
Ukupne poljoprivredne površine u Europskoj uniji koje se deklariraju kao organske u snažnom su porastu, ali trenutno čine tek 7,5 posto poljoprivrednog zemljišta, objavio je Eurostat. U pitanju je 13,4 milijuna hektara, što je rast u razdoblju 2012.-2018. godine od 34 posto.
Kako stoji Hrvatska? Ona je u donjem dijelu tablice europskih zemalja, onih koje imaju ispod 10 posto svog poljoprivrednog zemljišta pod organskim uzgojem. Hrvatska je sa 6,9 posto udjela u 2018. u skupini s Njemačkom, Francuskom i Belgijom. Ukupno je u 2018. pod ekološkim uzgojem u Hrvatskoj bilo 103.166 hektara poljoprivredne površine. Ali to je za Hrvatsku ipak uspjeh. Naime, kako je zabilježio Eurostat, u odnosu na 2012. godinu Hrvatska je zabilježila 100-postotni rast tih površina.
Time se Hrvatska zajedno s Bugarskom svrstala na čelo zemalja EU-a koje su od 2012. do 2018. najviše povećale poljoprivrednu površinu pod ekološkim uzgojem.

Top pet ljestvicu predvodi vodi Austrija sa čak 24 posto (najviše ga je u području oko Salzburga), slijedi Estonija sa 20,6 posto, Švedska sa 20,3 posto, Italija sa 15,2 posto i Češka 14,8 posto. Zanimljivo je da Rumunjska i Bugarska imaju nešto više od dva posto poljoprivrednog zemljišta koje se deklarira kao ono koje je certificirano za organsku poljoprivrednu proizvodnju ili je u postupku „konverzije” koje traje dvije do tri godine, ovisno o usjevu. Susjedna Slovenija, pak, ima čak 10 posto.
Dvije zemlje koje su jako smanjile površine pod organskim uzgojem su Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska, a najveći dio „organskih” hektara u Europskoj uniji čine oni u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji.