Mali poduzetnici, obrtnici, najteže su pogođeni trenutačnom koronakrizom. Zbog obveze zatvaranja radnji prihodi su im pali za 100 posto, a budućnost poslovanja je neizvjesna. Razgovarali smo s njih nekoliko. Među ostalim, frizerom, tattoo majstoricom i soboslikarom, i upitali kako preživljavaju “ključ u bravi”, što planiraju nakon krize i kakve će to posljedice ostaviti na njihovo poslovanje i branšu.
Ivan Knežević, ugostitelj
“Zbog dva mjeseca zatvorenog lokala imat ću gubitke od 1,1 milijun kuna”
- Očekujem da bi se kafići mogli otvoriti 15. svibnja, ali teško je predvidjeti, zdravlje je ipak prioritet - kaže nam Ivan Knežević (33), ugostitelj i vlasnik zagrebačkog kafića A most unusual garden. Prema njemu, svibanj je krajnji rok, a potraju li mjere izolacije do kraja ljeta, ugostiteljstvo će to teško preživjeti. On je svoj lokal, koji vodi s kolegom Marijem Pitešom, na zagrebačkom Knežiji zatvorio 16. ožujka.
Ivan Knežević
- Imamo pad prihoda od 100 posto, a troškovi hladnog pogona i dalje su prisutni. Roba koju smo naručili prije krize dolazi nam na naplatu, režije, najamnina prostora. Srećom, na istoj smo lokaciji već pet godina, a najmodavac nam je izašao u susret na jedan ljudski, fer i korektan način - govori mladi ugostitelj koji je u ovoj industriji već 15 godina.
Njegov je lokal sezonski orijentiran i obično zapošljava između 12-15 sezonaca svako ljeto. Budući da sada nemaju nikakve prihode, prijavili su se za Vladine mjere za minimalac i zahtjev im je odobren.
- Prvi paket Vladinih mjera bio je besmislen, zato smo odmah u startu podržali Glas poduzetnika. Novi paket je dobar, najbolje što država može u ovom trenutku. Zaboravljamo da i država nema prihode u ovom trenutku - napominje.
Kafić A most unusual garden
Smatra da će koronakriza desetkovati ugostiteljski sektor. Preživjet će oni koji “žive od svojih ruku” i obiteljski biznisi, ali svi koji su ulazili u ugostiteljstvo s viškom novca, hobistički, jednostavno će podvući crtu i shvatiti da im se to ne isplati. Na pitanje hoće li biti dizanja cijena kad se otvore lokali, Knežević je uvjeren da neće - tržište će učiniti svoje.
- Novi početak će biti težak. Za većinu ugostitelja kao da opet kreću ispočetka, nova borba za poziciju na tržištu. Mi već sada pokušavamo izračunati kako će se ljudi ponašati kad se otvore kafići, hoće li biti početne euforije ili ne. U svakom slučaju, slijedi nam razdoblje u kojem ćemo svi skupa morati pronaći način kako privući goste i ponuditi dodatnu vrijednost - zaključuje.
Irena Širanović, tattoo i piercing majstorica
“Kao u lošem filmu katastrofe, sve se zaredalo. Prihodi su nam pali 95 posto”
Ireni Širanović (37), vlasnici zagrebačkog tattoo i piercing salona Octopus, posao nije stradao samo zbog izbijanja epidemije, nego i zbog potresa. Njezin salon u Gundulićevoj ulici pretrpio je štetu. Uz to, živi u Dugom Selu pa je, samo da bi došla do salona, morala tražiti e-propusnicu.
Irena Širanović
- Kao u lošem filmu katastrofe, sve se zaredalo. Imamo popucanih zidova koje ćemo morati sanirati, ali zapravo smo dobro prošli kad vidim kako su stradale ostale zgrade u ulici. Veći nam je problem nemogućnost rada, prihodi su nam pali za 95 posto - govori dodajući da nešto prihoda još ostvaraju prodajom piercing nakita preko web shopa.
Kao i većina pružatelja usluga, tattoo i piercing majstorica, koja je svoj salon otvorila prije devet godina, morala je zatvoriti vrata 19. ožujka.
