GRADONAČELNIK.HR

Gradovi u 2021. iz EU fondova povukli gotovo 1,5 milijardu kuna – evo tko je bio najuspješniji!

Podaci konsolidiranih proračuna o povučenim EU sredstvima u 2021. godini

Ilustrativna fotografija

 Fluger René, Horázný Josef/Čtk/Profimedia/Fluger René, Horázný Josef/Čtk/profimedia

Najveći udio povučenih EU sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva svih gradova iz europskih fondova u 2021. su imali Osijek, Slavonski Brod, Rijeka, Zadar, Vukovar, Našice, Šibenik, Vinkovci, Bjelovar i Benkovac. U odnosu na broj stanovnika, najviše su povukli Komiža, Vrlika, Cres, Orahovica, Otok, Beli Manastir, Drniš, Nin, Đurđevac te Benkovac. Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imali su gradovi Vrbovsko, Kaštela, Lepoglava, Ilok, Novigrad, Rovinj, Glina, Zabok. Nin i Pula. Pokazuje to analiza koju je napravio Gradonačelnik.hr na temelju konsolidiranih proračuna gradova preuzetih iz FINA-e.

Da su gradovi iz godine u godinu sve uspješniji u povlačenju EU sredstava potvrđuje i naša najnovija analiza podataka Ministarstva financija o konsolidiranim proračunima gradova za 2021. godinu (podaci za 2022. još nisu dostupni). Podaci naime pokazuju da su gradovi u 2021. godini povukli ukupno 1,49 milijardi kuna (od čega se na Grad Zagreb odnosi 318,5 milijuna kuna), dok je godinu prije povučeno 1,34 milijardi kuna (na Zagreb se odnosilo 229,1 milijun kuna).

Podsjetimo, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,73 milijardi eura. Do kraja 2022. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,79 milijardi eura, odnosno 128,52% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 8,95 milijardi eura, odnosno 83,38% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 7,60 milijardi eura, odnosno 70,86% dodijeljenih sredstava. Za financijsko razdoblje 2021.-2027. na raspolaganju nam je 25 milijardi eura, iz fondova i NPOO-a.

Inače, povlačenje kohezijskih sredstava u novom financijskom razdoblju temelji se na četiri programa – program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura, Integrirani teritorijalni program (ITP), vrijedan 1,57 milijardi eura, program Učinkoviti ljudski potencijali, vrijedan gotovo dvije milijarde eura te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Jedan od prioriteta Integriranog teritorijalnog programa je i pod nazivom “jačanje zelenog, čistog, pametnog, i održivog gradskog prometa u okviru integriranog teritorijalnog ulaganja u gradovima”, piše Gradonačelnik.hr. Vrijedan je 146,6 milijuna eura, a naredni prioritet, “težak” 683,8 milijuna eura, podrazumijeva razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog razvoja i rasta.

U okviru Integriranog teritorijalnog programa, posebno se izdvaja ITU mehanizam, koji je bio i prvi poziv unutar novog financijskog razdoblja. Riječ je o ulaganju u 22 hrvatska grada, koji su podijeljeni u tri kategorije – središta urbanih aglomeracija, što uključuje četiri najveća hrvatska grada, zatim tu je 10 gradova koji su središta većih urbanih područja, te osam gradova koji su središta manjih urbanih područja, a sjedišta su županija.

Što se gradova tiče, najuspješniji je u 2021. bio Osijek koji je povukao najveći udio povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena sredstva gradova – 5,31 posto. Slijede Slavonski Brod sa 4,02 posto, Rijeka sa 3,90 posto, Zadar sa 2,64 posto, Vukovar sa 2,34 posto, Našice i Šibenik sa 2,25 posto, Vinkovci sa 1,68 posto, Bjelovar sa 1,67 posto i Benkovac sa 1,56 posto povučenih EU sredstava. Podsjećamo ovdje da iz naših analiza uvijek, zbog proračuna koji je neusporediv sa svima ostalima, izostavljamo Zagreb.

U odnosu na broj stanovnika, najviše je povukao Grad Komiža, nešto više od 3,5 tisuće kuna po stanovniku. Druga je Vrlika sa gotovo 3,4 tisuće, Cres i Orahovica blizu 3,3 tisuće, Otok 2,7 tisuća kuna, Beli Manastir, Drniš i Nin oko 2,6 tisuća, Đurđevac blizu 2,5 tisuće te Benkovac gotovo 2,4 tisuće po stanovniku.

Najveći rast povučenih EU sredstava u odnosu na 2020. godinu imao je, pak, Grad Vrbovsko – gotovo 2 tisuće posto, nešto manje Kaštela, Lepoglava nešto više od 1000 posto rasta, Ilok 775 posto više, Novigrad rast od 469 posto, Rovinj 428 posto, Glina 347 posto više, Zabok 340 posto te Nin 324 i Pula 312 posto više.

Osijek: Rekonstrukcija Tvrđe, prometna infrastruktura, gospodarenje otpadom, 5 novih vrtića…

S povučenih 5,31 posto EU novca Grad Osijek je bio vodeći u 2021. godini u odnosu na ostale gradove.

