Nastupivši na okupljanju domaćih izvoznika u organizaciji tjednika 'Lidera', direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke Gordi Sušić iznio je uvjerenje kako bi hrvatski izvoz mogao pogoditi začeti trgovački rat između SAD-a i Europske unije samo ako se taj rat nastavi na dulje staze.
- U ovom trenutku prema svim pokazateljima i analizama međusobne carine koje su uvele SAD i EU nemaju značajnijeg utjecaja na europsko gospodarstvo. Najavljene su nove carine, no istraživanja među poduzetnicima u Europi govore da oni procjenjuju kako nastavka trgovačkog rata s Amerikom neće biti – ustvrdio je Sušić.
Dugotrajni trgovački rat, potvrdio je Sušić, neminovno će dovesti do rasta cijena s posljedicama na kupovnu moć stanovništva, a onda i na javne financije, cijenu i tržište kapitala, investicije i radna mjesta.
- Hrvatska narodna banka u ovom trenutku već ima i konkretne proračune i brojke kakve bi bile posljedice eskalacije trgovačkog rata, odnosno jačanja protekcionističkih mjera u cijelom svijetu, na naše gospodarstvo. No, ne mogu iznijeti te podatke jer su one povjerljive prirode – poručio je Sušić.
Otkrio je da Europska središnja banka, u radu čijih odbora sudjeluje i HNB, razmatra dva scenarija kad je u pitanju nastavak započetog protekcionizma.
- Prvi scenarij je ograničeni trgovački rat SAD i EU, drugi je opći protekcionizam koji uključuje, među ostalima, i Kinu i Japan, gdje svi svima nameću carine. Drugi scenarij znači rast rizika i pad cijena dionica. U kolikim razmjerima i postocima, opet vam ne mogu reći jer je riječ o povjerljivim podacima – kazao je Gordi Sušić.
Sušić je podsjetio da Hrvatska svega četiri posto svog izvoza plasira u SAD. Od hrvatskog izvoza u SAD, dodao je, 66 posto se odnosi na izvoz američke tvrtke Pfizer koja je u Hrvatsku smjestila svoju tvornicu, odakle plasira proizvode u SAD.
- Postoji mogućnost prelijevanja negativnih učinaka gubitka izvoznih tržišta za zemlje poput Njemačke, Italije ili Francuske, na gospodarstvo Hrvatske jer je nama EU glavno izvozno tržište. Budući su prve američke carine pod administracijom predsjednika Trumpa Europi uvedene za aluminij i čelik, nema zasad takvih prelijevajućih učinaka – naznačio je Sušić.
Komentirajući sukob EU i SAD-a, Sušić je upozorio kako Europa ima veću korist od one koja se obično iskazuje podacima o europskom suficitu u trgovini s SAD-om, jer, naveo je direktor Direkcije za ekonomske analize HNB-a, Europa na američko tržište uglavnom plasira proizvode više dodane vrijednosti.
- Amerika nema dovoljno vlastite štednje i kapitala za financiranje razvoja, te se mora osloniti na inozemne investicije – upozorio je Sušić, zastupajući tezu da neće doći do daljnje eskalacije protekcionističkih mjera Trumpove administracije.
U raspravi što je uslijedila nakon Sušićeva izlaganja, bivši dugogodišnji predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj Anton Kovačev osvrnuo se na ovotjedno obilježavanje pete obljetnice ulaska države u EU.
- Još jednom možemo Bogu zahvaliti da smo unutar EU, strah me i pomisliti što bi naše izvoznike, a to znači i gospodarstvo, čekalo ako protekcionizam uzme maha - komentirao je Kovačev.
Više predstavnika razvojnih i investicijskih banaka te fondova prisutnih na skupu Lidera proširilo je raspravu o protekcionizmu na pitanje financiranja izvoza. Jednodušna je ocjena da je hrvatsko izvozno gospodarstvo stabilnije i prihvatljivije za financiranje od neizvoznog sektora.
- Treba nam više private equity i venture capital fondova čiji bi menadžeri obilazili tržište i nudili svoj kapital najkvalitetnijim tvrtkama – ocijenio je predsjednik udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima Damir Grbavac. Dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Đuro Njavro ukazao je u svom izlaganju na nedovoljno investiranje naših kompanija u ljude. Naveo je primjer da se u Hrvatskoj još uvijek ne može dobiti kredit za stipendiranje studenata.
- Lijepo je čuti, evo i ovdje na ovom skupu, da je našim tvrtkama dostupan kapital praktički uz kamatu od nula kuna. No, mislim da je veći problem kako se i gdje se taj novac ulaže, a ne njegova cijena. Mi smo kupili sve moguće strojeve, opremu i uređaje, ali nismo iškolovali ljude koji će voditi naše kompanije. Izvor naših problema su ljudi koji upravljaju kompanijama, a ne cijena financiranja nabavke strojeva u tim kompanijama – upozorio je dekan ZŠEM-a.
Predstavnik udruge drvoprerađivača Drvni klaster Marijan Kavran zamjerio je Vladi što na Liderov skup nije poslala nijednog svog predstavnika. Kavran je iz tog podatka izveo zaključak kako Vladi nije stalo do izvoza.
- Nijedna državna institucija u svom imenu nema riječ izvoz, tim je sve rečeno - poentirao je Kavran.
Na skup je pozvan, prema riječima glavnog urednika Lidera Miodraga Šajatovića, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić koji se ispričao na nedolasku zbog obveza pri posjetu norveške premijerke Erne Soberg Zagrebu.