Uz to što je predvodnik dobrih praksi na Smart-city području kao i na polju rješavanja stambenog pitanja mladih kroz jedinstveni program Dubrovačke stanogradnje, Grad Dubrovnik kao primjer dobre prakse ističe se i Respect the City programom kojim je zaokrenuo smjer svog turizma i vratio ga u održive okvire s vrlo konkretnim rezultatom – produžili su sezonu, privukli veći broj turista a sve to uz neusporedivo manje gužve u staroj gradskoj jezgri
Značajno manje gužve u gradu, a veći broj turista na godišnjoj razini – to je u najkraćim crtama rezime i rezultat programa Respect the City, jednog od prvih poteza kojega je, nakon dolaska na čelo Dubrovnika 2017. godine, pokrenuo gradonačelnik Mato Franković s ciljem uspostave održivog turizma i doživljaja destinacije od strane posjetitelja, ali i poboljšanja kvalitete života samih Dubrovčana. Respect the City vrlo je brzo i na međunarodnoj razini prepoznat kao primjer dobre prakse, a najnovija analiza Sveučilišta u Dubrovniku (‘Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor’) dodatno potvrđuje uspjeh Frankovićevog programa u spašavanju dubrovačkog turizma i podizanju kvalitete života domaćih građana za vrijeme ljetne sezone.
Ključni problem zbog kojega je dubrovačkom turizmu prije desetak godina zaprijetio doslovni krah, analizira Gradonačelnik.hr, a Grad Dubrovnik izgledao kao klasična žrtva vlastitog turističkog uspjeha bile su nepodnošljive gužve i zakrčenja u prometu u staroj gradskoj jezgri koje su izazivale gotovo nekontrolirane najezde turista s mega cruisera. Nezadovoljstvo građana kojima je život u ljetnim mjesecima postajao nemoguć raslo je i eskaliralo, a s druge strane najjači svjetski mediji stavili su Dubrovnik kao turističku destinaciju na svoje ‘crne liste’ i pozivali turiste da ga, žele li uživati u odmoru – zaobiđu. Činilo se kao put u propast. Upravo zato Mato Franković je kao jedan od prvih poteza nakon dolaska na čelo grada gradskoj upravi postavio pitanje održivosti dubrovačkog turizma i rješavanje ovog problema koji je opasno zaprijetio njegovoj budućnosti, ali prvenstveno kvaliteti života samih građana Dubrovnika.
U vrlo kratkom roku pokrenut je program ‘Respect the City’’ koji je nizom mjera – ograničavanjem broja kruzera, zabranom izletničkih autobusa četvrtkom i subotom iz destinacija koje dolaze van Dubrovnika, postavljanjem konopa na Pilama koji regulira pješački promet, rasterećenjem Pila od ilegalnih bookera, smanjivanjem broja štandova i ugostiteljskih stolica na ulicama u staroj gradskoj jezgri…, dao osjetne rezultate već prvo ljeto svoje primjene. Za razliku od dotad gotovo svakodnevnih prizora blokade i zakrčenja na ulasku u povijesnu jezgru s Pila, već u ljeto 2018. to se nije dogodilo niti jednom. U idućoj godini broj cruisera sveden je tek na dva dnevno što je rezultiralo još boljom situacijom.
Ključ uspjeha u reguliranju najvažnije mjere – ograničavanju broja cruisera u suradnji s Cruise Lines International Association (CLIA), bilo je zadržavanje strateške kontrole nad lučkim područjem, piše Gradonačelnik.hr. Jer, kako je tada istaknuo gradonačelnik, da je koncesionirano područje predano francusko-turskom konzorciju ili nekom drugom, Grad Dubrovnik ne bi bio u mogućnosti apsolutno ništa napraviti niti poduzeti bilo kakve mjere u tom području.
”Njihov prioritet je novac i alati im se razlikuju od naših jer im je važno samo da dolazi što veći broj ljudi, a što se događa izvan koncesioniranog područja nije ih briga”, naglasio je gradonačelnik Franković.
