EUROSTAT

Četiri od pet Europljana internet koristi svaki dan. Hrvatska je malo ispod prosjeka

Internet najviše koriste stanovnici na sjeveru i zapadu EU-a, a najmanje u Bugarskoj i Rumunjskoj
Ilustracija
 Rawf8/Alamy/Alamy/Profimedia

Broj osoba u Hrvatskoj koji svakodnevno koriste internet je ispod prosjeka EU-a, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.

Izvješće pokazuje da je u 2020. godini četiri od pet odraslih Europljana (u dobi od 16 do 74 godina) koristilo internet svaki dan. To je povećanje od čak 15 posto u usporedbi s 2015.

Većina sjevernih i zapadnih regija EU-a izvijestila je o relativno velikom udjelu odraslih koji svakodnevno koriste internet.

Najveći udio odraslih koji svakodnevno koriste internet zabilježen je u regiji Helsinki-Uusimai u Finskoj (96%). Zatim slijede Hovedstaden u Danskoj, Stockholm u Švedskoj (obje 95%) i još dvije regije u Danskoj - Syddanmark i Midtjylland (obje 94%).

S druge strane, najmanji udio zabilježen je u regiji Severozapaden u Bugarskoj (53%), Nord-Est u Rumunjskoj (55%) i tri druge regije u Bugarskoj - Severen tsentralen (55%), Yugoiztochen i Yuzhen tsentralen (obje 56%).

Najveći udio odraslih koji svakodnevno koriste internet je zabilježen među ljudima koji žive u gradovima i manje među onima koji žive u ruralnim područjima.

U kontinentalnoj Hrvatskoj internet je svaki dan koristilo 73% stanovnika, a u jadranskoj Hrvatskoj internetu je barem jednom dnevno pristupilo i koristilo 74% građana.

Podaci o svakodnevnoj upotrebi interneta odnose se na prvo tromjesečje 2020. stoga se referentno razdoblje uglavnom odnosi na stanje prije početka pandemije.

Što se online trgovine tiče, u 2020. godini 73 posto korisnika interneta na razini EU kupovalo je online trgovinom i to najčešće onih u dobi od 25 do 54 godine (njih 79 posto).

Europska komisija predstavila je nedavno program Put u digitalno desetljeće za digitalnu transformaciju EU-a do 2030. Njime se želi osigurati da barem 80 % odraslih osoba ima osnovne digitalne vještine, da sva kućanstva u Uniji imaju gigabitnu povezivost i sva naseljena područja budu pokrivena 5G mrežom, sve ključne javne usluge budu dostupne na internetu, a svi građani imaju pristup svojim elektroničkim zdravstvenim kartonima i koriste elektroničku osobnu iskaznicu.

Digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Europski parlament pomaže u oblikovanju politika kojima će se ojačati europski kapaciteti u području novih digitalnih tehnologija, poduprijeti digitalne vještine građana i osposobljavanje radnika te pomoći u digitalizaciji javnih usluga, istodobno štiteći temeljna europska prava i vrijednosti.

U svibnju 2021. europarlamentarci su donijeli izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem su pozvali Komisiju na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2022 13:37