Jeste li znali da su prve Levi’s hlače napravljene od konoplje, kao i prva američka zastava? Jeste li znali da su Rembrandt i Van Gogh uglavnom slikali na platnu od konoplje? Ili da je Gutenbergova biblija izrađena od papira konoplje, da su se tisućama godina brodska jedra izrađivala od konoplje?
Jeste li znali da se od konoplje može proizvesti više od 25 tisuća proizvoda? Na internetskim bespućima može se čak naći da je, prema drevnom vjerovanju, konoplja “biljka koju je stvorio Bog kako bi čovjeku služila za SVE - kao hrana, lijek, miris, energent, građevni i odjevni materijal, stočna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za uživanje kao cigara”.
Čak se vjerovalo da je izvanzemaljskog porijekla. Pritom, naravno, ne mislimo na marihuanu, popularnu “maricu”. Mislimo na industrijsku konoplju.
Iako fizički identične - vitke i visoke, s listovima koji liče na šaku - industrijska, za razliku od indijske, nema psihoaktivan učinak i sadrži manje od 0,2 posto THC-a. Visoko je kvalitetan biljni protein, sadrži idealan omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina, svih 20 aminokiselina, vitamine, minerale i vlakna te najveći udio globulina edistina u prirodi.
Sjemenka konoplje ne sadrži kolesterol, trans masti, gluten, laktozu, herbicide, pesticide, kemikalije i slično. No, nije samo zdrava za ljudsko tijelo.
Osim u prehrani, korisna je i u industriji. Od nje se radi papir, biogorivo, bioplastika, ribarske mreže, izolacijske trake... Industrijska konoplja je biljka budućnosti.
Ima ogroman potencijal iako je u Hrvatskoj, zbog zakonskih ograničenja i pomanjkanja znanja, slabo zastupljena.
Pozitivnih pomaka oko uzgoja industrijske konoplje ima, ali nedovoljno, barem ne za neku veću proizvodnju industrijskih proizvoda, kao što su papir, odjeća ili obuća. Svega je 10-ak proizvođača hrane od konoplje.
Može li se živjeti od proizvodnje hrane od konoplje?
“Može”, kažu oni koji su se upustili u avanturu s tom biljkom! No, nije lako. A kolika je to investicija? Treba li nam više od 50 tisuća eura? “Da, više”, odgovaraju nam oni.
Keksi od konoplje s cimetom
- Treba vam najmanje 100 tisuća eura. To obuhvaća papirologiju, strojeve, sirovinu, sve. To je za nekakav početak, i da se ima za nekoliko mjeseci. Možda sam i malo rekao. Morate napraviti lager sirovine, ambalaže, morate imati nešto novca na računu za troškove, dok ne postanete likvidni, ne nađete kupce, dok ne počne prodaja, a onda i naplata. Kako biste se probili, morate imati i hrvatski eko proizvod i sve potrebne certifikate. I nemojte računati u Hrvatskoj da ćete početi vraćati investiciju unutar četiri godine - vrlo realno nam objašnjava Filip Blažičko, zbog čijih smo se keksa od konoplje s cimetom koji, uzgred, idu odlično uz mlijeko, čak i pivu, zapitali što sve možemo dobiti od industrijske konoplje i bismo li je mi mogli proizvoditi.
Koliko nam hektara treba, gdje kupiti sadni materijal, što proizvoditi...?
- Pitanje je želite li saditi konoplju i prodavati sjeme, ili želite proizvoditi, recimo, ulje. Ako želite proizvoditi vlastite proizvode i krećete od nule, trebate se prvo pitati koje vam je tržište, koji su kupci i automatski ćete po tome znati kapacitete. Pitanje je i imate li već vlastiti prostor, kupujete li ga, idete li u najam i sl. Morate imati neki okvirni plan oko toga koliko toga mislite proizvesti i prodati da biste znali koliko vam treba zemljišta. Znači, ako prodajete sjeme, vama možda ni 1000 hektara nije dovoljno, a možda su vam dva previše. Kupci su važni, i to ne bilo kakvi. Ako imate kupca koji jamči 200 tona, sadite na 200 hektara. Ako nemate, krenite s nekoliko - sugerira nam Blažičko.