Jedan od najvećih strateških projekata Grada Osijeka je „Razvoj i unaprjeđenje osječke Tvrđe“ ukupne vrijednosti investicije u iznosu od 128,5 milijardi kuna. Projektom se kroz rekonstrukciju i dogradnju dotrajale i neadekvatne infrastrukture osječke Tvrđe revitalizira brownfield lokacija osječke Tvrđe na površini većoj od 30.000 m2. Rekonstrukcijom i dogradnjom komunalne infrastrukture osječke Tvrđe stvaraju se uvjeti nužni za revitalizaciju Tvrđe kao poslovnog, stambenog i javnog područja.

Također treba izdvojiti i značajnu investiciju Grada Osijeka u prometnu infrastrukturu – izgradnju podvožnjaka u Ulici sv. L. B. Mandića u Osijeku sufinanciranu u stopostotnom iznosu investicije koja iznosi 93 milijuna kuna. Ulaganjem se rješava gorući problem prometnih zastoja na križanju prometnice i željezničke pruge na jednom od najprometnijih pravaca u Osijeku. Projektom se povećava sigurnost svih sudionika cestovnog, željezničkog, biciklističkog i pješačkoga prometa. Radi se o denivelaciji ceste ispod željezničke pruge Osijek-Zagreb te gradnju dvaju mostova – cestovnog i željezničkog.

Značajan udio u povlačenju EU sredstava za Grad Osijek predstavljaju i projekti iz područja održivog gospodarenja otpadom u kojemu se ističe provedba projekta Sanacije zatvorenog odlagališta otpada „Sarvaš“ u ukupnom iznosu od 73,7 milijuna kuna.

Grad Osijek trenutno uz navedene značajne projekte provodi i 5 projekata izgradnje, dogradnje, rekonstrukcije i opremanja predškolskih ustanova kroz izgradnju 3 nova dječja vrtića i dogradnju 2 postojeća vrtića čime će kapaciteti Osijek porasti ukupno još za dodatna 24 dnevna boravka za vrtićke i jasličke skupine (15 vrtićkih, 9 jasličkih) s više od 400 novih upisnih mjesta na području grada Osijeka ukupne vrijednosti investicije u iznosu od 52,7 milijuna kuna.

Komiža: Uređenje vrtića, Centar za posjetitelja na Biševu…

Grad Komiža je s nešto više od 3,5 tisuće kuna po stanovniku bio vodeća u 2021. godini po povučenim sredstvima per capita.

‘2021. godina zasigurno je jedna od najuspješnijih godina u povlačenju EU sredstava za Grad Komižu. Tada smo uredili Dječji vrtić, Centar za posjetitelje na Biševu s pratećim sadržajima, kanalizacijski sustav s novim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda i podmorskim ispustom, obnavljali palaču Zanchi, uredili dvoranu Spomen doma, zatvorili i privremeno sanirali deponij, postavili pumpe za novo izvorište vode, utemeljili Geopark Viški arhipelag pod UNESCO-vom zaštitom, osmišljavali nove projekte. Samo prva tri spomenuta projekta su vrijednosti 58,6 milijuna kuna. Dio navedenih projekata uspješno smo završili u 2021., a dio do kraja 2022.

U 2023. godini rad smo usmjerili na izmjeni prostorno planske dokumentaciji i pripremi projekta za predstojeću EU perspektivu kako bi bili još uspješniji u povlačenju EU sredstava.’ – kazala nam je gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević.

Vrbovsko: Ulaganja u turizam i kulturu

Za gotovo 2 tisuće posto povećana su povučena EU sredstva u Gradu Vrbovskom u 2021. godini u odnosu na godinu prije te je bio vodeći u odnosu na ostale gradove.

Neke od lani završenih projekata izdvojili su nam projekt Rekonstrukcija društvenog doma i informativnog turističkog centra kuća Mance, izgradnju reciklažnog dvorišta, projekt Pješački most i promatračnica u sklopu projekta uređenja zaštićenog krajolika Kamačnik, opremanje Doma kulture Vrbovsko… Osim vodoopskrbnog sustava i sustava odvodnje u ovoj je godini u planu i projekt Rekonstrukcija zgrade stare pilane u Centar za posjetitelje Kamačniku.

Slavonski Brod: Izgradnja ili dogradnja 9 vrtića i škola u cilju jednosmjenske nastave

Nakon Osijeka, najviše je EU novca u 2021. godini povukao Slavonski Brod, 4,02 posto.

Prošle godine Slavonski Brod dobio je novu mrežu pješačko-biciklističkih staza pa sada broje ukupno preko 70 km pješačko-biciklističkih staza kako bi se građane potaknulo na korištenje ekološki prihvatljivijeg oblika prijevoza. Na području komunalne infrastrukture dovršen je i projekt rekonstrukcije prometnice, nogostupa i javne rasvjete te izgradnje biciklističke staze u Zagrebačkoj ulici.

