U nedavnom objavljenoj radnoj verziji izvješća Svjetske banke o promjenama u svjetskom biznisu za iduću godinu, hrvatsko gospodarstvo se spominje samo jednom zahvaljujući projektu 'SailRouter' čijom bi primjenom brodarske kompanije mogle smanjiti zagađenje mora i uštedjeti milijarde dolara troškova. Riječ je o softveru za efikasniju, jeftiniju i 'čišću' plovidbu brodova s motornim pogonom koji već nekoliko godina razvija Dino Mandić preko obiteljske tvrtke 'Itel' s sjedištem u Splitu.
- Drago mi je da nas je Svjetska banka spomenula u ovakvom kontekstu, pretpostavljam da je to zbog nagrade koju smo 2015. osvojili na natjecanju balkanskih start-upova u kategoriji transporta – kaže nam Dino Mandić, demantirajući i dio u spomenutom izvješću Svjetske banke prema kojem je razvoj 'SailRoutera' prebačen u Nizozemsku, u Amsterdam zbog povoljnijih razvojnih uvjeta. Istina je, navodi Mandić, da je u jednome trenutku 'SailRouter' razvijan u okviru 'Accelerator centra' u Rotterdamu zbog potpora koje se tamo pružaju start-upovima.
- Mi smo hrvatski projekt, ovdje se razvijamo i tu ćemo, nadamo se, ostvariti ciljeve koje imamo – ističe Mandić, koje se zbog razvoja biznisa iz Splita preselio u Zagreb. U Hrvatskoj je 'SailRouter' dobio i dvije državne razvoje potpore od agencije 'HAMAG-BICRO', a trenutno je u fazi pronalaska strateškog partnera i investitora.
- Treba nam kapital kako bi prodrli do brodarskih kompanija kojima je ovakav softver potreban. Na žalost, ne ide nam u prilog više stvari. Prvo, većina investitora gleda brzi povrat uloženoga, što s maritimnim djelatnostima na koje mi ciljamo, nije slučaj. Kad je riječ o samim brodarskim kompanijama, one su nesklone inovacijama i uglavnom ih prihvaćaju tek kad ih zakon na to obveže – kaže Mandić, kojem je 'ruku' u razvoju ovog projekta dao sveučilišni profesor Luka Grubišić s zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.
Nesklonost brodara rješenjima koje nudi 'SailRouter' čudi jer im Mandićeva aplikacija u potpunosti ide u prilog. Sama primjena aplikacije je jednostavna, može se na brod instalirati preko mobilnog uređaja ili računala kako bi se, razmjenom informacija senzora aplikacije na brodu i središnjeg softvera, odabirala najkraća ruta plovidbe, najmanji otpor mora i samim tim optimalna potrošnja goriva s najmanjim ispuštanjem ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu.
- Nedavno je Međunarodna pomorska organizacija potpisala regulativu kojom se propisuje smanjenje emisije CO2 plinova u atmosferu u međunarodnom transportu morima do 2050. za 50 posto. Već ranije je propisano smanjenje od 20 posto za 2020., u odnosu na 2008.. Naš projekt apsolutno ide u tom smjeru. Kad je u pitanju potrošnja goriva, primjenom aplikacije godišnja ušteda potrošnje goriva za sve brodove mogla bi biti deset posto ukupne potrošnje odnosno osam milijardi dolara – ističe Dino Mandić.
Aplikacija je dosada iskušana na četiri plovila i pokazala je uštede goriva te prijeđenog puta. Kako bi se probila na tržište, morati će doživjeti još testova i probnih primjena. Mandićeva su očekivanja da će do kraja godine pronaći strateškog partnera, kako bi iduće godine plasirali aplikaciju na tržište.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....