- Pokušavali smo objasniti da, za razliku od ostalih djelatnosti, mi svaki dan steriliziramo i dezinficiramo prostor i instrumente. To nam je dio normalnog poslovanja i bez koronavirusa. Međutim, mjere su stupile na snagu i mi se toga držimo - govori Širanović.
Tattoo i piercing salon Octopus
U studiju Octopus ima šest zaposlenih, a svi su sada na državnom minimalcu. O otpuštanju nije razmišljala jer, kaže, u tattoo i piercing branši teško je naći stručnu radnu snagu. Potraju li mjere dulje od lipnja, predviđa, puno će malih obrta morati staviti ključ u branu.
Štefan Blažević, vlasnik teretane Anatomska centrala
“Tajming nije mogao biti gori. U proljeće su teretane najposjećenije”
- Živimo od članarina naših članova, što znači da su nam prihodi pali 100 posto. Dobili smo minimalac od države za zaposlenike i mislim da je to dobra mjera. Potraje li kriza do kraja ljeta, mislim da će država opet morati intervenirati - rekao nam je Štefan Blažević, trener i jedan od vlasnika zagrebačke teretane Anatomska centrala koja je vrata zatvorila 16. ožujka.
Ako Stožer civilne zaštite tako odluči, nada se da će teretane, barem s ograničenim radom, moći početi početkom lipnja.
Štefan Blažević
- Naravno, uveli bismo mi i naše interne mjere dezinfekcije pri ulasku i izlasku te dezinficiranje prostora i sprava nekoliko puta na dan - dodaje.
Teretana u prosjeku mjesečno broji oko 550 korisnika. Svima koji imaju godišnje članarine ili važeće članarine za ožujak, teretana će se odužiti i dobit će produljenje, napominje.
- Tajming mjera izolacije nije mogao biti gori. Proljeće je inače najbolje vrijeme za teretane. Ljudi se spremaju za odlazak na more pa su upisi na vrhuncu. Tada obično ostvarujemo prihode da bismo preživjeli ostatak godine - govori.
Sada bi se trendovi, prognozira, mogli preokrenuti. Puno je ljudi zbog izolacije iskoristilo godišnje odmore, odlasci na more su ugroženi, a ljudi možda neće imati ni novca za ljetovanje. Kolovoz bi mogao biti udarni termin za sve koji su mjesecima bili bez vježbe. Tu vidi priliku za teretane. Naravno, one koje toliko dugo prežive.
- Za mjesec, dva će se vidjeti koliko će teretana nestati s tržišta. Moje je mišljenje da će kriza prvo uništiti manje teretane, posebno one koje plaćaju najam prostora i sprava - procjenjuje.
Štefan Blažević
Blažević, s dvojicom kolega osnivača Ivanom Zubićem i Damirom Pekasom, lani je podigao kredit i kupio prostor u zagrebačkom kvartu Rudeš, gdje su godinama bili u najmu. Kupili su i svoje sprave.
- Možemo reći da smo imali sreće, ali opet, imamo kredit za otplaćivanje pa se nadamo i da ćemo dobiti moratorij na odgodu plaćanja kredita dok sve ove ne prođe - govori.
Amina Ćurčić, frizerka i edukatorica
“Dok čekam da se salon otvori, vodim online frizerske tečajeve”
Amina Ćurčić, vlasnica zagrebačkog frizerskog salona Nefertiti, morala je zatvoriti salon, ali ne sjedi prekrštenih ruku. Bacila se u online edukacije za frizere.
Amina Ćurčić
- Evo, baš sam završila četvrti videoseminar na Instagramu koji se bavio svečanim frizurama. Pratilo me 400 frizerki i jedna mladenka. Video tečajevi su budućnost naše branše. U Rusiji, primjerice, to je već uobičajena stvar - govori nam Ćurčić, inače rođena u Sočiju, dodajući da poslije krize planira voditi profesionalne online tečajeve koje će naplaćivati.
