedice rata i tranzicijskog razdoblja, uključujući porast socijalne nesigurnosti te broja osoba s poremećajima povezanim sa stresom i broja osoba koje zloupotrebljavaju psihoaktivne tvari. Dodatne okolnosti predstavljaju u 2020. i 2021. godini epidemija bolesti Covid-19 i potresi.

Pojašnjeno je kako je svrha donošenja Strateškog okvira razvoja mentalnog zdravlja 2022. – 2030. da se u skladu s već donesenim komplementarnim strategijama na drugim područjima, posebice na području zaštite zdravlja, uspostave dugoročni ciljevi za unaprjeđenje postojećih i razvoj novih modela zaštite mentalnog zdravlja kako bi se smanjila pojava mentalnih poremećaja i invaliditeta povezanih s njima te povećala dostupnost skrbi na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Temelji su kvalitetne skrbi, navedeno je, podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja, pravodobno otkrivanje mentalnih poremećaja te odgovarajuće liječenje i rehabilitacija.

Dio kvalitetne skrbi rezultira potpunim oporavkom osoba s duševnim poremećajima i njihovim uključivanjem u zajednicu aktivnim sudjelovanjem u terapijskom procesu. Unaprjeđenje i zaštita mentalnog zdravlja bitni su za cjelokupnu društvenu zajednicu zbog podizanja kvalitete zdravlja građana što pridonosi osobnom zadovoljstvu, socijalnoj uključenosti i produktivnosti cijele zajednice. Time se smanjuju potrebe za zdravstvenom skrbi te se potiče ekonomski i društveni razvoj.

Prema definiciji SZO mentalno zdravlje dio je općeg zdravlja, a ne samo odsutnost mentalnog poremećaja.

Načela organizacije zaštite mentalnog zdravlja prema preporukama SZO uključuju: pristupačnost, sveobuhvatnost, kontinuiranu i koordiniranu skrb, službe vođene potrebama korisnika, učinkovitost, jednakost, zaštitu i unaprjeđenje ljudskih prava, informacije o službama i uslugama, te oporavak i osnaživanje.

Pojašnjeno je i kako se Strateški okvir temelji na preporukama koje su usko povezane s preporukama i ciljevima iz međunarodnih dokumenata i dokumenata Europske unije u kojima se ističe potreba za uspostavom koordiniranog sustava mreže usluga u zajednici koji obuhvaća liječenje u zajednici, uključujući kratkotrajno bolničko liječenje u općim bolnicama te usmjerivanje financiranja prema uslugama u zajednici.

Navedeno je i kako su u Europskoj uniji strategije razvoja mentalnog zdravlja dugo bile prepuštene zemljama članicama. Prekretnica u pristupu mentalnom zdravlju dogodila se 2005. godine kad je u Helsinkiju SZO u partnerstvu s Europskom komisijom organizirala Ministarsku konferenciju na kojoj su prihvaćeni Deklaracija o mentalnom zdravlju i Akcijski plan za mentalno zdravlje za Europu čime je pružena snažna potpora unaprjeđenju mentalnog zdravlja.

Vrijedi istaći i kako SZO smatra klimatske promjene najvećom prijetnjom globalnom zdravlju u dvadeset i prvome stoljeću. Sukladno Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske za razdoblje do 2040. godinu s pogledom na 2027. godinu, kako je navedeno, dodatni glavni očekivani utjecaji koji uzrokuju visoku ranjivost u sektoru zdravstva zbog povećanja učestalosti i trajanja ekstremnih vremenskih uvjeta, ali i utjecaja ostalih važnih klimatskih parametara su: povećanje smrtnosti; promjene u epidemiologiji kroničnih nezaraznih bolesti; promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti, sniženje kvalitete zraka, te sigurnosti vode i hrane te razine moguće štetnih čimbenika u okolišu.

- Hrvatska je uz pandemiju u 2020. godini bila izložena i razornim potresima u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj Županiji, Zagrebačkoj županiji i Karlovačkoj županiji. Ovi događaji imaju snažan utjecaj na mentalno zdravlje u smislu pojavnosti akutnog stresnog poremećaja te je jedan od ciljeva ovog Strateškog okvira između ostalog omogućavanje fleksibilnijih i učinkovitijih modela pristupa ugroženim područjima i građanima u slučaju elementarnih nepogoda, posljedica klimatskih promjena i kriznih situacija – navedeno je, između ostaloga, u Nacrtu Strateškog okvira.