Program Respect the City tu nije stao već je implementiran i niz Smart-city rješenja – uveden je brojač posjetitelja u staroj gradskoj jezgri, te posebna aplikacija koja, temeljem posebnog algoritma, predviđa broj posjetitelja u staroj jezgri u određenom terminu te turiste upozorava kad se očekuju gužve, a kada je povoljan trenutak za obilazak grada. U daljnjoj nadogradnji ovog sustava predviđa se i njegovo povezivanje sa platformama za rezervaciju smještaja u Dubrovniku, pa će turisti moći i dugoročno planirati posjet gradu u terminima u kojima se ne očekuju veće gužve.
Jedno od novijih pametnih rješenja je i jedinstvena digitalna ulaznica u gradske atrakcije „Du Pass“ koji je u svega nekoliko mjeseci postiglo je izniman uspjeh, bilježeći rekordne prihode od kulturne baštine. Bruto prihod od prodaje Dubrovnik Pass-a u 2022. godini premašio je 45 milijuna kuna, nadmašivši time i bruto prihod zabilježen 2019. godine. Uvažavajući činjenicu da je ova digitalna zajednička ulaznica u kulturne i spomeničke atrakcije Grada predstavljena tek krajem lipnja, kao i činjenicu da je turistički promet 2022. godine dosegnuo razinu od 80 posto referentne 2019., puni učinak projekta moći će se ocijeniti tek na osnovi rezultata ostvarenih u 2023. godini, ističu u gradskoj upravi.
Grad Dubrovnik je, naime, tijekom prve polovice godine proveo projekt digitalne transformacije Dubrovačke kartice, zajedničke ulaznice u najznačajnije kulturne i spomeničke objekte Grada koja nudi i cijeli niz popusta i pogodnosti koje osiguravaju brojni partneri projekta. Uvođenjem informacijskog sustava elektronske naplate i kontrole, omogućena je jednostavnija prodaja, kupnja, očitavanje te kontrola korištenja, ekonomičnije upravljanje resursima i vremenom, kao i optimizacija marketinških aktivnosti kroz digitalnu promociju i upravljanje zajednicama.
Projekt Dubrovnik Pass iznimno je značajan i zato što pruža široke mogućnosti nadogradnje, umrežavanja te daljnjeg strateškog razvoja kao ključnog alata za upravljanje povijesnom jezgrom Grada kao UNESCO-ovim svjetskim dobrom u skladu s Planom upravljanja. Sustav je kao inovativno rješenje usklađen s EU zelenim planom.
‘Smart City alati u primjeni, poput Du Passa ili Dubrovnik Visitora, aplikacije za praćenje broja posjetitelja unutar povijesne jezgre s predviđanjem gužvi, od iznimne su važnosti za daljnji razvoj održivosti, jer su svojevrstan preduvjet za disperziranje posjetitelja na alternativne gradske ili prigradske lokacije. Različite aplikacije, poput smart parkinga, ujedno štede vrijeme korisnicima ali i preveniraju prometna zagušenja.
Dubrovnik je prvi grad u Hrvatskoj koji još od listopada 2019. godine nudi uslugu 100 % električnog car sharing sustava. Posjetiteljima je omogućena udobnost osobnog vozila po izboru, uz uštedu novca, vremena i istovremeno brigu o okolišu. Sustav funkcionira kao nadogradnja javnog prijevoza te na ekološki način bez buke i emisije štetnih plinova doprinosi rasterećenju gradske prometne infrastrukture’, ističu iz Grada.
