Svaki izbor najboljih među nama poduzetnicama daje nam dodatni vjetar u leđa, kaže nam vlasnik i direktor Prostorije Tomislav Knezović, jedan od finalista u prošlogodišnjem programu EY Poduzetnik godine, u tjednu kad završavaju prijave za tu prestižnu nagradu.
Osim o važnosti nagrade EY Poduzetnik godine, s Knezovićem smo razgovarali i o trenutnoj situaciji na tržištu dizajniranog namještaja u zemlji i inozemstvu.
Može li se iz izbora EY Poduzetnik godine i drugih odabira najboljih u biznisu dobiti uvid u ono najbolje u hrvatskom gospodarstvu?
- Izbori su uvijek dobrodošli jer pozitivno utječu na onoga tko bude izabran, a motivirajuće na one koji to nisu. Općenito je jako teško uzeti sve parametre u obzir i siguran sam da se često neki genijalni poduzetnici zaborave u tom procesu nagrađivanja iako nagrađeni svakako zaslužuju priznanje za svoj uspjeh.
EY Poduzetnik godine je poseban izbor i vjerojatno najbolji jer se radi prvenstveno o poduzetnički snažnom i dokazanom žiriju, potpuno neovisnom o državi ili bilo kojoj drugoj organizaciji. Kako Emil Tedeschi kaže, ‘to je jedini izbor u kojem poduzetnici biraju poduzetnike’, a sam organizator je tvrtka koja jako dobro razumije vrijednost poduzetništva i organizira dodjelu nagrada na svečanom prijemu tako da smo i mi poduzetnici zatečeni koliko kvalitetnih poduzetnika ima u Hrvatskoj, pa nam to daje dodatni vjetar u leđa.
Kakvo je tržište sada, a kakvo je bilo kad ste počinjali?
- Na tržište smo zakoračili 2011. godine, u doba najveće krize u Hrvatskoj, dok je još trajala i u svijetu. Tržište je tada bilo teško za postojeće igrače, ali prilika za male i nove, iako je to tada možda izgledalo riskantno. Međutim, iskoristili smo tišinu koja je vladala u razvoju novih ideja i proizvoda u Hrvatskoj.
Od samog smo početka ulagali u inovaciju proizvoda, što je odmah prepoznato i na međunarodnom planu. U međuvremenu smo radili na izgradnji snažnog brenda i pokušali se što više približiti našim uzorima u branši po kvaliteti, originalnosti i inovativnosti. To je ono što će nas, nadam se, sačuvati kada stigne nova kriza.
Jeste li ostvarili razvojne ciljeve i što očekujete u idućih 5 godina?
- Ostvarili smo ciljeve i prije očekivanja. Samo osam godina od početka razvili smo više od 100 proizvoda s identitetom, a prisutni smo u 60 zemalja svijeta. Dogodilo se i ono što nismo planirali, a to je da utječemo na pozitivnu promjenu slike o Hrvatskoj u svijetu.
U poslovnom smislu, izrasli smo u tvrtku sa 250 zaposlenih te investirali nekoliko desetaka milijuna kuna u tehnologiju i razvoj proizvodnje. To je, pak, zahtijevalo prilagodbu poslovne strukture i kvalitetno planiranje budućnosti. Odgovornost je velika jer sada treba zadržati dokazanu kvalitetu i održavati je konstantno.
U sljedećih pet godina planiramo zdrav organski rast i razvoj novih proizvoda te rad na edukaciji djelatnika unutar tvrtke.
Tomislav Knezović, vlasnik Prostorije
Za proizvod koji plasirate na tržište dizajn je vrlo važan. Surađujete li s domaćim dizajnerima, jesu li njihove usluge skupe?
- Na sreću, na samom početku rada susreli smo se s vrlo kvalitetnim domaćim dizajnerima i ta sinergija dovela je do zajedničkog uspjeha od kojeg koristi imaju i Prostoria i dizajneri, ali i cijela Hrvatska. Je li dizajn skup, ovisi o tome koliko je dobar. Ugovori su napravljeni na bazi tantijema, pa ako je dizajn dobar, to rezultira obostranim zadovoljstvom.Naši dizajneri su fantastični s obzirom na to da nisu imali prilike susretati se s proizvođačima tijekom školovanja, a jako rijetko i kasnije. Prostoria je otvorena za suradnju s dizajnerima i oni nam mogu predložiti idejne koncepte koje ćemo razvijati u našem razvojnom odjelu, koji sada već posjeduje značajno iskustvo. U tom smislu, ako je pojedini dizajner veliki radnik i gladan novih znanja, a k tome ima talenta, ne može ostati nezamijećen, ni u zemlji, a ni u inozemstvu.
Žalosti me što Studij dizajna u Zagrebu nije na nivou drugih takvih studija u Europi jer slabo koristi proizvodnju te studenti nemaju adekvatnu praksu, što rezultira prilično lošim kadrom koji izlazi s fakulteta. Iznimka su studenti grafičkog dizajna.
Zalažete li se za pomoć države u vašem sektoru?
- Više sam puta rekao da treba ukinuti sve pomoći za sve sektore. Ježim se od riječi pomoć. Ono što Vlada treba učiniti - i to hitno - jest maksimalno rasteretiti od poreznih davanja, gdje god i koliko god može, te prestati trošiti milijarde kuna svih nas na kratkoročno pokrivanje rupa u brodogradilištima i drugim vječnim gubitašima. Prema svim se tvrtkama mora početi ponašati jednako i raditi dugoročno na korist svih nas.
Treba što prije i efikasnije raditi na školstvu, a posebno u strukovnim zanimanjima, koja se moraju promovirati. Uvjeren sam da će za deset do petnaest godina plaće kvalitetnih bravara, stolara i tapetara biti bitno više od prosječnih plaća visokoobrazovanih. Naravno da trebaju prestati zapošljavanja u javnom sektoru bez da prije toga ne riješe kukolj koji negdje u njemu sjedi.
Lakše je poslovati, ali kadrovi odlaze
Kako je na vaše poslovanje utjecao ulazak Hrvatske u EU?
- Izvrsno kad je riječ o jednostavnosti poslovanja i transporta jer daleka tržišta jako poštuju proizvode napravljene u Europskoj uniji. Negativni su utjecaji paralelno otvaranje i tržišta radne snage te značajan broj kvalitetnog kadra odlazi.
Hoće li se eventualni ulazak zemlje u eurozonu odraziti na vaš biznis?
- Ne osjećam da nam to nedostaje. Nadam se samo da naša Vlada radi mudro na tom projektu. Mislim da je važnije da znamo što činimo s vlastitom valutom danas. A ako jednom uđemo u eurozonu, to bi se trebalo dogoditi s vrijednošću kune koja nama dugoročno odgovara.