Napominje da su za tu djelatnost potrebni brojni certifikati (HACCP, Halal, eko certifikati...) te upozorava da, ako ide netko u proizvodnju bez eko certifikata, teško može prodati sirovinu, sjeme ili cvijet. A da bi dobio eko certifikat, koji je oko 5000 kuna, proći će barem tri godine. Sadni materijal mora se kupiti vani jer Hrvatska ne proizvodi vlastitu sortu:
- Jedan je sadni materijal koji se sadi da biljka izraste, a drugo je sjeme za preradu, ono koje je na žetvi. Sjeme za sadni materijal proizvodi se u kontroliranim uvjetima kako ne bi dolazilo do miješanja genotipova sorti - pojašnjava nam mladi poduzetnik koji od konoplje proizvodi ulje, proteinski prah, brašno i kekse te prodaje cvijet i sjeme.
Francuskinja i Finkinja su zakon
Za sada. Jednog dana možda počne proizvoditi i karoseriju za automobile od konoplje. Svjestan je potencijala. No, ništa od toga nije mu došlo preko noći.
O konoplji se počeo informirati, govori nam, kad se bavio ribolovom.
Naime, jedna od najatraktivnijih komponenti za proizvodnju mamaca upravo je konoplja.
- Vidio sam da se u Hrvatskoj konoplja ne sadi, a veliki je potencijal, i da smo nekada bili jaki u tome. Počelo me to zanimati. Malo po malo sam istraživao, saznao sam cijene sjemena, koliki su postoci proizvoda, i jednostavno krenuo u posao - prisjeća se Blažičko, danas vlasnik tvrtke Nutri Oil, koju je osnovao krajem 2013. i koja je među prvima u Hrvatskoj počela proizvoditi ekološki uzgojenu, zdravu hranu od konoplje.
Kvaliteta mu je, posebno ističe, temelj svega; od sjemena koje prerađuju, procesa proizvodnje, do isporuke gotovih proizvoda. I nemaju nikakav otpad u tim procesima; sve što ostane daju ribolovcima ili za konjogojstvo.
Do 2012. se, inače, u Hrvatskoj nije smjelo saditi i moralo se uvoziti, tako da su u početku uvozili sjeme.
No, od 2012. se u Hrvatskoj industrijska konoplja može uzgajati i u svrhu prerade sjemenki, i za hranu čovjeka te je donesen Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje. Njime je dopušteno saditi više od 40 različitih sorti konoplje.
- Fedora i Finola su najpoznatije sorte. To su francuska i finska sorta, daju najkvalitetnije i najfinije ulje. Cijene sjemena kreću se od 2,4 do čak 3,5 eura po kilogramu, kada se ide prema kraju sezone i proljeću, jer čim je manje europskog sjemena na tržištu, cijene skaču. Zato treba kupovati sjeme na kraju žetve, kad je ponuda veća od potražnje. Tada je oko 2,2 do 2,4 eura po kilogramu - savjetuje Blažičko, koji sada već godinu dana ima i vlastito polje od 100-tinjak hektara, što uključuje i dio koji ima s kooperantima.
Sklopio je ugovor o poslovnoj suradnji prema kojemu je kooperantu, koji daje polje i mehanizaciju, plaćen sadni materijal i usluga prerade, a prinos je od Blažička.
Ovisno o s kvaliteti, sezoni, zemljištu, kako je farmer odradio posao i je li puno gnojio ili nije, postotak ulja u sjemenu kreće se od 15 do 30 posto, kao i proteina. Kooperant je, sugerira nam taj ljubitelj konoplje, dobra opcija. Razlog je u zemljištu i svoj potrebnoj opremi koja nije jeftina.
- Do zemljišta je teško doći, osim ako ga već nemate. Ne može se saditi na bilo kakvom polju, pH mora biti oko 6,5. Mora se prvo dati analiza zemlje da se vidi sastav. Postoji mnogo državnog, neobrađenog zemljišta, ali na kraju to sve ispada komplicirano. Bolje je naći nekoga tko ima zemljište, mehanizaciju, sve što treba. Osim ako ne mislite kupiti zemlju i mehanizaciju, a to su veliki troškovi. Dobar novi kombajn za konoplju je zato barem dva milijuna kuna. Samo kombajn! Takvog u Hrvatskoj nitko nema. Mehanizacija i navodnjavanje glavni su problemi jer se do 2012. nije smjelo saditi, a ovih nekoliko godina otkako se smije, nije bilo dovoljno da se ljudi nauče, priviknu i da ulože - smatra Blažičko te dodaje kako za uzgoj konoplje dozvole nije problem dobiti, a izdaje ih Ministarstvo poljoprivrede.
