Startupi

Akcijski plan: Za EK Hrvatska već ima dva jednoroga, a cilj je da ih bude 20

U Estoniji je dosad nastalo čak sedam jednoroga. Po tom je pokazatelju zemlja s najviše jednoroga po stanovniku na cijelom svijetu
Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge CroAI i hrvatska predstavnica u radnoj skupini koja je pripremala Akcijski plan za startupe
 Croai, Darko Tomaš/Cropix

Europa želi udeseterostručiti broj startupa jednoroga, tvrtkih vrednijih od milijardu dolara, a u ponedjeljak su predstavnici startup-ekosustava svih država članica Unije, pa i oni iz Hrvatske, predstavili Europskoj komisiji prijedlog Akcijskog plana za startupe. Prvi je to takav dokument u Uniji i cilj mu je ojačati ekosustav na Starom kontinentu kako bi se mogao nositi s onima u SAD-u i Kini.

U cijeloj se Uniji u prvom tromjesečju ove godine pojavilo čak 27 novih startupa jednoroga. Trenutačno ih je u Europi 51, a ukupan broj startupa kreće se oko 80.000. Samo lani startupi u EU privukli su više od 41 milijardu dolara investicija.

Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge CroAI, koja okuplja domaće tvrtke za umjetnu inteligenciju, i hrvatska predstavnica u radnoj skupini koja je pripremala Akcijski plan za startupe, navodi da svi ti pokazatelji i nisu tako impresivni kad ih se usporedi s onima koje bilježi SAD.

- EU želi postati globalni lider u inovacijama, što po broju objavljenih znanstvenih radova trenutno već jest, ali nije kada govorimo o komercijalizaciji tih inovacija. Dok je u EU u prvom tromjesečju nastalo 27 novih jednoroga, u SAD-u ih je nastalo čak 67 - kaže Ćenan.

Velike aspiracije

Prema mišljenju Komisije, i Hrvatska bi tu trebala imati velike aspiracije jer već ima dva jednoroga. Uz, Infobip, koji je to postao lani, EU jednorogom smatra i tvrtku Rimac Automobili, iako joj je formalno posljednjom investicijom Porsche podigao tržišnu vrijednost na 978,5 milijuna dolara. Dakle, nadomak je milijarde i očekuje se da će taj prag prijeći tijekom ove godine.

Ćenan ističe da smo u posljednjih ni godinu dana svjedoci niza velikih uspjeha na startup-sceni. U njih se ubrajaju i velike investicije i veliki "exiti". No, svi ti uspjesi, ističe, nisu nastali zato što u Hrvatskoj postoji povoljno okruženje za startupe.

Dodaje da trava nije ništa zelenija u drugim članicama Unije. Više-manje sve se članice po tom pitanju traže, iako one najveće, poput Francuske i Njemačke, već imaju nacionalna startup-udruženja i značajnu financijsku i inu podršku svojih vlada. Ćenan kao iznimku navodi Estoniju, i to kao državu koja je u Europi otišla najdalje po pitanju stvaranja povoljnog okruženja za razvoj startupa.

- U Estoniji je dosad nastalo čak sedam jednoroga, a ta zemlja ima samo 1,3 milijuna stanovnika. Po tom je pokazatelju Estonija država s najviše jednoroga po stanovniku na cijelom svijetu, dakle ispred je SAD-a, Kine, Izraela te svih europskih država - kaže Ćenan.

Naglašava da to ne znači da po predloženom Akcijskom planu i Estonci neće imati mnogo posla.

- Većinu točaka iz plana i oni tek trebaju implementirati - kaže ona.

U Hrvatskoj, kaže Ćenan, na razvoju akcijskog plana radili su, uz CroAI, i domaće udruženje softverskih izvoznika CISEx te ICT ogranak HUP-a. Inicijativa pokrenuta je prije nepuna dva mjeseca.

Puno posla

- Ovo sve je početak. Inicijativa je došla od same Komisije i predstavlja jačanje odnosa između startup sektora i EK i naslanja se na elemente kao što su EU startup-deklaracija, zatim nastavak programa Obzor pa programa za transformaciju obrazovanja i predstavljenog digitalnog kompasa EK - kaže Ćenan.

Veliki će se broj inicijativa za startupe usmjeriti kroz institucije kao što Europsko inovacijsko vijeće (EIC) i Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT).

- Sad će se uključiti i Vijeće Europe i Europski parlament. Iako očekujemo da će mnoge točke prerasti u direktive, Hrvatsku ništa ne sprečava da bude prva u provedbi ovog akcijskog plana - zaključuje Ćenan.

Definirali 21 cilj u četiri glavne teme

Europska komisija je akcijskim planom nastalim u suradnji s 27 nacionalnih startup udruženja pokazala da su joj mlade, inovativne, tehnološke tvrtke ključni akteri za budućnost europske ekonomije i društva.

U sklopu toga definirala je 21 cilj grupiran u četiri teme: definicije i podaci, talenti, ekosustavi te savjetovanje država članica u kreiranju politika za startupe.

O nekim od tih ciljeva već se razgovara u Hrvatskoj: opciji dionica za zaposlenike (ESOP), poticanju ulaganja poslovnih anđela i stvaranju poticajnog poreznog okvira za startupe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. listopad 2024 00:45