Najjeftiniji vrtić je u Donjem Miholjcu i Trogiru… Evo koji gradovi imaju najjače demografske mjere

Petu godinu za redom Središnji državni ured za demografiju prikupio je podatke o demografskim mjerama jedinica lokalne i regionalne samouprave, s ove godine podatke su im dostavili svi gradovi i županije, te – izuzev tek tri koje nedostaju, i sve općine.

Svi hrvatski gradovi, pokazuje ova analiza, isplaćuju naknade za bebe, a iz godine u godinu povećavaju se i sredstva koje gradovi izdvajaju za ovu demografsku mjeru. Naknade su, piše Gradonačelnik.hr, u odnosu na prošlu godinu povećane za 11 posto i iznose 430 eura za prvo, 589 za drugi i 1.089 eura za treće dijete u obitelji. Najveći iznos naknade za prvo dijete ove godine dodjeljuje Grad Otočac – 1.990 eura, za drugo dijete najviše izdvaja Imotski – 2.654 eura, a za treće dijete Starigrad na Hvaru – 9.290 eura, koji je s istim ovim iznosom rekorder kad su u pitanju naknade za četvrto i peto dijete.

Nakon Otočca, najveću potporu za prvo dijete dobivaju roditelji iz Opatije – 1.350 eura, slijedi Novi Vinodolski sa 1.330 eura, Imotski, Sinj i Vrlika sa po 1.327 eura, Vukovar sa 1.061 eura, Varaždin sa po 1.000 eura, Belišće sa 995 eura i Hvar sa 800 eura.

Opatija drži drugo mjesto i kad su u pitanju naknade za drugo dijete – roditelji dobivaju po 2.000 eura. Slijede opet Sinj i Vrlika sa 1.990 eura, Mali Lošinj i Novalja sa 1.400, Novi Vinodolski sa 1.330 eura te Čabar, Pag, Stari Grad i Vis sa po 1.327 eura.

Nakon Starog Grada, rekorderi naknada za treće dijete u obitelji su Split – 7.300 eura, Imotski – 6.636 eura, Zadar – 4.645, Sinj i Pag – 3.981,, te Crikvenica – 3.997 eura. Ovdje treba napomenuti da se spomenuti visoki iznosi ne isplaćuju jednokratno nego najčešće kroz ravnomjerne obroke kroz pet ili više godina.

‘Potpore za rođenje djeteta koje osiguravaju jedinice lokalne samouprave, između ostalih demografskih mjera i potpora, svakako doprinose stvaranju pozitivnog obiteljskog okruženja. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja o uzročno posljedičnoj vezi iznosa potpora za rođenje djeteta i učinka na fertilitetne pokazatelje’, zaključuju autori analize.

Besplatan vrtić i dalje samo u Belišću, Umagu, Obrovcu i Vrlici, najjeftiniji vrtić u Donjem Miholjcu i Trogiru

Kad su, pak, vrtići u pitanju, piše Gradonačelnik.hr, roditelji nemaju financijskih briga u samo četiri grada – Belišću, Umagu, Obrovcu i Vrlici, koji su jedini osigurali besplatan vrtić za svu svoju djecu. Cijene u ostalim gradovima kreću se od 26 pa do preko 100 eura mjesečno za prvo dijete, dok se za drugo i treće snižavaju, a velik broj gradova ima besplatan vrtić za treće dijete u obitelji.

Prosječna cijena vrtića u gradovima ove godine, za prvo dijete, iznosi 79 eura. Najnižu cijenu osigurali su, pak, Donji Miholjac – 26 eura, Trogir – 34, Ilok – 36, Čabar i Trilj – 39 Valpovo – 46, Slavonski Brod – 47, Lipik – 53, Sinj – 56, Orahovica – 58 i Vis – 60 eura mjesečno. Tu su još i Lepoglava – 61 euro, Beli Manastir i Vukovar – 65, Bjelovar, Đakovo, Đurđevac, Garešnica, Grubišno Polje, Hvar, Našice, Novalja i Otočac – 66, Ivanec 67, Glina – 68 i Kaštela – 69 eura.

Ove godine Središnji državni ured za demografiju u svojoj je anketi po prvi puta postavio i pitanje koje se odnosi na umanjenje cijene usluge dječjeg vrtića za drugo, treće i svako sljedeće dijete. Kao što se moglo pretpostaviti, većina jedinica lokalne samouprave koje umanjuju cijenu dječjih vrtića, to umanjenje temelji na istovremeno pohađanje dječjeg vrtića djece iz iste obitelji odnosno 87,5 % ili 357 jedinica. Potrebno je pohvaliti 12,5 % ili 51 jedinicu lokalne samouprave u kojima se umanjenje cijene dječjih vrtića ovisi o ukupnom broju djece u obitelji, a neovisno o istovremenom pohađanju braće ili sestara u dječji vrtić. Ovo je svakako povoljnija praksa za roditelje te bi ju trebalo poticati u sljedećim razdobljima, ističe se u analizi.

Dvosmjenski i/ili produženi rad vrtića osiguralo je tek 35 posto gradova. Što se tiče kapaciteta vrtića i lista čekanja, iz ureda ističu kako najveći broj jedinica lokalne samouprave izjavljuje kako imaju dovoljno mjesta za svu djecu s područja jedinice lokalne samouprave i šire. Konkretno, 43 posto gradova tvrdi da nema problema s upisima djece. Sva djeca svoje mjesto u vrtiću tako imaju u Biogradu na moru, Drnišu, Đurđevcu, Gospiću, Grubišnom Polju, Hvaru, Iloku, LIpiku, Labinu, Lepoglavi, Komiži, Korčuli, Kraljevici, Novom Vinodolskom, Novigradu, Obrovcu, Opatiji, Opuzenu, Ozlju, Pločama, Pakracu, Trogiru, Umagu, Velikoj Gorici, VIsu, Vodicama, Vrgorcu, Vrlici, Zaboku… Većina ostalih gradova navodi da je neupisano ostalo oko 10 posto ili 10-20 posto ukupnog broja upisane djece.