Cijene najma po hektaru kreću se od 100 do 300 eura, ovisno o kvaliteti zemlje, poziciji, lokaciji i sl. To je, dakle, samo najam. A, ukupna investicija po hektaru je barem 1000 eura. U to spadaju sadnja, oranje, tanjuranje, sjetva, žetva, sušenje, čišćenje, prerada i pakiranje. To je 50 tisuća eura za 50 hektara.
Idealno za Hrvatsku - raste sama
Mogu se dobiti poticaji iz fondova EU za eko poljoprivredu, koji iznose oko 2000 kuna po hektaru pa to možda možemo oduzeti od ukupne računice i time investiciju po hektaru nešto smanjiti. No, ako računamo da dobijemo tonu sjemena po hektaru, a sjeme je od 2,5 do tri eura, imamo barem 2500 eura od prodaje. Ako je godina, naravno, dobra. Kada je suša, kao ove godine, može biti i manje.
Sjetva počinje u travnju, a žetva je najčešće početkom listopada. Najbitnije kod sjetve je da se zemlja dan, dva prije pripremi i površinski usitni. Konoplja se sadi vrlo plitko, na centimetar, dva od površine, i proklije za tri dana. Bitno je da u vrijeme sjetve ima malo kiše jer je tada klica osjetljiva. Kasnije ona raste sama od sebe, ne treba ništa s njom raditi. Raste iznimno brzo, brže od bilo kojeg korova te joj nisu potrebni pesticidi. U prosjeku naraste do četiri metra u 100 dana.
- Nema nikakve brige. Ne treba ni gnojivo. Bilo bi poželjno, ali ako je zemlja dobra, ako PH odgovara, onda praktički nije potrebno - kaže Blažičko, koji u svojoj proizvodnji može preraditi 10 tona sjemena mjesečno. Ima prešu, mlin, sito, miješalice, laminator.
Stabljika se do ove godine morala preorati, a od ove godine može se iskoristiti i prodati kao sirovina za kompozitne materijale koji se sada koriste u autoindustriji umjesto plastike.
- Nismo to dosad radili, ali hoćemo. Ove godine smo se koncentrirali na sjeme i cvijet - najavljuje mladi poduzetnik, koji je dosad izvozio u Italiju, Nizozemsku i Njemačku.
Nedavno je na njemačko tržište ozbiljnije zakoračio jer ulazi u 300 dućana. U Hrvatskoj je na više od 50 prodajnih mjesta. Zbog otvaranja njemačkog tržišta samo jedan certifikat će ga koštati 45 tisuća kuna, jer bez njega ne može tamo raditi, a ukupna investicija će, kaže, biti sigurno 100 tisuća eura.
Švabo plaća unaprijed, a ne kao mi
Nijemci ga, recimo, traže da stavi kartonske police u svakom dućanu, a jedna polica je 300 kuna. To je 90 tisuća kuna samo za police koje ne stvaraju prihode, nego stoje. No, taj će mu certifikat otvoriti vrata za sve druge kupce u Njemačkoj.
- To je super tržište, roba se plaća avansno, a ne kao kod nas. Treba gledati u budućnost i znati da je to ulaganje u budućnost - kaže Blažičko, koji širi i asortiman proizvoda, konkretno ulja, s kojima uskoro izlazi na tržište.
Prostora za nove proizvode i nove igrače ima. Samo treba uložiti puno volje i još više novca. Prve se godine ulaže u kvalitetnu ambalažu, naljepnice, grafički dizajn, certifikate... I sve se to radi u nadi da ćemo za nekoliko godina otvoriti neko tržište i dobiti velike kupce. Konoplja je vrhunska biljka, s tisuću mogućnosti i prava riznica blaga, no put prema uspjehu ne stvara se preko noći.