Počeli su s Morskom pahuljicom, mobilnim klizalištem na Gatu Karoline Riječke u Rijeci, na samoj rivi. Riječani su isprve, kako to već biva s novotarijama, na ideju klizališta samo nekoliko metara od mora, u gradu u kojem gotovo nikad nema snijega, gledali s nevjericom.
Ali, kada je “pahuljica” otvorena, postala je hit u rekordnom roku, a klizalište u Rijeci danas je tradicija i čim počnu hladniji dani, ljudi se pitaju kad će početi sezona klizanja.
- To je bila 2003. godina i naš početak, ali i putokaz da se klizališta mogu stvarati i uz more - kaže nam Denis Ventin, prokurist riječke tvrtke Arctic d.o.o., koja je u Rijeku dovela zimske radosti.
Denis Ventin, vlasnik tvrtke Arctic koja proizvodi led za klizalista
Širenje biznisa
Arctic se do današnjeg dana prometnuo u jednog od hrvatskih “kraljeva leda”, a klizališta su posljednjih godina hit u cijeloj Hrvatskoj. Hit se, naravno, proširio i na susjede.
- Evo, ove sezone imamo 55 projekata u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji te još 15-ak projekata u ostalim europskim zemljama, iz kojih se kupci opskrbljuju opremom za klizališta proizvedenom u našim pogonima u Rijeci. Ove zime ćemo raditi, primjerice, Ledeni park Đardin u Splitu, u Zagrebu i okolici devet klizališta, jedno je u Klovićevim dvorima. U Osijeku radimo jedno zahtjevno klizalište, zatim su tu Belišće, Županja, Vrsar, Opatija, Plitvice, Pašman, Metković, Varaždin, Šibenik, Pula, radimo u cijeloj Hrvatskoj - govori Ventin.
Denis Ventin, vlasnik tvrtke Arctic koja proizvodi led za klizalista
Iza Arctica je, kaže, već 250 raznih projekata.
- Sve su to naši proizvodi, od ideje, preko projektiranja, proizvodnje potrebnih dijelova do montaže. Posebno volimo istaknuti prvi Ledeni park na Tomislavcu u Zagrebu, u cijelosti su ga osmislili i odradili naši ljudi, ali radili smo i mnoge druge manje i veće projekte. No, svako od njih nam je važno i svako od njih je posebno na svoj način, i ono od 100 kvadrata i ono od tisuću. Danas više nije dovoljno napraviti ‘obično’ klizalište. Zahtjevi su sve veći i raznovrsniji, traže se i ledene staze ili tobogani, morate stalno napredovati i prilagođavati se - kaže prokurist Arctica.
Denis Ventin ove godine opskrbljuje cak 70-ak klizališta
Denis Ventin tehničke je struke, što je sigurno jedan od razloga zbog kojeg svakom tehničkom, ali i estetskom detalju daje posebnu pozornost.
- Zapošljavamo 15 radnika, a kako se zahuktava sezona, tako imamo potrebu barem za još toliko. Sami proizvodimo glavnu komponentu klizališta, fleksibilnu apsorpcijsku podlogu koja, recimo to tako, ‘proizvodi led’, a izrađena je od specijalne gume. Usto proizvodimo ogradne sustave, alate za održavanje ledene plohe, specijalne montažne kućice... - kaže.
S obzirom na opseg posla, Arcticov pogon za proizvodnju doista je velik. Smješten je u Ulici Milutina Barača u Rijeci, bivšoj Industrijskoj ulici koja je svojevremeno “udomljavala” Ininu rafineriju i Torpedo, a završava ulazom u 3. maj.
Zašto prirodni led
- U našim se proizvodnim halama na 2000 kvadrata radi punom parom. Evo zanimljiv podatak, u ovom trenutku imamo spremnu opremu, 20.000 kvadrata podloge klizališta, ograde klizališta raznih vrsta u količini od 6500 dužnih metara, više od 5000 pari klizaljki, pomagala za klizanje više od 250 komada te rashladne tekućine za zamrzavanje u količini od 130.000 litara - dodao je Ventin.
Ističe da rade prirodni led, jer smatraju da alternativne vrste ledenih ploha, kao što su sintetičke ploče za klizanje, još nisu pravi nadomjestak. One ne omogućuju korištenje jednake tehnike klizanja, a u cijelosti nedostaje miris Božića, božićni ugođaj i šum klizaljki koje paraju ledenu površinu. Dakle, onaj pravi adventski duh - objašnjava.
Kaže da su vrlo ponosni na svoje mlade snage.
- Projektant Ivan Plješa i moj sin Leo, koordinator projekata, nemaju još ni trideset godina, a već imaju velike uloge i veliku odgovornost u tvrtki. Inače izvozimo naše proizvode u Nizozemsku, Rumunjsku, Portugal, Španjolsku, Italiju, Francusku i Sloveniju, a u pregovorima smo za daljnje širenje. Nije danas lako plasirati proizvod na europsko tržište. Nama to uspijeva i zato se sve više okrećemo poslovanju u zemljama Europske unije i dokazujemo da proizvodi ‘made in Croatia’ i ‘made in Arctic’ kvalitetom stoje uz bok svjetskima - smatra Denis Ventin.
'Napravim više od 80 tisuća kilometara godišnje i proizvedem 500 tona leda'
- Drugi pravi posao u životu bio mi je vezan uz led. Nakon što sam se prestao baviti atletikom, počeo sam raditi na raznim sportskim događanjima, a 2010. godine sam se uključio u priču s Klubom hokeja na ledu Medveščak. Zaposlio sam se u tvrtki koja im je održavala led. Tu sam radio operativno na svim poslovima oko leda i upoznao se sa svime, počinje poslovnu priču Natko Bošnjak (30), direktor tvrtke Ice Wonderland, koja će ove godine postaviti između 15 i 20 adventskih klizališta na svim stranama Hrvatske, od Dubrovnika do Vinkovaca.
