Ilustracija
 Bruno Konjevic / CROPIX
Analiza Allianza

Kriza? Koja kriza? Unatoč svim problemima globalno bogatstvo i dalje raste

Globalna bruto financijska imovina dosegla je u prošloj godini 192 bilijuna eura
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 23. rujan 2020. 14:28

Nikada u posljednjih deset godina nismo mogli objaviti tako veliko povećanje bogatstva, ističe se u najnovijem 'Izvješću o globalnom bogatstvu' Allianz osiguranja.

- Bruto financijska imovina širom svijeta porasla je za 9,7 posto u 2019. i dosegla 192 bilijuna eura, bilježeći najjači rast od 2005.. Porast je jednostavno zapanjujući s obzirom na činjenicu da su 2019. obilježili društveni nemiri, eskalacija trgovinskih sukoba i gospodarska recesija – navodi se u izvješću jedne od najvećih osiguravateljskih kuća na svijetu.

Kao ključni čimbenik rasta financijske imovine u svijetu, Allianz je utvrdio ublažavanje monetarne politike od strane središnjih banaka što je imalo za posljedicu rast burzi za 25 posto a samim tim i financijske imovine.

- Monetarna je politika zasad spasila situaciju, ali ne smijemo se zavaravati. Nulte i negativne kamatne stope slatki su otrov. Ugrožavaju akumulaciju bogatstva i pogoršavaju društvenu nejednakost jer vlasnici imovine mogu ostvariti neočekivanu dobit. Takav sustav nije održiv. Spasiti trenutačnu situaciju nije isto što i ostvariti dugoročne dobitke. Za to su nam potrebne strukturne reforme nakon bolesti COVID-19 kako bismo postavili temelje za uključiviji rast – komentirao je nalaze o rastu svjetskog bogatstva Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza.

Raščlanjujući rast financijske imovine u prošloj godini, autori spomenutog izvješća izdvajaju rast imovine vrijednosnih papira narasla je za 13,7 posto, što je, ističu, najbrži rast zabilježen u 21. stoljeću. Osiguranje i mirovine, dodaju, postigli su rast od 8,1 posto, dok su bankovni depoziti narasli za 6,4 posto.

- Svi razredi imovine zapravo bilježe rast znatno iznad svojih dugoročnih prosjeka od velike financijske krize – zaključuju autori.

U izvješću Allianza upozorava se na nastavak spomenutih trendova u gomilanju svjetskog bogatstva iz 2019. na tekuću godinu samo, ističe se, u ekstremnijoj verziji.

- S obzirom na to da je pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala najdublju globalnu recesiju u posljednjih stotinu godina, središnje banke i fiskalne vlasti diljem svijeta lansirale su dosad neviđene monetarne i financijske 'bazuke', s namjerom da zaštite kućanstva i njihovu financijsku imovinu od posljedica svijeta okrenutog naglavce – upozoravaju autori izvješća.

Procjenjuju da su privatna kućanstva uspjela nadoknaditi svoje gubitke u prvom tromjesečju ove godine i zabilježila su blagi rast globalne financijske imovine za 1,5 posto do kraja drugog tromjesečja 2020., dok su se bankovni depoziti, potaknuti izdašnim programima javne financijske potpore i preventivnom štednjom, povećali za, napominju, nevjerojatnih sedam posto.

Izgledno je, zaključuje se u izvješću, da će financijska imovina privatnih kućanstava u 2020., godini pandemije, završiti u plusu. S druge strane, jaz između bogatih i siromašnih zemalja ponovno se povećao, navodi se u izvješću Allianza.

- Neto financijska imovina po stanovniku bila je 2000. u prosjeku 87 puta veća u razvijenim gospodarstvima nego tržištima u nastajanju, dok je do 2016. taj omjer pao na 19. Od tada se ponovno povećao i iznosi 22 u prošloj godini – upozorava se u spomenutoj analizi.

Allianz
 

Ponovni rast nejednakosti, ističe se, široko je rasprostranjen te se broj pripadnika srednje klase po globalnom bogatstvu po prvi put znatno smanjio, od nešto više od milijarde ljudi 2018. do nešto manje od 800 milijuna ljudi 2019..

Kada su u pitanju pokazatelji Hrvatske u Allianzovu izvješću, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava, prema tom izvoru, porasla je za 7,4 posto u 2019. godini, što je, ističe se, najbrži rast od 2014. i dugoročnog prosjeka od pet posto.

- Za prošlogodišnji je porast većinom zaslužna kategorija imovine osiguranja koja je imala dvoznamenkasti rast od 14 posto, bankovni depoziti, kao i vrijednosni papiri zabilježili su 'skromniji' rast od pet posto, odnosno 6,1 posto. Portfeljima hrvatskih kućanstava dominiraju bankovni depoziti, koji čine 49,6 posto sve financijske imovine – navodi se u analizi Allianza.

I obveze hrvatskih kućanstava, prema istome izvoru, su zabilježile iznadprosječni rast u 2019. godini s rastom od 6,6 posto. S druge strane, udio financijskog duga gledan kroz obveze u postocima BDP-a, ostao je na skromnih 36,3 posto.

- Neto financijska imovina u Hrvatskoj porasla je za 7,8 posto, što čini lagani rast od prošlogodišnjih 5,8 posto. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 11.809 eura, Hrvatska je na ljestvici najbogatijih zemalja pala za jedno mjesto i zauzima 32. mjesto – konstatira se u Allianzovu izvješću.

Komentirajući hrvatske u odnosu na pokazatelje zapadnoeuropskih zemalja o financijskoj imovini, autori Allianzove analize ocjenjuju kako je Hrvatska, unatoč zaostajanju za zapadnom Europom, zasigurno jedna od uspješnijih zemalja s obzirom na njezin financijski razvoj.

Interaktivnu kartu globalnog bogatstva pogledajte OVDJE.

Linker
20. listopad 2020 01:28