Sufinanciranje školskog materijala

Nakon što je država na sebe prije dvije godine preuzela financiranje udžbenika za osnovne škole, većina gradova roditeljima svojih školaraca pomaže u nabavci radnih materijala, a dio ih sufinancira i nabavku udžbenika za srednjoškolce.

U 2022. godini, nabavu školskih udžbenika u srednjim školama sufinanciralo je, pokazuje ovo istraživanje, tek 35 gradova odnosno 28 posto.

Nabavu radnih bilježnica i radnih materijala u osnovnim školama u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu sufinancira jedan grad manje što sveukupno čini 91 % ili 116. Nadalje, 60 posto gradova financira troškove produženog boravka u školama.

Postoji veliki društveni konsenzus po pitanju dodjele učeničkih i studentskih stipendija koje dodjeljuje čak 96 posto gradova, jednako kao i prošle godine

Mjere stambenog zbrinjavanja

Kada se govori o mjerama stambenog zbrinjavanja, ispitanici su imali mogućnost višestrukih odgovora. Neznatno više od polovice, odnosno 289 jedinica lokalne samouprave odgovorilo je kako ne provode mjere stambenog zbrinjavanja u 2023. godini što je manje nego u 2022. godini kada je 323 jedinice odgovorilo na isto pitanje. Čak 166 ili 30 % jedinica lokalne samouprave sufinancira kupnju prve nekretnine u 2023. godini što je povećanje u odnosu na 2022. godinu kada je 139 ili 25 % jedinica sufinanciralo kupnju prve nekretnine. Od toga broja takvu potporu nude u većoj mjeri općine (32 %) od gradova (24 %).

Veliki pomak je ostvaren u osiguravanju mjere oslobođenja/smanjenja komunalnog doprinosa u 2023. godini u odnosu na 2022. godinu. 83 jedinice lokalne samouprave ili 15 % osigurava mjeru u odnosu na 39 ili 7 % u 2022. godinu što je povećanje više od 100 % u jednoj godini. Oslobođenje/smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa prilikom gradnje, rekonstrukcije ili dogradnje kuće ostvaruje se putem popunjavanja zahtjeva koji se podnosi jedinicama lokalne samouprave. Obično ova pomoć uzima u obzir gradnju prve nekretninu, pomoć mladim obiteljima, kao i onim obiteljima s većim brojem djece.

Najveći broj jedinica dolazi iz Istarske županije (12), Splitsko-dalmatinske županije (9) i Zadarske županije (8).

Neki gradovi – Belišće, Garešnica, Korčula, Metković, Buje, Labin, Slunj, Đurđevac, Križevci, Gospić, Pregrada, Đakovo, Opatija,… oslobađaju plaćanja komunalne naknade od dana početka korištenja nekretnine što je potrebno pohvaliti jer je takva potpora dužeg trajanja, odnosno nije jednokratnog oblika, navodi se u analizi.

Postoje i druge mjere koje provode jedinice lokalne samouprave koje su manje zastupljene, a pomažu lakšem stambenom zbrinjavanju mladih obitelji poput subvencioniranja kamata na stambene kredite, sufinanciranje najamnine za stanovanje, koncesija/darovanje zemljišta, oslobađanje plaćanja komunalne naknade i slično. I u dijelu gore navedenih mjera primjetan je veći broj provedbe od strane jedinica lokalne samouprave u 2023. godinu u odnosu na 2022. godinu.

Mnoge županije kroz Javne pozive nude bespovratna sredstva za kupnju, izgradnju, adaptaciju, rekonstrukciju nekretnina mladim obiteljima, a posebno u ruralnim područjima županija. (Karlovačka, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska, Vukovarsko-srijemska) Ovim putem potrebno je pohvaliti suradnju i inicijativu Osječko-baranjske županije i jedinica lokalne samouprave koji subvencioniraju kamate na stambene kredite u zajedničkom iznosu od 2 %. Pritom, jedinice lokalne samouprave sudjeluju u subvencioniranju s 1 % kamate na stambeni kredit.

Evo tko je prvi uveo naknade za bebe

Ove godine po prvi put Ured je istražio i kada i tko je u Hrvatskoj prvi uveo novčane naknade za bebe – to je Općina Svetivinčenat koja je još 1993. godine uvela potpore od 1.000 kuna za prvo, te 1.500 kuna za drugo i treće dijete. Od gradova je prvi Grad Karlovac koji je potpore uveo 1997. godine, i to po 1.000 kuna za svako dijete, a od županija prvi su Grad Zagreb i Osječko-baranjska županija. Grad Zagreb uveo ih je 2004. godine, u iznosu od 7.200 kuna za prvo, 21.600 za drugo i 43.200 kuna za treće dijete. Osječko-baranjska županija potpore je uvela 2006. godine, i to po 500 kuna.

Kad su gradovi u pitanju, godinu dana nakon Karlovca, 1998. uveli su ih Bakar, Omiš Slunj i Sveti Ivan Zelina, 1999. godine Trogir, 2.000. godine Cres i Ogulin, a 2001. Čakovec, Gospić i Hrvatska Kostajnica. Do kraja 20. stoljeća, ističe se u analizi Središnjeg državnog ureda za demografiju, tek je 13 jedinica imalo u svojim mjerama potporu za rođenje djeteta, a nakon toga počinje snažan rast. ‘Zlatno doba’ uvođenja potpora bilo je razdoblje od 2005. do 2009. godine kada ih je uvelo čak 273 jedinice.