Najznačajniji projekti koji su ostvareni tijekom financijskog razdoblja 2017. – 2021. svakako je obnova Tvrđave Brod. Naime, na prostoru Tvrđave odvijalo se nekoliko projekta, a preduvjet za daljnju obnovu bilo je parterno uređenje i komunalna infrastruktura, projekt vrijedan 15,8 milijuna kuna (iznos bespovratnih EU sredstava je 13,5 milijuna). Nakon dovršetka ovog projekta, uslijedila je obnova sjevernog dijela zapadnog kavalira Tvrđave Brod u kojemu će biti smještena Kuća tambure, muzej posvećen tradicionalnom slavonskom glazbenom instrumentu. Vrijednost infrastrukturnih radova na ovom projektu je 27,4 milijuna kuna (bespovratna EU sredstva: 23,3 milijuna), a osim infrastrukturnih radova, projekt je obuhvatio i opremanje obnovljenih prostora Tvrđave.

Osim prethodno navedenog, obnovljen je i zapadni dio sjevernog kavalira u kojemu će biti smješten Centar za nematerijalnu kulturnu baštinu, a u kojemu će se na poseban način isticati zvjezdarnica.

Bespovratna europska sredstva osigurana su i za obnovu kuće u kojoj je živjela poznata hrvatska spisateljica Ivana Brlić Mažuranić.

Na području gospodarstva, bespovratna europska sredstva osigurana su i za izgradnju te opremanje poduzetničkog inkubatora u koji će uskoro biti smješteni novi poduzetnici koji tek pokreću svoje poslovanje, ali i oni postojeći. Vrijednost izgradnje i opremanja poduzetničkog inkubatora je 16,3 milijuna kuna.

Osim navedenih kapitalnih projekata, Grad je osigurao i značajna financijska sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja su usmjerena na poboljšanje kvalitete boravka najugroženijih društvenih skupina u predškolskim i školskim ustanovama.

Govoreći o novim projektima, pozornost u novom financijskom razdoblju bit će usmjerena na ulaganja u obnovljive izvore energije, a na osobit način na geotermalne potencijale. Nadalje, nastavit će se i s obnovom kulturnog bisera grada, Tvrđave Brod. Nadalje, planirana je izgradnja ili dogradnja 9 novih dječjih vrtića kao i dogradnja gradskih osnovnih škola kako bi se svima omogućilo pohađanje jednosmjenske nastave (do sada je to omogućeno učenicima u sedam gradskih osnovnih škola). Također, nakon izgradnje poduzetničkog inkubatora, planirana je i izgradnja akceleratora, a i dalje će se nastaviti s projektima izgradnje novih pješačko-biciklističkih staza.

Također, planirana je i provedba projekta dnevnog boravka za starije i nemoćne osobe, odnosno pružanje organizirane pomoći starijim osobama u njihovim vlastitim domovima.

Vukovar: Kroz ITU 18 milijuna eura

Grad Vukovar našao se je u vodećih deset gradova s povučenih 2,34 posto EU sredstava.

Nakon izgradnje Gradske tržnice, a koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara, važan kapitalni projekt bio je Izgradnja sportsko rekreacijskog centra na nogometnom stadionu u Vukovaru.

Otvoren je 2021. godina, a ukupna vrijednost radova bila je 12,2 milijuna kuna.

Projekt rekonstrukcije zgrade „Radnički dom“ u Borovu naselju te njegova prenamjena u prostor Veleučilišta „Lavoslav Ružička“ Vukovar jedan od najvažnijih kapitalnih projekata Grada Vukovara koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara. Njegova ukupna vrijednost iznosi 66,4 milijuna kuna.

Nekad ruševna zgrada Radničkog doma u srcu gradske četvrti Borovo naselje u potpunosti je obnovljena i rekonstruirana te će u njoj biti smješteno Veleučilište „Lavoslav Ružička“ Vukovar.

Projekt Adica posljednji je kapitalni projekt koji je dio Intervencijskog plana Grada Vukovara i sufinanciran je sredstvima Europske unije, a njime će omiljeno okupljalište Vukovaraca, ali i svih posjetitelja Vukovara, dobiti novi, atraktivan sadržaj. „Ovim projektom vrijednim 30 milijuna kuna dobiti ćemo 2 nova sadržaja. Jedan je šetnica od drveta uz rijeku Vuku u dužini od gotovo jednog kilometra, dok je drugi sportsko-zabavni adrenalinski park koji će se sastojati od visinskih i nizinskih statičnih poligona, stijene za penjanje visine 20 metara i zip-linea dužine 470 metara koji će prelaziti rijeku Vuku“, pojasnio je svojevremeno gradonačelnik Penava.

Grad Vukovar provodi treću fazu projekta “Pokloni mi osmijeh” odnosno projekt Zaželi. Vrijednost treće faze projekta je 1,5 milijuna kuna te je u potpunosti financiran bespovratnim EU sredstvima. Kroz ovaj projekt zaposleno je 31 žena pripadnica ciljne skupine, koje brinu o 186 starijih i nemoćnih osoba i osoba u nepovoljnom položaju na području grada Vukovara.

U okviru ITU mehanizma Grad Vukovar kao središte Urbanog područja Vukovar zajedno s općinama Trpinja, Tovarnik, Tompojevci, Bogdanovci i Lovas koje su u sastavu Urbanog područja Vukovar će kroz višegodišnji financijski okvir 2021.-2027. u nadolazećem razdoblju imati na raspolaganju 18 milijuna eura. U tijeku je izrada Strategije razvoja Urbanog područja Vukovar za financijsko razdoblje 2021.-2027. kojim će se definirati projekti od strateške relevantnosti i značaja koji se planiraju financirati kroz ITU mehanizam.

