Četvrti uzastopni trijumf Samobora u izboru najboljih velikih gradova za gospodarstvo, dominacija Bjelovara u povlačenju novca iz EU fondova te proglašenje Zagreba za najbolji veliki grad u kvaliteti života. To je dio najvažnijih ishoda ovogodišnjeg izbora najboljih gradova u organizaciji Jutarnjeg lista i uz partnerstvo portala Gradonačelnik.hr i Župan.hr što je okončan proglašenjem pobjednika u kongresnoj dvorani šibenskih Amadria Park hotela na Danima regionalnog razvoja i EU - fondova.
- Skupovi o regionalnom razvoju i EU fondovima trebali bi biti glavna tema u našem medijskom prostoru. No to nije dominantna tema. Izgleda da smo doveli povlačenje novca iz EU fondova na takvu razinu, da je to svima postalo normalno – kazao je na otvaranju skupa u Amadria Parku premijer Andrej Plenković. Ocijenio je da država ima komunikacijski problem u predstavljanju rezultata u povlačenju EU novca i korištenju europskih fondova jer, ocijenio, u javnosti dominiraju druge teme.
- Narodu je, nažalost, dosadno. A na ovom skupu ne vidim ugrozu niti od fašizacije, niti drame od antifašista – dodao je premijer. Osvrnuo se i na često spominjanu tezu da će nestati novca iz EU fondova za razvoj države.
- Europska komisija izašla je s dosad najvećim financijskim okvirom od 2 tisuće milijardi eura za nastupajuće sedmogodišnje razdoblje. Valjda će nešto od ta dva trilijuna eura ostati i za malog hrvatskog čovjeka – kazao je predsjednik Vlade. Malo koja članica EU, upozorio je, je tako brzo došla s 61 posto prosjeka razvijenosti EU do 82 posto spomenutog pokazatelja kao Hrvatska.
- Hrvatska je još uvijek neto primateljica EU sredstava. Kad sam postao premijer mi smo u proračun EU uplaćivali 500 do 550 milijuna eura, danas smo na 900 milijuna eura, a bit ćemo na 1,5 milijardi eura u narednom sedmogodišnjem razdoblju. Zato je vrlo važno kako ćemo koristiti novac iz EU fondova koji će nam i nadalje biti na raspolaganju – ustvrdio je Plenković. Skrenuo je pozornost na donošenje novog državnog proračuna i izmjene Zakona o regionalnog razvoju i Zakona o otocima.
- Moramo se u ravnomjernom regionalnom razvoju odrediti da svi teže da idu prema gore, a ne da neki nastoje ostati dolje zbog beneficija. Učinit ćemo napore da smanjimo nejednakost brojnim mjerama, vodeći računa o posljedicama rata, demografskoj situaciji i drugim razlikama – poručio je predsjednik Vlade sudionicima skupa koji je okupio oko tisuću čelnika domaće lokalne samouprave, dužnosnika državne administracije, čelnika javnih agencija i fondova te drugih sudionika Dana regionalnog razvoja i EU fondova.
Uspješna godina za EU fondove
Premijer je predvodio Vladinu delegaciju u kojoj su bili i potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić, ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman i ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Mikuš Žigman izrazila je uvjerenje kako je iza Hrvatske vrlo uspješna godina po pitanju povlačenja novca iz EU fondova.
- U 2025. pokrenuto je više od 170 javnih poziva za bespovratna sredstva iz EU fondova i ugovoreno razvojnih projekata u vrijednosti četiri milijarde eura - istaknula je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova. U video poruci sudionicima skupa povjerenica Europske komisije za Mediteran Dubravka Šuica upozorila je na pripreme Unije za novi sedmogodišnji ciklus financiranja EU.
- Novi financijski okvir koji je predložila Europska komisija usmjeren je na još veću učinkovitost, međugraničnu suradnju i regionalni razvoj. Ljudi ostaju tamo gdje su osigurana radna mjesta i kvaliteta života i to mora biti osnovni cilj novog financijskog okvira – napomenula je Dubravka Šuica.
Osim proglašenja pobjednika izbora najboljih gradova, na Danima regionalnog razvoja i EU fondova proglašeni su i pobjednici izbora najboljih županijskih EU projekata te gradovi pobjednici natječaja Od izvora do mora koji su, uz Jutarnji list, organizirale kompanije Coca-Cola i Konzum te Udruga gradova čiji je predsjednik Željko Turk, pozdravljajući sudionike skupa, podsjetio je da nema općine, grada ili županije koja nije povukla novac iz EU fondova.
- U godinama kada nismo bili članica EU razmišljao sam gdje ćemo biti kada postanemo članica i počnemo koristiti novac iz EU fondova. Moram priznati da nisam očekivao ovakav napredak – kazao je predsjednik Udruge gradova i gradonačelnik Zaprešića.
Kada je u pitanju izbor najboljih gradova, u kategoriji Obrazovanje, demografija, socijalna politika i mladi pobjednici su Crikvenica, u konkurenciji malih gradova, Poreč među srednjim gradovima i Pazin u natjecanju velikih gradova. Crikvenici su u završnici izbora konkurirali Garešnica i Drniš, dok je Poreč trijumfirao ispred Labina i Kutine. Uz Pazin, završnicu izbora najboljih velikih gradova za obrazovanje izborili su i Vukovar i Čakovec.
