Preporuke McKinseyja

Hrvatska nespremna za novu krizu, no još uvijek može napraviti iskorak u 3 važna područja

Tomislav Brezinščak
 Dragan Matić / Hanza Media

Hrvatsko gospodarstvo se 'hladi' i narednih godina imat ćemo još manje stope gospodarskog rasta nego ranije, ocjena je stručnjaka konzultantske tvrtke McKinsey.

Usporavanje hrvatskoga gospodarstva posljedica je, ocjenjuju u McKinseyju, usporavanja gospodarstva EU, ali i neprovođenja strukturnih reformi u samoj Hrvatskoj, zbog čega novu krizu dočekujemo nespremni. U cijeloj priči, ističu, valja uzeti u obzir da se zbivanja sa Zapada kod nas 'prelijevaju' sa zakašnjenjem, kao i da imamo jak turizam, koji daje velik dio hrvatskog BDP-a, ali i da Hrvatska u prvoj polovici 2020. preuzima predsjedanje EU-om, što bi također trebalo dati poticaj gospodarskom rastu u nas. U svakom slučaju, stope gospodarskog rasta u nas i dosad su bile manje od onih u usporedivim zemljama srednje i istočne Europe, a bit će i ubuduće.

- Kod nas se govori o krizi, ali za nju se ne pripremamo - kazao je Tomislav Brezinščak, šefom Adriatic regije u McKinseyju, na današnjem susretu s novinarima, dodavši kako nitko u ovom trenutku ne može prognozirati dubinu nove krize.

U svakom slučaju, ističe, Hrvatska još uvijek može ostvariti iznadprosječan rast, no za to su potrebni iskoraci u (barem) tri područja. Prvo područje u kojem je moguć napredak u McKinseyju vide u razvoju digitalnoga gospodarstva, u čemu Hrvatska zaostaje ne samo za razvijenijim zemljama Staroga kontinenta, nego i za zemljama s kojima se obično uspoređujemo.

- Kod nas digitalna ekonomija čini oko pet posto BDP-a, u drugim zemljama šest do sedam posto, a u državama Skandinavije i Beneluksa čak i 10 posto. Hrvatska je među zemljama s najmanjim rastom digitalne ekonomije - upozorio je Brezinščak.

Ako bi Hrvatska odmah krenula u agilniji razvoj digitalne ekonomije, to bi njen BDP do 2025. godine dodatno povećalo za osam milijardi eura, pokazuju računice McKinseyja. Pritom, ističu u McKinseyju, nisu realni strahovi da će digitalizacija dovesti do gašenja radnih mjesta: ona će čak dovesti i do otvaranja novih radnih mjesta, no ta će radna mjesta biti drukčija od dosadašnjih.

Drugo područje u kojem Hrvatska može napraviti značajan iskorak i amortizirati usporavanje gospodarstva je privlačenje stranih ulaganja, a treće bolje iskorištavanje novca iz fondova EU.

Puno će truda trebati uložiti i u demografiju, s obzirom da projekcije McKinseyja pokazuju daljnji pad broja stanovnika. Do 2030. Hrvatska bi, pokazuju računice McKinseyja, mogla izgubiti oko 200.000 stanovnika, što je grad veličine Splita. Rješenje vide u stvaranju takvog okruženja u zemlji, koje će zaustaviti odlazak mladih i privući novije hrvatske iseljenike da se vrate u zemlju, ali i privući ljude iz drugih članica EU i izvan nje. U protivnom, zaključuju u McKinseyju, Hrvatska će postati zemlja starih ljudi, a pritisak na javne financije, posebno na zdravstveni i mirovinski sustav, bit će sve jači.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 19:11