Šibenik: Nastavak ulaganja u tvrđave, ulaganja u prometnu infrastrukturu i gospodarenje otpadom, pripremi Vatrogasni dom i Centar za mlade

Grad Šibenik povukao je 2,25 posto od ukupno povučenih sredstava gradova.

Ostvareno je i dovršeno nekoliko kapitalnih projekata financiranih EU sredstvima među kojima su revitalizacija i obnova tvrđave sv. Ivana, dovršetak gradnje regionalnog centra za gospodarenje otpadom te nabava 11 autobusa koji čine jezgru novog komunalnog prijevoznog poduzeća.

Tvrđava sv. Ivana, najveća i najkompleksnija šibenska kopnena utvrda otvorila je vrata posjetiteljima u lipnju prošle godine nakon šest godina temeljite obnove. Impresivno zdanje prostire se na gotovo 19 tisuća kvadratnih metara, a riječ je o najvećem ikad dodijeljenom projektu Gradu Šibeniku iz fondova Europske unije.

Revitalizacijom Tvrđave sv. Ivana nastavljena je obnova gradskog fortifikacijskog sustava nakon obnove Tvrđave sv. Mihovila i Tvrđave Barone.

Obnovljene su i opremljene dvije cjeline tvrđave, sjeverni dio poznat kao „Kliješta“ i južni zvan „Zvijezda“. Edukativni kampus, opremljen interaktivnim učionicama, prezentacijskim prostorijama i spavaonicama, smješten je u „Kliještima“, a doprinosi produljenju turističke sezone te dužem boravku posjetitelja u Šibeniku.

Također, u protekloj godini pušten je u pogon Regionalni centar za gospodarenje otpadom (RCGO) Bikarac.

U 2021. godini realiziran je projekt punog naziva „Integrirana mobilnost na području grada Šibenika – povećanje broja putnika u javnom gradskom prijevozu“ u sklopu kojeg je izgrađen podzemni logistički centar na Poljani, napravljena studija organizacije i integracije javnog gradskog prijevoza i nabavljeno 11 novih niskopodnih autobusa. Digitalizirana su gradska autobusna stajališta te je osmišljena prometna aplikacija za pametne telefone.

U tijeku je provedba projekta „Hrvatski centar koralja Zlarin“, vrijednog oko 24 milijuna kuna, a kojemu je cilj kroz uspostavu Hrvatskog centra koralja Zlarin, zaštititi bioraznolikost šibenskog arhipelaga s naglaskom na očuvanju zaštićenog područja ekološke mreže Natura 2000 na otoku Drveniku i podizanju svijesti o važnosti zaštite prirode.

Projekt uspostave Hrvatskog centra koralja Zlarin obnovom i uređenjem kuća Šare i Kažerma primakao se samom kraju. Kuća Kažerma funkcionirat će kao izložbeni prostor sa stalnim postavom koji će uključivati prikaz ekosustava i zaštićenih vrsta šibenskog arhipelaga, tradiciju koraljarstva Zlarina i knjižnicu sa znanstvenim radovima i poezijom Vesne Parun. Objekt će biti opremljen najsuvremenijom tehnologijom poput proširene stvarnosti, kinetičkih figura i drugih audio vizualnih atrakcija. Kuća Šare, pak, preuređena je u edukacijsko istraživački centar s amfiteatrom i smještajnim jedinicama za istraživače i znanstvenike.

Od projekata koji su u tijeku u Gradu navode i projekt fotonaponskih elektrana na krovovima javnih zgrada u Šibeniku. U tijeku su i provođenje projekata „Dječji pogled na svijet“ te „RASTEM“.

Od projekata u najavi izdvajaju novi Vatrogasni dom u bivšoj vojarni Bribirskih knezova za koji je Grad Šibenik već od države dobio 18 tisuća kvadratnih metara atraktivnog zemljišta. Projekt novog vatrogasnog doma, koji ima mogućnost prerastanja u Centar za borbu protiv prirodnih katastrofa i klimatskih promjena, u fazi je izrade glavnog i izvedbenog projekta. Njegova procijenjena vrijednost je oko 42 milijuna kuna. Na istoj lokaciji Grad Šibenik namjerava graditi i Centar za mlade koji je u procesu prijave za fondove EU.

Vinkovci: Promet, odvodnja, poduzetnički inkubator.., u dogradnju idu dva vrtića, gradi se jedan novi

S povučenih 1,68 posto u odnosu na ukupno povučena sredstva u vodećih deset smjestio se je i Grad Vinkovci.