Područja djelovanja su unaprjeđenje mentalnog zdravlja u općoj populaciji, kao i na radu, također i unaprjeđenje mentalnog zdravlja u predškolskim, školskim ustanovama i akademskoj zajednici, te u dobno specifičnih i ranjivih populacija. Zacrtana je i suradnja s ostalim sektorima, razmjena informacija i znanja, istraživanje s obzirom da, kako je primijećeno, mentalno zdravlje nije u dovoljnoj mjeri zastupljeno postojećim sustavom praćenja zdravstvenog stanja. Trebat će, istaknuto je, znatni napori u usklađivanju postojećih nacionalno primijenjenih pokazatelja i sustava podataka za praćenje koji se razvijaju u Europskoj uniji.

Dodajmo kako je zdravlje jedna od važnih tema u okviru Konferencije o budućnosti Europe, procesa javnih rasprava, koji omogućuje građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za buduće politike EU-a. Treći europski panel građana "Klimatske promjene i okoliš/zdravlje" usvojio je 51 preporuku, među kojima je i nekoliko u kojima se govori o mentalnom zdravlju.

“Preporučujemo da se u svim državama članicama kao inicijativa Europske unije u istom tjednu proglasi zdravstveni tjedan posvećen svim zdravstvenim pitanjima s posebnim naglaskom na mentalnom zdravlju. Tijekom tog tjedna obuhvatit će se i promicati sve glavne teme o mentalnom zdravlju, zajedno s drugim već postojećim inicijativama, kao što su inicijative organizacije Mental Health Europe”, jedna je od preporuka tog panela koji, kao i ostala tri, okuplja 200 građana EU-a.

U obrazloženju je navedeno kako to preporučuju jer bi se svi europski građani trebali osjećati prihvaćenima i uključenima, posebno ako imaju problema s mentalnim zdravljem. Nadalje, potrebno je normalizirati i poboljšati informiranost o mentalnim zdravstvenim problemima te spriječiti povezane socijalne probleme kao što je diskriminacija. Nadalje, s obzirom na to da su se problemi s mentalnim zdravljem pogoršali zbog pandemije i vjerojatno će se nastaviti, ova inicijativa postaje još važnija, naglasili su.

Jedna od preporuka je: “Preporučujemo da Europska unija zauzme čvrst stav kako bi potaknula sve države članice da u svoje nastavne programe, prema potrebi, uključe pitanja povezana s mentalnim zdravljem i spolnim odgojem. Kako bi se državama članicama pomoglo kod uvođenja takvih tema u nastavne programe, Europska unija trebala bi razviti i staviti na raspolaganje standardni program za pitanja mentalnog zdravlja i spolna pitanja”.

U objašnjenju navode kako je potrebno smanjiti diskriminaciju i tabue u pogledu problema s mentalnim zdravljem. Osim toga, potrebno je izbjegavati pogrešne informacije i neznanstvene pristupe. Nadalje, spolni odgoj ključan je za zdrav život i zajednicu te sprečava probleme kao što su maloljetničke trudnoće.

“Preporučujemo da Europska unija razvije bolji komunikacijski sustav za sve svoje inicijative u području mentalnog zdravlja, odnosno portal javnog zdravlja s primjerima dobre prakse, unutar država članica i za sve građane. Zastupnici u Europskom parlamentu mogli bi jedni drugima predstaviti te primjere dobre prakse kako bi se države članice bolje upoznale s njima”.

Uz to preporuku navedeno je kako građani nisu dobro informirani o inicijativama Europske unije te stoga razmjenom primjera dobre prakse možemo učiti jedni od drugih.

Tri EU institucije, Vijeće, Parlament i Komisija potpisom zajedničke deklaracije 10. ožujka prošle godine obvezali su se da će slijediti ono što su građani rekli u okviru Konferencije o budućnosti Europe i njihove ideje pretvoriti u konkretne politike.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. rujan 2022 15:19