S istim je ciljem pokrenuta i aplikacija Bus Web Shop, koja omogućuje autobusima agencija online kupnju vaučera za zaustavljanje i iskrcavanje putnika na Pilama. Rezerviranje i plaćanje termina dolaska i zaustavljanja u zoni posebnog prometnog režima provode se na temelju raspoloživih vremenskih razdoblja čime se značajno ubrzava proces na terenu, smanjuju se gužve i opterećenja na gradskim ulazima, a što vodi održivom upravljanju prometom. Kontrola se provodi sustavom nadzornih kamera na pet lokacija u gradu, s ukupno 10 kamera koje automatski očitavaju registarske oznake i tip vozila.
‘Brojna ”pametna” rješenja, implementirana kao dio Respect the City projekta zajedno s drugim mjerama i odlukama koje je donijela gradska uprava, uvelike su omogućila ostvarenje zacrtanih ciljeva. Smanjeni su negativni učinci prekomjernog turizma te ostvaren odgovoran i održiv razvoj ove djelatnosti. To u konačnici za rezultat ima zadovoljnog gosta, ali i ono što je najvažnije – zadovoljne građane koji u svom gradu mogu normalno raditi, živjeti i kretati se’, ističu u gradskoj upravi. (Marija Pulić Drljača)
Rezultati analize: Prepolovljen pritisak na staru gradsku jezgru, udvostručene brojke u predsezoni
Projekt ‘Poštujmo Grad’ pokrenut 2017. godine, kroz brojne mjere koje su težile zaokretu prema održivom turizmu, rezultirao je učinkovitom disperzijom posjetitelja i ublažavanjem negativnih učinaka prekomjernog turizma, zaključak je analize Sveučilišta u Dubrovniku „Analiza trendova posjeta staroj gradskoj jezgri Grada Dubrovnika temeljem podataka sustava Dubrovnik Visitor“ predstavljene prije nekoliko dana.
Uspoređujući podatke iz 2022. s promatranim razdobljem od 2017. do 2019., autori studije (prof.dr.sc. Nebojša Stojčić, prof.dr.sc. Ivana Pavlić i izv.prof.dr.sc.Barbara Puh) uočili su disperziju posjetitelja na godišnjoj, mjesečnoj razini, kao i unutar dnevnih posjeta što je rezultiralo značajno manjim pritiskom na povijesnu jezgru u 2022., iako je ukupan broj posjetitelja bio veći.
Prizori zakrčenja na ulazu u staru dubrovačku gradsku jezgru sada su povijest
Nadalje, smanjen je broj posjetitelja u tri udarna ljetna mjeseca, a narastao u predsezoni. Najveće povećanje vidljivo je u rujnu 2022. u kojemu je Dubrovnik zabilježio čak 107 posto turista više nego u istom razdoblju 2017. godine i čak 21 posto ukupnog broj posjeta na godišnjoj razini.
Autori studije uspoređivali su situaciju prije i nakon provedbe Respect the City programa i kroz indeks ranjivosti destinacije koji se odnosi na pritisak posjetitelja na povijesnu jezgru i kreće se u rasponu od 1 do 16. I on, također, pokazuje vidljive pozitivne pomake.
Studija je pokazala kako se indeks ranjivosti u glavnim mjesecima sezone sa 7,8 u 2017. smanjio gotovo na pola – na 4,3 u 2022. godini. Takav ishod u konačnici je rezultirao i padom sveukupne ranjivosti povijesne jezgre na prekomjerne posjete, odnosno smanjivanjem izloženosti negativnim učincima prekomjernog turizma.
Ranjivost destinacije smanjuje se između ostaloga i boljom disperzijom unutar dnevnih posjeta – zabilježen je bolji raspored posjetitelja, kao i povećanje broja posjeta u popodnevnim i večernjim satima u razdoblju od srpnja do prosinca čime se uklanja rizik zagušenja prometa i omogućuje normalno odvijanje dnevnih aktivnosti lokalnog stanovništva.