U Hrvatsku je došla prije 22 godine i tu, kako kaže, usrećila jednog Hrvata. Osjeća se Hrvaticom, a u 15 godina poslovanja u Hrvatskoj, otkad je otvorila salon na Kvatriću, ovo je najdulje da ne radi. Nada se da će se lokali otvoriti najkasnije do 15. svibnja.
- Odulje li se ove mjere, to će biti katastrofa. Nemamo nikakve prihode, a dugovi se gomilaju. Mnogi će vlasnici jednostavno odlučiti da im se više isplati zatvoriti radnju. Prijavila sam se za mjeru minimalca i dobila je, ali drukčije je to za vlasnika, a drukčije za radnika - govori.
Vlasnik, dodaje, od svoje 4000 kuna, za razliku od zaposlenika, mora podmiriti sve troškove poslovanja iako ne radi - najam, režije i sva ostala davanja, a uz to ima i životne troškove. Kaže da je to nemoguće.
- Kod frizera je općenito veliki minus to što nitko nema zalihu novca. Svi žive od mjesec do mjeseca i troše koliko imaju. Mi radimo s gotovinom, živim novcem, a to nekada zna biti problem - objašnjava.
Iako će, pretpostavlja, biti zatrpani poslom kada se službeno otvore njihova vrata, okretanje internetu je njezina nova strategija. Kako kaže, u frizerskoj branši, ako te nema na društvenim mrežama, onda kao da ne postojiš. Aminu NeferHair, kako je zovu u online krugovima, na Instagramu prati gotovo 2000 ljudi, a to je veliki zalog za budući biznis online edukacija koji planira.
Vlatko Josić, soboslikar
“Nitko ne govori što će biti kad investicije u građevinarstvu padnu poslije ljeta”
- Najgore nas tek čeka. Tvrtke koje se bave završnim radovima, ali i cijeli građevinski sektor, posljedice ove krize osjetit će, prema mojem mišljenju, krajem ljeta - govori nam Vlatko Josić (35), vlasnik soboslikarske tvrtke Mont-ing iz Privlake.
Vlasnici soboslikarske tvrtke Mont-ing, Vlatko Josić (lijevo) i Vladmir Kvas (desno)
Zasad, kaže slavonski ličilac, njegova tvrtka odrađuje prethodno dogovorene projekte, neki traju i po šest ili osam mjeseci. Posao im se smanjio za tri puta, ali kad zbog krize investicije u građevinarstvo stanu, njegov će sektor pogoditi najveći udarac.
- Mi nismo ugostitelji, ne bilježimo odmah drastični pad prihoda jer imamo projekte koji traju, ali krajem ljeta sigurno ćemo biti u problemima - navodi zabrinuto. Dodaje da su sve Vladine mjere usmjerene na trenutačno saniranje problema u poslovanju, ali nitko ne govori o sektorima koji će iste posljedice osjećati mjesecima poslije. Jedno za sobom povlači drugo, kaže.
- Podbaci li turizam kao što se najavljuje, neće više biti ni građevinskih radova na moru, što za veliki dio tvrtki iz našeg sektora predstavlja sigurne prihode u rujnu i listopadu. Iznajmljivači će isto biti bez novca. Kad nema projekata, nema terena, onda nastaje tuča na tržištu. Manje posla, a puno tvrtki, što znači da će svi morati snižavati cijene svog rada, a troškovi ostaju - prognozira Josić.
Vlasnik tvrtke, koji u građevinarstvu radi 13 godina, nedavno je otvorio vlastitu tvrtku Mont-ing i zaposlio sedam radnika. Kaže da su njihove plaće i radna mjesta sigurni. Deficitarna je to radna snaga koja u prosjeku ima plaću do 1000 eura.
Na pitanje koju su mu planovi ako se kriza nastavi i poslije ljeta, Josić odgovara - nemam plan.
- Čini mi se da će manje tvrtke s pet do deset zaposlenika to preživjeti lakše od većih. Velike kompanije ovise i o velikim projektima kojih neće biti, a mi možemo i privatno raditi pa nekako preživjeti - zaključuje.