Gospodarsko čudo - na 3,5 mil. kvadrata 290 tvrtki sa 6000 zaposlenih: U nekoliko godina preobražena je slika cijelog kraja, a u planu su i nove investicije

U dijelu hrvatske javnosti često se širi pogrešna teza o riječkoj industrijskoj zoni na Kukuljanovu, na ovaj način poništavaju se trud, rad i vizija jednog malog, no povijesno i geostrateški vrlo bitnoga grada. A grad koji je tijekom burne povijesti svjedočio usponima i padovima, ali oduvijek bio simbol hrvatske pomorske tradicije, gospodarstva, slobodarske misli i brojnih poznatih imena hrvatske povijesti je grad Bakar. Da je tu svoju tradiciju u današnjoj modernoj Hrvatskoj digao na još višu razinu, pokazuje “bakarska”, a ne riječka Industrijska zona na Kukuljanovu, jednom od 12 naselja Grada Bakra, udaljena od stare jezgre svega par kilometara. Posjetili smo industrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu i Škrljevu i iznenadili se svime što smo vidjeli da je tamo stvoreno u kratko vrijeme.

“Djela govore više od riječi”, česta je uzrečica, no u primjeru Grada Bakra pored djela postoje i brojke, a one zorno prikazuju da vizija malog broja ljudi može stvarati čuda. Naime, Grad Bakar samozatajno je i nenametljivo, bez svjetala pozornice i medijske pozornosti, tijekom proteklih dvadeset godina stvorio gospodarsko čudo za hrvatske prilike. Brojka od 290 tvrtki i više od 6000 zaposlenih, aktiviranih više od 3,5 milijuna kvadrata zemljišta i sagrađena infrastruktura čini Industrijsku zonu Bakar najopremljenijom, ujedno i najvećom poslovnom zonom u Hrvatskoj.

STVARAJU NOVA RADNA MJESTA

Sve je započelo 1994. godine kada je novim ustrojem Grad Bakar naslijedio zapuštenu zonu s nesređenim katastrom, nedostatnom infrastrukturom i brojnim sudskim sporovima koji se provlače još iz vremena Jugoslavije kada je stanovništvu oduzimano zemljište zbog takozvanih viših ciljeva i ranih devedesetih godina u kojima su se tvrtke redom gasile i nestajale. Slična situacija bila je diljem Hrvatske, tako da se zapuštena i oronula zona polako gasila, a u narodu posprdno nazivala “zonom sumraka”. Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka proglasile su je neperspektivnom, a Grad Bakar zbog čestih sukoba i smjena vlasti predvođenih SDP-om i HNS-om nazvan je “Grad slučaj”. Takva situacija trajala je sve do 2004. godine kada je nakon burne sjednice vijeća odgovornost za Grad i Industrijsku zonu preuzeo HDZ, a na redovitim izborima 2005. izabran gradonačelnik Tomislav Klarić. Ova promjena rezultirala je do tada neviđenom gradnjom, koja je u svega nekoliko godina preobrazila sliku cijelog kraja.

Nevjerojatno zvuči podatak da je mali grad sa svega osam tisuća stanovnika i dvadesetak zaposlenih u svakom mandatu gradske vlasti u Industrijskoj zoni stvarao uvjete za više od tisuću novih radnih mjesta.

Stalna izgradnja novih hala brojnih investitora (u ovom trenutku u izgradnji je 5 novih hala) koje u kontinuitetu prati priprema terena i gradnja novih kilometara infrastrukture Grada Bakra i njegove tvrtke Industrijska zona Bakar rezultirale su i planiranim širenjem zone za još milijun novih kvadrata koje Grad Bakar i njegova tvrtka pripremaju kao novi paket ponude investitorima kojih je na ovom prostoru sve više.