Natko Bošnjak, biznismen iz tvrtke Ice wonderland
- Svi veliki europski gradovi imali klizališta za advent. Kod nas to tada još nije bilo rašireno, iako su ih neki gradovi već imali. Došao sam na ideju da otvorim tvrtku i krenem u projekte. U početku je to bilo lokalno, radio sam mala klizališta u Zagrebu, a 2016. godine sam počeo graditi u čitavoj zemlji - navodi Bošnjak koji kao prijelomni trenutak svog “ledenog biznisa” izdvaja pompu oko raskošnog i neobičnog zagrebačkog klizališta na Tomislavcu.
Manifestacija Advent u Zagrebu, Tomislavov trg
- Mi ne sudjelujemo u tom projektu, ali itekako osjetimo njegov efekt na biznis. Slike klizališta na Tomislavcu obilaze Hrvatsku i svijet, a nakon što ga vide, sva djeca iz manjih sredina odmah požele klizati i doživjeti taj svijet. Kako mnogi od njih možda nemaju priliku dolaziti u Zagreb, tu nastupamo mi. Dolazimo u male gradove, od kojih mnogi žele upotpuniti svoju turističku ponudu zimi i ponuditi svojim građanima da osjete adventski duh i u svome gradu - prepričava poduzetnik koji će ovaj advent sa svojom ekipom postaviti oko 5000 četvornih metara leda, što je red veličine oko tri olimpijska hokejska igrališta. Pritom, njegova tvrtka će postaviti tristotinjak kilometara cijevi koje idu ispod podloge koja se zatim posebnim tehnikama ledi, a kad sva klizališta budu prekrivena s desetak centimetara leda - što je optimalna visina leda za klizanje - ukupna težina ledene podloge Ice Wonderlanda na svim njihovim klizalištima prelazit će 500 tona. Potrošit će i 50.000 litara rashladne tekućine, što je dovoljno da bi se napunili rashladni sustavi čak 6000 automobila.
Klizaliste Zagrebackog velesajma, Natko Bošnjak
- Svi misle da mi dođemo, dovedemo odnekud led i onda se kliže. Ali, to nije tako. Riječ je o kompliciranijem procesu, koji možemo usporediti s podnim grijanjem. Dakle, tu je specijalna gumena podloga, tu su male cijevi koje se šire na površinu klizališta, kroz koje teče tekućina glikol, slična antifrizu, koja može biti ohlađena na -35 stupnjeva. Tu tekućinu hladi jedan veliki hladnjak koji uključimo kad sastavimo sve ostalo. Kad temperatura rashladne tekućine dosegne -10, počinjemo proizvoditi led - objašnjava Bošnjak, dodajući da se ona gumena podloga tada počinje zalijevati vodom, koju rashladne cijevi pretvaraju u led.
- Ako je vani toplo, moramo lagano podlijevati podlogu. Ako je hladnije, možemo podlijevati podlogu brže pa proces ide bezbolnije. Ipak, zime su sve toplije, tako da imamo sve više problema s vremenom. Prošle godine smo klizališta većinom radili noću, a kad smo došli sastaviti prvo, dnevna je temperatura bila 22 stupnjeva. Vrijeme stvaranja leda je osjetljivo. Kad dođeš do osam centimetara, sve je u redu, ali nekad je problem to dostići. Napraviš tri centimetara preko noći, pa ti se jedan otopi po danu, pa onda pokušavaš nadoknaditi sljedeću noć - prepričava Bošnjak. Rashladni uređaji kojima se koriste su oni iz najnovije generacije. Uspjelo im je napraviti da se sami uključuju i isključuju te rashlađuju tekućinu ovisno o parametrima koje registrira detektor u uređaju.
Natko Bošnjak i novinar Vid Barić
- Prošle godine smo testirali taj naš sustav upravljanja klizalištem. Taj se dio instalira na rashladni uređaj, a senzori se stave u led, kao i u rashladnu tekućinu. Senzori mjere sve, od vanjske temperature, brzine vjetra do temperature leda i onda naš sustav na temelju tih informacija izračunava kako se treba odnositi prema klizalištu. Time smo postigli da rashladne uređaje možemo gasiti, čime štedimo sredstva i do 30 posto energije - objašnjava Bošnjak koji sezonski na poslovima oko klizališta zapošljava četrdesetak ljudi. I on sam, kaže, sudjeluje u svim procesima podizanja klizališta, od fizičkog rada do dogovora s lokalnim vlastima ili privatnicima koji žele klizalište u sklopu svojeg ugostiteljskog objekta. Godišnje, navodi, napravi i do 80.000 kilometara automobilom, posebno u vrijeme prije adventa, kad se povećaju zahtjevi za klizalištima.
- Otkad dođemo na lokaciju pa do završetka klizališta potrošimo od pet do sedam dana. Na svakom od njih radi od pet do deset ljudi u fazi pripreme, ovisno o veličine klizališta. Najveći izazov je činjenica da svi žele početi s klizalištima u isto vrijeme, početkom prosinca, pa mi moramo paralelno pripremati stvar na mnogo lokacija. Podijelim ljude u timove i počnemo s poslom, a ja ih nekako sve obilazim, koliko uspijevam - zaključio je mladi poduzetnik na čijem će ledu ove zime klizati Dubrovčani, Makarani, Petrinjci, Vinkovčani, Križevčani, ali i stanovnici jednog bosanskohercegovačkoga grada jer se od ove zime tvrtka Ice Wonderland širi i na regionalno tržište.