Samobor je najbolji veliki grad za gospodarstvo, a u istoj kategoriji izbora pobjednici su i Rovinj, u konkurenciji srednjih te Hvar među malim gradovima. U završnicu ovog dijela izbora najboljih gradova još su se kvalificirali Pula i Šibenik kod velikih, Sveta Nedelja i Opatija među srednjim te Novi Vinodolski i Cres u konkurenciji malih gradova.
Pobjednici u kategoriji kvalitete života su Biograd na moru u konkurenciji malih, Poreč među srednjima te Zagreb u konkurenciji velikih gradova. Uz Biograd na moru najbolje se među malim gradovima živi u Bakru i Ninu, dok su najbolje sredine za život u konkurenciji srednjih gradova, osim pobjednika Poreča, i Solin i Zaprešić. Zagrebu su za naslov najboljeg među velikim gradovima konkurirali Varaždin i Dubrovnik. Poreč je tako trijumfu u kategoriji obrazovanja, dodao i pobjedu u izboru najboljih srednjih gradova za život te je jedini uspio pobijediti u dvije kategorije izbora najboljih gradova.
Posebna nagrada Bjelovaru
Posebna nagrada namijenjena gradskoj upravi s najboljim rezultatima u povlačenju novca iz EU fondova otišla je u Bjelovar, a u završnici tog dijela izbora najboljih gradova još su završili Đurđevac i Osijek. U izboru posebne nagrade Smart city namijenjene sredini s najboljom primjenom pametnih rješenja u komunalnim uslugama trijumfirao je Dubrovnik, a dobitnik nagrade Eco city za najveća dostignuća u zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti i zelenoj tranziciji je Koprivnica.
Posebna nagrada namijenjena sredini s najvećim postignutim napretkom u podizanju kvalitete života je Sisak, a u završnicu izbora ušli su i Vodnjan i Hrvatska Kostajnica. Po prvi put otkako se odvija izbor najboljih gradova dodijeljena je nagrada ‘Najprivlačniji grad‘ namijenjena sredini s najboljim pokazateljima useljavanja novog stanovništva. Prvi dobitnik nagrade ‘Najprivlačniji grad‘ je Velika Gorica.
Kada su u pitanju najbolji županijski EU projekti, u kategoriji Doprinos obrazovanju, znanosti i inovacijama pobjednik je projekt ‘Jadranski regionalni znanstveni centar za razvoj vještina u području STEM-a, IKT-a, poduzetništva i aktivnog građanstva‘ koji su priredili Ličko-senjska županija i Splitsko-dalmatinska županija. U završnicu izbora za doprinos obrazovanju još su ušli i projekti ‘Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi, II. Faza‘ Vukovarsko-srijemske županije, s osvojenim drugim mjestom, i ‘MEDEA – Multidimenzionalna procjena seizmičkog rizika kombiniranjem strukturnih oštećenja i psiholoških posljedica uz korištenje objašnjive umjetne inteligencije‘ Međimurske županije kao trećeplasirani.
U kategoriji Doprinos lokalnoj i regionalnoj zajednici pobjednik je projekt Zadarske županije ‘Dogradnje gradske luke Sali na Dugom otoku‘. U završnici ovog dijela izbora najboljih EU projekata još su se našli i projekti ‘Šibensko-Kninska Organizacija za Lokalne Izvore Čiste Energije – ŠKOLICE‘ Šibensko-kninske županije i ‘Sea for Heritage Energy Transition – SEAHEaT‘ Istarske županije koji su osvojili drugo i treće mjesto.
U kategoriji ‘Doprinos prekograničnoj suradnji‘ pobjednik je projekt ‘HyPoKraT – Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica‘ Krapinsko-zagorske županije. U završnicu izbora bili su i projekti ‘Promotion of natural and cultural heritage to develop sustainable tourism in protected areas - PRONACUL/Promocija prirodne i kulturne baštine za razvoj održivog turizma u zaštićenim područjima‘ Zagrebačke županije, s osvojenim drugim mjestom, te ‘DRAVA LIFE – Integrirano upravljanje rijekama‘ Koprivničko-križevačke županije uz partnerstvo Virovitičko podravske i Varaždinske županija kao trećeplasirani.
Projekt ‘Izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće‘ Osječko-baranjske županija pobjednik je u kategoriji ‘Doprinos poduzetništvu‘. U potonjoj kategoriji finalisti su bili, kao drugoplasirani, projekti ‘VRT KARIJERA – Gradnja mostova između obrazovnih institucija i poduzeća putem udaljene i hibridne prakse‘ Primorsko-goranske županije te Tempus Splitsko-dalmatinske županije na trećem mjestu.
U posebnoj kategoriji najbolji EU projekt po izboru čitatelja Jutarnjeg lista pobjednik je projekt PRONACUL Zagrebačke županije. Drugi najveći broj glasova dobio je projekt Rimska ulica 19 Sisačko-moslavačke županije, a treći je Regionalni centar kompetentnosti u sektoru turizma i ugostiteljstva Split Splitsko-dalmatinske županije.
Ovogodišnji dobitnici nagrade od ‘Od izvora do mora‘ su Vrgorac (u konkurenciji malih gradova), Sveta Nedelja (srednji gradovi) i Osijek među velikim gradovima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....