U susjednom naselju Hreljin već pripremaju i gradnju dvije manje poslovne zone s ciljem privlačenja novih investitora

Grad Bakar svoju je zonu nazvao “Gospodarskim srcem Hrvatskog primorja”

VELIK RAST GRADSKOG PRORAČUNA

Na upit kako ste to uspjeli, odgovor gradonačelnika Tomislava Klarića bio je jednostavan: “Sve što smo zarađivali od zone, istovremeno smo u nju vraćali”. Logika je bila jasna, željeli su ulaganjem u gospodarstvo stvoriti stalan i siguran izvor vlastitih sredstava. Da su u tome uspjeli, pokazuje rast gradskog proračuna koji u ovom trenutku iznosi 22,5 milijuna eura. Dinamiku ovog grada pokazuje i čitav niz projekta društvene namjene koji se trenutačno grade. Upravo takav model pokazao se učinkovitim. Kad zavirimo u poslovne planove Industrijske zone Bakar i gradski proračun, podaci govore da će se u narednim godinama gradnja biti sve veća. Kako kaže direktorica Industrijske zone Bakar Linda Sciucca, još veću gradnju omogućit će upravo završeno sređivanje zemljišnih knjiga i novoformirana katastarska općina nazvana “Kukuljanovo nova” u kojoj su riješena vlasništva zemljišta za tvrtku, Grad i sve stanovnike naselja Kukuljanovo i Škrljevo, a što im je bilo potpuno besplatno jer je troškove novih izmjera platio Grad Bakar. Iz planova proizlazi da će se vreva u bakarskoj zoni na Kukuljanovu kao i na širem području oko Bakra nastaviti. Podatku o trenutačnih 290 tvrtki i šest tisuća zaposlenih treba dodati i brojnu građevinsku operativu na gradnji hala i infrastrukture kao i više od 25 tisuća dnevnih posjetitelja bakarske zone u šoping-centrima te u poslovnim razgovorima koji pokreću razvoj i Bakra i čitave Primorsko-goranske županije. Grad Bakar stoga je svoju zonu nazvao “Gospodarskim srcem Hrvatskog primorja”, a s informacijom da u susjednom naselju Hreljin pripremaju gradnju dvije manje poslovne zone kao i Odluku Vlade RH kojom je darovano sto tisuća kvadrata zemljišta bivše Koksare Gradu Bakru na samoj obali mora u namjeri gradnje infrastrukture za potrebe novih investitora i poslovnih subjekata.

PULSIRAJUĆE GOSPODARSKO SREDIŠTE

Koliko je dinamično, pokazuje podatak da je krajem prošle godine i u samo nekoliko mjeseci 2025. sagrađeno ili u različitim fazama gradnje i pripreme za gradnju dvadesetak novih hala. Paralelno s njima krenula je i gradnja novih prometnica, kružnih tokova i ravnanje novih terena za buduće investitore koji u Bakru očito ne manjka. Tu svakako treba spomenuti ogroman projekt vrijedan trideset milijuna eura čija je prva faza upravo počela. Grad Bakar i Industrijska zona Bakar krenuli su s gradnjom infrastrukture i pripremom terena za gradnju kapitalnog projekta Poslovno-sportskog centra koji obuhvaća gradnju tri bazena od kojih jedan za vaterpolo, trodijelne sportske dvorane, podzemnih garaža. Pored čitavog niza sadržaja društvene i sportske namjene tu je planirano i tridesetak poslovnih prostora namijenjenih poduzetnicima. Kako ističu u Industrijskoj zoni, strogo se drže zadataka koje je pred njih postavio Grad Bakar, a jedan od njih je da raspodjela ukupne površine veće od pet milijuna kvadrata zone bude u jednakim omjerima raspoređeno na proizvodne, uslužne i trgovačke djelatnosti. Tome svjedoče i zračne snimke zone koje je zbog dinamike radova nemoguće snimiti jer se iz dana u dan mijenjaju. Možda sliku Industrijske zone Bakar najbolje opisuju riječi premijera Andreja Plenkovića koji je prilikom prvog posjeta, iznenađen količinom radova i brojem investicija, bakarsku Zonu na Kukuljanovu nazvao “pulsirajućim gospodarskim središtem”, a činjenice potvrđuju ove riječi.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s gradom Bakrom