Ustavni sud odbacio je prijedlog za ocjenu ustavnosti prakse preprodaje dugova jer nije bio jasan i razumljiv. U odluci od 16. svibnja navodi da je Marija Unković iz Torčeca podnijela podnesak Ustavnom sudu u kojem traži ocjenu ustavnosti odluke HNB-a na temelju koje se bankovna potraživanja prodaju trećim osobama. Njezin je osnovni argument da je HNB prekoračio svoje ovlasti regulirajući prodaju potraživanja trećim osobama koje nisu banke, nego poslovni subjekti nad kojima nema nikakvih ingerencija. Istovremeno, HNB se odriče kontrolne uloge u provedbi naplate potraživanja trećih osoba, iako u svojoj odluci navodi da se nakon prodaje dugova dužnik "ne smije naći u nepovoljnijem položaju u odnosu na prodavatelja".
Definicija uloge
No, Ustavni sud navodi da podnesak nije sastavljen na Ustavom propisan način, pa je 14. ožujka 2022. godine, predlagateljica pozvana da u roku od osam dana dopuni svoj prijedlog "na način koji omogućava odlučivanje o biti stvari". U dostavljenom podnesku ona, između ostalog, navodi da nigdje u zakonima nije precizno definirana regulatorna i kontrolna uloga HNB-a o prodaji potraživanja poslovnih banaka" te da "treba osporiti pravnu valjanost cesija", odnosno da su "svi razlozi za ukidanje osporenog propisa navedeni (...) u prvotnom zahtjevu".
Ustavni sud na kraju podsjeća da podnesci koji mu se upućuju moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. Iako je upozorena na posljedice, podnositeljica, navodi Ustavni sud u rješenju koje potpisuje njegov predsjednik Miroslav Šeparović, nije ispravila, odnosno dopunila svoj podnesak u skladu s nalogom Suda.
Znatno niža cijena
Proteklih godina bilo je mnogo kritika na rad agencija koje otkupljuju dugove građana i tvrtki po znatno nižoj cijeni od stvarne, a onda ih naplaćuju po svojim pravilima, na koja se dužnici u pravilu žale. Podaci HNB-a pokazuju da je najveći interes za preprodaju dugova bio 2017. godine, kada su se banke pokušavale riješiti nagomilanih loših kredita. Te su godine agencijama prodale oko osam milijardi kuna dugova, potom su se ti iznosi smanjivali, ali i dalje su bili veliki. Da bi demotiviralo banke u prodaji dugova, Ministarstvo financija lani je mijenjalo Zakon o porezu na dobit kojim im je olakšao proceduru otpisa potraživanja, tako da to u većoj mjeri čine same umjesto da ih prodaju agencijama. No, i dalje ostaje prostor za dodatno unapređenje funkcioniranja tržišta dugova.