Cijeli grad je proteklih godina jedno veliko gradilište, s 1,5 milijardi kuna ugovorenih projekata i osiguranih EU sredstava i gotovo da nema ulice u kojoj se nešto nije radilo ili radi. Kako navode, najveći projekt na području grada je projekt izgradnje nove mreže odvodnje koji je ovih dana priveden kraju, a bio je vrijedan više od 380 milijuna kuna. Radovi na novom nadvožnjaku Borinci koji će povezati istoimeno naselje s ostatkom grada vrijedni gotovo 80 milijuna kuna također su u završnoj fazi, a istočna obilaznica vrijedna 120 milijuna kuna rasteretila je gradski promet i to je ono što se godinama čekalo. U Poduzetnički inkubator uloženo je više od 21 milijun kuna, svi kapaciteti su popunjeni i ovaj objekt je značajan korak ka razvoju poduzetništva. Veliki projekt za grad je i izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice i čitaonice, vrijedne 50 milijuna kuna. Važno je naglasiti i kako je u obnovu tri škole i tri vrtića te zgrade javne namjene posljednjih godina uloženo gotovo 40 milijuna kuna.

Gradonačelnik Ivan Bosančić ovom prigodom izdvaja one najnovije projekte, posebno one koji se odnose na dogradnju dva postojeća i izgradnju jednog novog dječjeg vrtića te izgradnju zatvorenog dijela vinkovačke tržnice.

„Ovo su najznačajniji poslovi kada govorimo o onim najnovijim projektima. Njihov utjecaj na cjelokupnu zajednicu tek ćemo vidjeti jer ne treba posebno objašnjavati koliko je u jednom gradu važno osigurati dodatne vrtićke kapacitete, baš kao i nov i moderan prostor gdje će lokalni OPG-ovi moći prezentirati i prodavati svoje domaće proizvode. Uvijek su nam prioritetni ciljevi osigurati roditeljima sigurnost i potporu kada su njihova djeca u pitanju, a poljoprivrednicima i poduzetnicima potrebne uvjete za rad i razvoj i na to smo posebno fokusirani“, ističe gradonačelnik.

U Vinkovcima ovakve ili još i bolje rezultate očekuju i u narednom periodu jer pred vratima su nove financijske mogućnosti i prilike za ulaganja, ponajprije putem ITU mehanizma kroz koji je partnerskim gradovima i općinama te Vinkovcima kao središtu urbanog područja, na raspolaganju preko 25 milijuna eura.

Bjelovar: U planu četiri puta veća realizacija EU projekata – nova škola, vrtići, Studentski dom…

S povučenih 1,67 posto Grad Bjelovar je također u top deset gradova.

Kako su nam odgovorili, u posljednje četiri godine povučeno je iz europskih fondova sredstava za sufinanciranje projekata vrijednih nešto više od 300 milijuna kuna, a cilj je da se u sljedećih nekoliko godina realiziraju EU projekti vrijedni 1,2 milijarde kuna. Dakle četiri puta više.

‘Nama su svi iznimno važni jer znače bolji Bjelovar, suvremeniji Bjelovar, Bjelovar koji može stati uz bok drugim europskim gradovima. I oni najmanji projekti korak su naprijed u svemu tome. Dakle, od brojnih energetskih obnova kojima smo omogućili, ne samo ljepši izgled našega grada, već i veću funkcionalnost, ugodniji boravak ljudima koji se njima koriste, posebice djeci u osnovnim školama i vrtićima koje smo obnovili, pa sve do gradnje novoga vrtića, ali i sufinanciranja izgradnje nove bušotine. Ovo posljednje nešto je čime se posebno ponosimo. Naime, već sigurno znate da Grad Bjelovar kreće u izgradnju bušotine za korištenje geotermalne energije u naselju Veliko Korenovo. Riječ je o projektu kojem je cilj povećati proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, smanjiti emisije CO2 te povećati sigurnost opskrbe. Ukupna vrijednost projekta iznosi 3,5 milijuna eura od čega su bespovratna sredstva u iznosu od 1,3 milijuna, a projekt financira Kneževina Lihtenštajn, Norveška i Island u svojstvu zemalja donatora. Kada govorimo o europskom sufinanciranju, moram spomenuti i projekte koje ćemo završiti u ovoj godini, a to su sortirnica i kompostana, zajedno vrijedne oko 65 milijuna kuna. Za sortirnicu, čija je ukupna vrijednost projekta 45,2 milijuna kuna, Gradu je bespovratno odobreno 36,8 milijuna, odnosno 85%. Projekt kompostane vrijedan je više od 14,7 milijuna kuna, a s 50 % sufinancira se iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. S ta dva projekta zaokružit ćemo čitavu priču sa sustavom gospodarenja otpadom i to je nešto bez čega danas nijedan grad ne bi trebao biti jer je riječ o europskom standardu, a Bjelovar će ga imati puno prije nekih većih gradova i za to nećemo plaćati velike kazne.’ – komentira gradonačelnik Dario Hrebak.

Puno toga još čeka na prijavu na natječaje, poput Termi Bjelovar, odnosno izgradnje bazenskog kompleksa na izvoru tople vode u naselju Veliko Korenovo. I to ćemo, vjerujem, realizirati uskoro. ITU mehanizam je nešto što će nam također osigurati realizaciju za brojne projekte, a Gradu je s okolnim općinama na raspolaganju čak 22 milijuna eura. Jedan od tih projekata, kaže, kojemu se veselimo, a plan je financirati ga na taj način, je Studentski dom u Bjelovaru. Gradit ćemo i dva vrtića i novu školu te tako osigurati jednosmjensku nastavu u našem gradu. I te investicije stajat će više od 100 milijuna kuna. I tu očekujemo natječaje i potporu iz fondova.

