Signalitics

Azijski dionički indeksi pali na najnižu razinu u proteklih 9 mjeseci, europski korigirani

Donald Trump i Xi Jinping
 Carlos Barria / REUTERS

Dok su američka tržišta jučer bila zatvorena radi proslave Dana nezavisnosti, ostatak svjetskih tržišta fokusirao se na uvođenje carina na 34 milijarde dolara vrijednosti kineskog uvoza od strane SAD-a u petak, a što mnogi smatraju prvim pucnjem u nadolazećem trgovinskom ratu između dvije ekonomije. Carine će iznositi 25%, a odnose se na preko 800 kineskih proizvoda uključujući robotiku i električne automobile.

Kina je odgovorila kako će čim SAD počne sa provođenjem mjera nametnuti carine na jednako toliko vrijednosti američkog uvoza uključujući poljoprivredne proizvode i uvoz automobila. Obje ekonomije su pripremile listu proizvoda u iznosu od dodatnih 50 milijardi dolara koje će potencijalno oporezivati s time da je Kina jasno izrazila svoje namjere kako će s njihove strane carine biti uvođene tek kao odgovor na američku trgovinsku politiku. Nezadovoljan prijetnjama Kine, Trump je nedavno naredio administraciji da pripremi listu kineskih proizvoda u iznosu od dodatnih 200 milijardi dolara koji će se također potencijalno početi oporezivati u nastavku godine.

U svijetlu navedenog, azijska su dionička tržišta zabilježila negativnu izvedbu pri čemu su dionički indeksi u regiji pali na najnižu razinu u proteklih devet mjeseci u prosjeku.

Kineska valuta renminbi uspjela je zabilježiti rast treći dan uzastopno nakon što je prethodno tome pala na najnižu razinu u 11 mjeseci, a u kontekstu podrške od strane centralne banke u posljednjim danima.

Europski dionički indeksi zabilježili su blagu korekciju kako investitori nastoje procijeniti učinke nameta između Kine i SAD-a na globalni lanac razmjene i stvaranja dodane vrijednosti, ali i potencijalne učinke najavljenih protekcionističkih mjera od strane SAD-a prema Europskoj uniji.

Istovremeno, investitori su čini se zanemarili nešto optimističniju objavu indikatora sentimenta eurozone nakon što su isti u proteklim mjesecima pokazali ispod očekivanu izvedbu. Naime, PMI indeks sektora usluga eurozone za lipanj revidiran je naviše za o,2 boda na 55,2 boda čime je dosegnuo najvišu razinu u protekla četiri mjeseca. Sve tri najveće ekonomije eurozone, Njemačka, Francuska i Italija objavile su kako su zabilježile rast sektora u lipnju.

IHS kompozitni indikator sentimenta eurozone porastao je za 0,8 bodova na 54,9 bodova u lipnju čime su nadmašena tržišna očekivanja. Generalno gledajući, svako očitanje iznad 50 bodova upućuje na nastavak rasta i spomenute objave impliciraju kako je rast eurozone donekle ubrzao u lipnju, ali se i dalje nalazi ispod razina iz 2017. godine.

Fokus investitora danas će biti na objavi bilješki s posljednjeg sastanka Vijeća Fed-a održanog u lipnju na kojem je podignut bazični kamatnjak za 25bb te su medijalna očekivanja rasta istog porasla za jedno dodatno podizanje, odnosno ukupno četiri dizanja kamatnjaka u toku ove godine. Investitori će pritom pozorno osluškivati retoriku Fed-a vezano uz implikacije protekcionističke politike na ekonomiju i u konačnici monetarnu politiku.

Prema posljednjim objavama, neki od članova ECB-a istaknuli su kako bi do prvog podizanja kamatnjaka moglo doći već u rujnu ili listopadu sljedeće godine što je u skladu s posljednjom retorikom Vijeća kako će kamate ostati na aktualno niskim razinama kroz ljeto sljedeće godine.

Aktualnom guverneru ECB-a Draghiju mandat istječe u listopadu sljedeće godine, a tržišta su u svoja očekivanja u potpunosti ugradila vjerojatnost podizanja depozitne stope za 10bb na sastanku ECB-a u prosincu sljedeće godine dok je vjerojatnost da bi do istog moglo doći već u rujnu ili listopadu između 70% i 80%.

Nakon što je u lipnju izdalo Eurobond u iznosu od 750 milijuna eura, Ministarstvo financija jučer je na domaćem tržištu izdalo drugu tranšu obveznica dospijeća 2023. u nominalnom iznosu od 5,5 mlrd. HRK te obveznicu dospijeća 2029. u nominalnom iznosu od 5,0 mlrd. HRK

U skladu s našim očekivanjima te viškom kunske likvidnosti oko rekordno visokih razina, investitori su pokazali solidan interes te je ukupna potražnja dosegnula 15,9 mlrd. HRK. Petogodišnje izdanje realizirano je uz prinos od 1,22% dok je na jedanaestogodišnju obveznicu ostvaren prinos od 2,58% - najniži prinosi dosad u skladu s generalnim kretanjima kunskih stopa u proteklom periodu.

Od usporedivih izdanja u regiji istaknimo posljednje otvaranje izdanja dospijeća 2023. u Srbiji u lipnju denominirano u domaćoj valuti gdje je ostvaren prinos od 3,95%.

Najveći dio sredstava iskoristiti će se za refinanciranje dospijeća u iznosu od 6 mlrd. HRK 10. srpnja dok će se prema navodima Ministarstva ostatak sredstava koristiti za financiranje općih potreba proračuna. Ovim izdanjem pokriveno je ukupno planirano izdanje na domaćem tržištu kapitala ove godine prema proračunu za 2018. godinu te se očekuju uštede od oko 200 mil. HRK za refinancirani dug promatrano na godišnjoj osnovi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 23:02