Recesija u Italiji prijeti hrvatskom gospodarstvu i u narednom razdoblju

Negativna kretanja u talijanskom gospodarstvu posljednjih godina loše su se odrazila na gospodarska kretanja u Hrvatskoj, a negativan utjecaj sporog oporavka Italije bit će prisutan i u narednim godinama, upozorava se u novoj analizi HGK "Utjecaj Italije na kretanje hrvatskoga gospodarstva".

"Procjene rasta za Italiju, pa tako i za ostale velike vanjskotrgovinske partnere Hrvatske, bitno određuju procjene rasta za Hrvatsku, što je u svojim posljednjim, zimskim procjenama navela i Europska komisija. Naime, u tim procjenama Europska je komisija posebno naglasila negativan utjecaj daljnjeg usporavanja rasta izvoza roba i usluga na svoje procjene rasta hrvatskoga gospodarstva za ovu i narednu godinu", stoji u analizi Komore.

Iako Hrvatska za talijansko gospodarstvo znači malo, Italija na hrvatsko gospodarstvo ima velik utjecaj. Tako, primjerice, robni izvoz u Italiju čini približno 13 posto, ili oko sedmine ukupnog hrvatskog izvoza, dok u izvozu usluga iz Hrvatske, što se pretežno odnosi na turizam, Italija sudjeluje s oko 10 posto, ili jednom desetinom u ukupnom izvozu usluga. Udio izvoza roba u Italiju, ističu u HGK, posljednjih se godina smanjivao u odnosu na razdoblje prije krize, dok je udio izvoza usluga oscilirao oko 10 posto.

Ovdje, međutim, valja naglasiti da Hrvatska u Italiju izvozi niz proizvoda, među kojima je puno i onih s velikom vrijednošću izvoza, te velikom dodanom vrijednošću. Ranije su velik udio hrvatskog izvoza u Italiju činili brodovi, naftni derivati i plin, kao i transformatori, ali i lijekovi, drvo, sjedala, cement, šećer i cigarete. Prošle su godine, pak, najvažniji hrvatski izvozni proizvod u Italiju bili plin, žitarice, benzini i drvo, dok je izvoz brodova znatno pao, što se vjerojatno može pripisati i krizi kroz koju prolaze hrvatska brodogradilišta.

S druge strane, ukupna je vrijednost uvoza iz Italije u 2017. godini bila nešto veća nego u pretkriznoj 2008. godini, a rast uvoza zabilježen je kod mnogih proizvoda, poručuju u HGK. Iz Italije najviše uvozimo plin, automobile, lijekove i telefone za mobilne mreže, pokazuju podaci HGK.

U segmentu izvoza usluga, najveći dio, oko 85 posto, odnosi se na turizam. Posljednjih godina znatno se smanjio udio talijanskih turista u ukupnom broju stranih turista u Hrvatskoj. Dok su, naime, u pretkriznoj 2008. godini Talijani činili 12,4 posto ukupnog broja stranih turista u Hrvatskoj, lani je njihov udio iznosio samo 6,9 posto. Slični su trendovi zabilježeni i kod broja noćenja talijanskih turista.

Unatoč tome, Italija ostaje važna zemlja za Hrvatsku. Italija je i dalje najvažnije tržište za hrvatski izvoz i drugo tržište po vrijednosti izvoza usluga. Kada se zbroji izvoz roba i usluga, Italija zauzima drugo mjesto na ljestvici hrvatskih izvoznih tržišta, iza Njemačke, ističu u HGK. Ne treba se stoga čuditi da se ekonomska kretanja na Apeninima itekako odražavaju i na nas.

A ta kretanja nisu dobra. Naime, Italija je u drugoj polovici prošle godine ponovno potonula u recesiju, iako se još nije oporavila ni od one prijašnje krize, čije su posljedice, kao i kod nas, bile izraženije nego kod drugih članica. U tom smislu, dovoljno je podsjetiti da je talijanski bruto domaći proizvod (BDP) lani realno bio manji 3,3 posto nego u 2008. godini, dok je gospodarstvo cijeloj EU u istom razdoblju poraslo, ističu u HGK, 10,2 posto. Štoviše, Italija se nalazi u skupini samo tri članice EU koje u 2018. još nisu dosegle razinu BDP-a iz 2008. godine. Druge dvije su Grčka i Hrvatska. No, s obzirom na veličinu talijanskoga gospodarstva, koje je četvrto u EU i treće u eurozoni, Italija je najveće europsko gospodarstvo u takvoj situaciji, ocjenjuju u Komori.

"Italija nije prošla kroz pravo restrukturiranje gospodarstva. Talijansko gospodarstvo osjetilo je posljedice nefleksibilnog tržišta radne snage, s otežanim uvjetima zapošljavanja i otpuštanja, strukture proizvodnje u kojoj su visoke udjele imale industrije čiji su primat preuzele zemlje u razvoju, poput proizvodnje bijele tehnike i odjeće, zastarjele infrastrukture, visokog poreznog opterećenja, neučinkovite birokracije, raširene korupcije te niskih ulaganja u obrazovanje. Posljedica svega toga je i nadalje loš položaj Italije u globalnim rangiranjima", zaključuje se u analizi HGK.