Cres: Sanirali odlagalište otpada, dogradili vrtić, u planu gradnja dječjeg igrališta u sklopu vrtića i digitalizacija pametnih rješenja

Grad Cres je nakon Komiže i Vrlike treći grad po visini povučenih sredstava per capita, gotovo 3,3 tisuće po stanovniku u 2021. godini.

Projekt „Izgradnja sportskog igrališta fitness/street workout parka Cres“ financiran je kroz natječaj LAG-a „Kvarnerski otoci“, a izgrađeno je sportsko igralište/vježbalište na otvorenom s kompletom od sedam sprava na lokaciji na kojoj se i prije nalazilo vježbalište na otvorenom na Lungomaru sv. Mikule. Dovršen je projekt dogradnje i adaptacije Dječjeg vrtića „Girice“ ukupne vrijednosti 3,4 milijuna kuna od čega se 1,3 milijuna sufinanciralo iz Programa ruralnog razvoja RH.

Nakon izgradnje pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta uspješno je zaključen i europski projekt sanacije i zatvaranja dotadašnjeg odlagališta otpada Pržići ukupno vrijedan gotovo 11 milijuna kuna koji je sufinanciran iz Kohezijskog fonda s nešto manje od 9 milijuna kuna.

Projektu „Čiste plaže“ cilj je bio utvrditi porijeklo i količine plutajućeg morskog otpada, prvenstveno mikroplastike.

Grad Cres kao nositelj projekta i Mali Lošinj kao partner dobili su gotovo pola milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda za projekt „Čuvajmo zdravlje otočana”.

Projektom VALUE (EnVironmental And cuLtUral hEritage development – Razvoj prirodne i kulturne baštine), koji je proveden provodi u sklopu prekogranične suradnje Interreg Italija – Hrvatska 2014-2020, Grad Cres je uspješno rekonstruirao 70-ak km dugu mrežu povijesnih putova naslonjenu na transverzalu koja se proteže od rta Jablanac na sjeveru otoka do grada Cresa. Ukupna vrijednost VALUE projekta je oko 3,2 milijuna eura, od čega Europska unija sufinancirala 85%, tj. 2,7 milijuna.

– Dosadašnji rezultati u korištenju europskih sredstava pokazuju što možemo i znamo, a nastojat ćemo i dalje koristiti prilike koje nam nude europski fondovi za realizaciju naših planiranih projekata. U tome nam veliku pomoć pruža naša Otočna razvojna agencija OTRA, rekao je gradonačelnik Marin Gregorović i najavio buduće projekte.

– Grad Cres jedan je od partnera u projektu “Dobra energija – Solarna energija za energetsku tranziciju” koji će do proljeća 2024. osigurati ugradnju 1 MW solarnih elektrana na javne objekte na području Istarske županije, Poreča, Pule, Cresa, Čakovca, Zaprešića i Ivanić-Grada. Planira se i prijava na natječaj LAG-a Kvarnerski otoci kako bi se osiguralo 100.000 eura za izgradnju dječjeg igrališta u sklopu Dječjeg vrtića Girice, a priprema se Grad i za sufinanciranje digitalizacije pametnih rješenja u okolišu, mobilnosti i upravi, najavio je gradonačelnik Gregorović.

Orahovica: Uređenje turističko rekreativnog centra i vrtića, ove godine kreću novi projekti – Gradska tržnica, malonogometno igralište, digitalizacija gradske uprave..

Grad Orahovica je povukao tek nešto manje novca po stanovniku od Cresa, oko 2,88 tisuća kuna.

Gradonačelnik Saša Rister navodi najveći projekt u povijesti Orahovice – ”Uređenje Turističko-rekreacijskog centra “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” ukupne vrijednosti 81.3 milijuna kuna (10.790.364,32 EUR). Projekt će biti završen ove godine.

Drugi veliki projekt je ”Rekonstrukcija dječjeg vrtića Palčić” vrijedan gotovo 11 milijuna kuna. Radovi su u tijeku i trebali bi biti gotovi do polovice 2023.

Treći vrijedan projekt je završen, riječ je o projektu ”Gradnja prometne i komunalne infrastrukture – FAZA 1″ -Poduzetnička zona Orahovica ukupne vrijednosti 10, 5 milijuna kuna.

‘Iznimno sam sretan što je taj projekt završen i sada je naša Poduzetnička zona spremna i otvorena za sve potencijalne ulagače i poduzetnike.’ – rekao nam je gradonačelnik Rister.

Bilo je tu još niz tzv. manjih projekata poput uređenja nogostupa u dijelu Ulice kralja Zvonimira, uređenje prilazne ceste i nogostupa kod Glazbene škole te najnoviji projekt izgradnja plinovoda prema orahovačkom jezeru čime će i mještani Duzluka dobiti plin, rekonstrukcija mosta na staroj pruzi, završeno uređenje autobusnih stajališta za djecu u Duzluku, a komunalno poduzeće je završilo projekt uređenje dječjeg igrališta u Novoj Jošavi.