‘Ovakva analiza, osim što je pokazala konkretne pomakne mjera projekta Poštujmo Grad, podloga je za daljnje smjernice i mjere koje Grad Dubrovnik provodi u skladu s Planom upravljanja. Cilj svih dosadašnjih i planiranih aktivnosti je uspostava održivog turizma i time poboljšanje kvalitete života građana i doživljaja destinacija od strane posjetitelja, u čemu je Dubrovnik već prepoznat kao primjer dobre prakse’, komentiraju u gradskoj upravi.
Dubrovnik prvi u Hrvatskoj donio Plan upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a
Grad Dubrovnik se u posljednjih nekoliko godina u globalnim okvirima istaknuo kao predvodnik održivog turizma na Mediteranu i snažan promotor odgovornog upravljanja resursima i destinacijom u cjelini. Usvajanjem Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“, u travnju 2021. godine Dubrovnik je postao i prvi grad u Republici Hrvatskoj koji je izradio, usvojio te koji primjenjuje strateški dokument nulte kategorije, koji ranije za područje Dubrovnika nije postojao.
Izrađen je s ciljem stvaranja pretpostavki za upravljanje zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika kako bi se očuvala i unaprijedila svojstva izvanredne univerzalne vrijednosti pod zaštitom UNESCO-a uz istodobno očuvanje i razvijanje suvremenog života Grada na održivim postavkama.
Donošenje ovog Plana svojevrsni je nastavak aktivnosti dubrovačke gradske uprave i gradonačelnika Mata Frankovića u ostvarivanju održivog razvoja grada, uz primjenu suvremenih alata za upravljanje destinacijom, a s glavnim fokusom na građane koji u gradu žive cijelu godinu.
Plan posebno ističe upravljanje turizmom kao najzastupljenijom gospodarskom djelatnosti na način da se stvara dodatna društvena, ekonomska, ekološka i baštinska vrijednost za lokalnu zajednicu, s naglaskom na diversifikaciju i podizanje kvalitete turističkih usluga, a što je Grad Dubrovnik s partnerima započeo još 2017. godine provođenjem multidisciplinarnog strateškog projekta „Respect the City – Poštujmo Grad“, a čije su mjere i aktivnosti usredotočene na ulaganja, suradnju i najbolje prakse u dugoročnom upravljanju odredištem u svrhu dobrobiti stanovnika i posjetitelja.
Naglasak Plana upravljanja ujedno je i na razvoju adekvatnih infrastrukturnih sustava i mreža te na organizaciji održivog prometnog sustava i povećanju protočnosti prometa. U zadovoljenju tog strateškog cilja značajnu ulogu ima usvajanje novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kojeg je Hrvatski sabor usvojio u srpnju 2022. godine. Na prijedlog Grada Dubrovnika uveden je pojam „zona prometa u zaštićenoj kulturno povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni”, što povijesnim gradovima pod zaštitom UNESCO-a omogućuje uvođenje organizacije i kontrole prometa s fokusom na građane i njihove potrebe. Primjenom novog zakona, Grad Dubrovnik moći će sustavno regulirati i urediti načine i uvjete ulaza, prometovanja i izlaza svih kategorija vozila u kontaktnoj zoni kako bi se promet optimizirao te smanjio štetan utjecaj motoriziranog prometa. Nedavno je provedeno i javno savjetovanje vezano za ovu Odluku te se uskoro očekuje njezino donošenje na Gradskom vijeću, a nakon toga i sama primjena. Već je napravljena i potrebna priprema na način da je u zoni posebnog prometnog režima oko povijesne jezgre implementirano tehničko i prometno-tehnološko rješenje.
Kao važan kapitalni infrastrukturni projekt u segmentu prometa, nastavno na spomenuti projekt, razvija se energetski potpuno neovisan sustav Park´n´Ride na administrativno rubnom području Pobrežja, a obuhvaća parking za vozila i prijevoz gradskim autobusima uključen u cijenu parkiranja. Primjenom ovog sustava nastojat će se dodatno smanjiti pritisak vozila na središte grada i poticati korištenje javnog prijevoza.