‘Uskoro kreće projekt izgradnje gradske tržnice procijenjene vrijednosti 705 tisuća eura, do kraja godine izgradit ćemo i novo malonogometno igralište s umjetnom travom vrijednosti preko 100 tisuća eura, fitness na otvorenom, započet ćemo i projekt rekonstrukcije Javne rasvjete, a tu je još niz važnih projekata komunalne infrastrukture te uređenja nerazvrstanih cesta, ulica, nogostupa po gradu i prigradskim naseljima, uređenje dječjih igrališta i niz drugih projekata. Ne smijemo zaboraviti niti digitalizaciju rada gradske uprave koja je jedan od važnijih projekata tijekom 2023.godine .

Beli Manastir: Skladište u poslovnoj zoni, nastavlja se i gradnja stadiona

Grad Beli Manastir povukao je po stanovniku 2.635 kuna.

Podsjetimo se da Beli Manastir bio vodeći po povučenim sredstvima per capita u 2020. godini.

Među često spominjanim projektima su „Kuća Baranjskog kulena“ (12,5 milijuna kuna), „PEER centar“ (32,5 milijuna kuna), s područja prekogranične suradnje s Mađarskom projekt „Bike&Boat“ (3,6 milijuna kuna), rekonstrukcija društvenih domova (10,5 milijuna kuna).

Grad se je uključio u treću fazu projekta Zaželi kroz koji su zaposlene 30 žena.

Grad kao partner na EU projektu One Sun Connecting North and South koji se financira iz EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine u okviru provedbe Programa „Energija i klimatske promjene“ sudjeluje u zajedničkoj javnoj nabavi fotonaponskih elektrana kao pojedinačni naručitelj. Tako se kroz jedan postupak nabavlja 36 fotonaponskih elektrana za 20 pojedinačnih naručitelja ukupne snage preko 1,6 MWp.

Ugovorena je izgradnja skladišta u Poslovnoj zoni izgrađena po modelu poduzetničkih BIOS-a, vrijednosti 12 milijuna kuna koja će biti financirana sredstvima Intervencijskog plana. Pristupne ceste do budućeg objekta već su dovršene, a radovi su koštali 1,2 milijuna kuna.

Novi prostor imat će sedam proizvodno-skladišnih cjelina, a pokretanje proizvodnje u tom prostoru imat će minimalne režijske troškove jer su skladišta projektirana kao energetski neovisan objekt. Ugovor o početku radova je već potpisan, a rok za izgradnju je godinu dana.

Ovih dana objavljen je i javni poziv za završne radove na izgradnji prometnica i infrastrukture u Poslovnoj Zoni Zapad vrijednosti cca 3 milijuna kuna.

Ono što osobito raduje građane Belog Manastira su vidljivi pomaci u izgradnji najvećeg sportskog objekta u gradu.

Prva faza izgradnje Gradskog stadiona treba biti gotova u siječnju 2023. godine, a nakon toga kreće izgradnja pomoćnog terena s umjetnom travom (projekt vrijedan 4 milijuna kuna), namijenjenog školi nogometa i utakmicama.

Do sada je u Gradski stadion uloženo 27,8 milijuna kuna za izgradnju zgrade sa svom opremom (svlačionice, prostori Zajednice športskih udruga Grada Belog Manastira), te su završeni moderni teniski tereni s umjetnom podlogom, vrijedni 800.000 kuna, koje je sufinanciralo Ministarstvo turizma i sporta.

U tijeku je priprema dokumentacije za treću fazu izgradnje Gradskog stadiona koja će uključiti postavljanje atletske staze, borilišta te wellness i fitness centra. Projekt će biti prijavljen na program nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Đurđevac: Kontinuitet u rangu vodećih se nastavlja

S gotovo 2,5 tisuće kuna i Grad Đurđevac se je ponovo našao u top 10 gradova po iznosu povučenih EU sredstava po glavi stanovnika.

– Jedini od gradova imamo kontinuitet realizacije velikih projekata iz godine u godinu. I dalje nastavljamo s provedbom EU projekata i prijavama na natječaje koji će se raspisivati iz EU fondova. Najveći udio u našem proračunu, kao i prošle godine čine upravo EU i nacionalna sredstva. Stoga i u 2022. godini očekujemo plasman među top 10 gradova u povlačenju EU sredstava- rekao je gradonačelnik Hrvoje Janči.

Dodao je kako se i dalje nastavlja pripremati projektna dokumentacija za prijavu projekata na raspisane natječaje i brzo povlačenje sredstava.

U 2021. godini provedeni su brojni projekti, a neki od njih su i Smart city, izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj zoni, Zaželi program zapošljavanja gerontodomaćica, Picoki za sport, uređen je okoliš Doma kulture, opremljen je vrtić i educirane su odgojiteljice preko projekta Maslačak za sve, uređena je trim staza u Park šumi Borik, zaposleni su pomoćnici u nastavi te u sklopu projekta Prirodne baštine izgrađen Hostel u Boriku i uređen je Posjetiteljski centar Đurđevački pijesci.

Rovinj: U planu proširenje vrtića i osnovne škole

Za 428 posto Grad Rovinj je povukao više novca u 2021. u odnosu na 2020. godinu.

U posljednje 3 godine ukupno smo, što kroz EU fondove što kroz ministarstva, povukli preko 30 milijuna kuna za nekoliko projekata: izgradnja Sjeverne luke, izgradnja vrtića u Rovinjskom Selu, sanacija deponije, izgradnja geološkog parka, sanacija obalnog zida u luci Valdibora, uređenje javnih plaža i bolničke plaže, te još niza manjih projekata, kažu u gradskoj upravi.

Prethodno su odobrena sredstva za projekt vrijedan 230 milijuna kuna: kanalizacijska mreža aglomeracije Rovinj, što je ujedno i najveći EU projekt u Gradu. On je sada u završnoj fazi, negdje na 70 % izgrađenosti.

Nadamo se da ćemo iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti povući i potrebna sredstva za izgradnju Sjevernog lukobrana koji će dodatno zaštiti gradsku luku, te sredstva za proširenje vrtića Mondelaco i Osnovne škole Jurja Dobrile.

Pula: Revitalizirali Kaštel, uspostavljaju poduzetnički centar

Grad Pula je za 312 posto povećao povučena sredstva iz EU u 2021. u odnosu na godinu prije.

Zasigurno najznačajniji projekt u 2021. godini, čija se provedba nastavila i u 2022., je „Pulski fortifikacijski sustav kao novi kulturno-turistički proizvod“ koji se financirao u okviru ITU mehanizma za koji je u postupku dodjele osigurano 9 milijuna bespovratnih sredstava, od ukupne vrijednosti projekta od 23 milijuna kuna. Značajnim rezultatima projekta svakako je doprinijela velika promjena nastala u prostoru uslijed izgradnje dizala. Time je utvrda Kaštel, smještena na vrhu istoimenog brda u centru Pule, postala dostupna svima, i to s razine tunela Zero Strasse, odnosno centra grada, gdje su smještene pješački najposjećenije ulice. Ovome u prilog govori činjenica, kažu u Gradu, da je prilikom pisanja projekta (2018./2019. godine) prosječna godišnja posjećenost iznosila 69.000 posjetitelja, dok je u 2022. godini zabilježena brojka od gotovo 180.000 posjetitelja. Ove brojke su izniman pokazatelj koliko je realizacijom projektnih aktivnosti omogućeno različitim profilima osoba pristup jednom takvom zdanju.

Posebno je važno navesti kako je Kaštel, koji oduvijek plijeni pažnju turista, na ovaj način postao dodatno interesantan i domaćem stanovništvu, jer ga mnogobrojni stanovnici Pule do tada nisu posjetili. Pozitivna priča, koju su zajedničkim snagama započeli projektni partneri Grad Pula, Pomorski i povijesni muzej Istre te Turistička zajednica grada Pule, profesionalnošću svih njezinih dionika, omogućila je održivost ovog projekta.

Grad Pula je partner u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom u projektu „COWORKING PULA“ kojim će se uspostaviti poduzetnički centar s ciljem omogućavanja povoljnog okruženja za razvoj poduzetništva te jačanja poduzetničke klime na Urbanom području Pula.

Projekt obuhvaća rekonstrukciju i uređenje zgrade Mehanike u svrhu prenamjene u poduzetnički centar Coworking Pula do kraja 2023. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi 27,4 milijuna kuna, pri čemu je 18,4 milijuna kuna osigurano bespovratnim sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu ITU mehanizma. (Lidija Kiseljak)

Osim infrastrukturnih projekata, posebna se pažnja posvetila i društveno-socijalnim pitanjima. Naime, iz Europskog socijalnog fonda financiran je niz projekata u kojima je Grad Pula prijavitelj, ali i partner pri provedbi aktivnosti. Među njima se nedvojbeno ističe projekt „Đir po Puli“ kojim se uvodi novi sustav planiranja jelovnika i pripreme obroka s uravnoteženom količinom kuhinjske soli za djecu u vrtićima i školama te organizira trening hodanja za stanovništvo, čime se utjecalo na navike i važnost fizičkog kretanja.

Projektom „Centar podrške 521“ razvija se inovativna socijalna usluga na Urbanom području Pula koja potiče aktivno uključivanje ranjivih skupina. Projektom se uspostavlja Centar Podrške 521 (CP521) koji pruža socijalne usluge podijeljene u tri djelatnosti: savjetovanje i pomaganje, organiziranje slobodnih aktivnosti i psihosocijalna podrška. Vrijednost projekta je 2,5 milijuna kuna, a projekt završava ove godine. Za uspostavljanje i razvijanje nove izvaninstitucijske socijalne usluge pomoći u kući na području Grada Pule, provedbom projekta „Ne budi u pensiru, s nami si na miru – Pružanje usluge pomoći u kući na području Grada Pule”, osigurano je gotovo 2 milijuna kuna.

Sagledavajući ove projekte, jasno je da je provedba ITU mehanizma na području Grada Pule olakšala pristup bespovratnim sredstvima te se u novoj financijskoj perspektivi očekuje također pozitivan trend apsorpcije bespovratnih sredstava za Grad Pulu iz različitih fondova Europske Unije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 01:28