Četvrta industrijska revolucija, kroz koju prolazimo, traži i novi tip lidera, čije će osobine tvrtkama omogućiti veću djelotvornost i uspješnost poslovanja.
Zaključak je to koji proizlazi iz istraživanja koje je konzultantska kuća Deloitte nedavno provela na uzorku od 2.000 izvršnih direktora u 19 zemalja. Rezultati istraživanja vrlo su zanimljivi, posebno ako se uzme u obzir da Hrvatska za drugima kaska i u digitalnoj revoluciji, kao i da je ovdje još uvijek "u modi" drukčiji tip lidera.
Iako ne postoji jedinstven recept za uspješnu preobrazbu poslovanja u digitalnom dobu, organizacije koje žele rasti i nastaviti uspješno poslovati moraju imati lidere koji imaju četiri osnovne karakteristike, poručuju u Deloitteu. Lideri novoga vremena ponajprije moraju biti fokusirani na društvena pitanja, odnosno biti dobronamjerni prema okolini u kojoj rade i društvu u cjelini, ocjenjuju u Deloitteu. Nadalje, od njih se očekuje da odluke donose na temelju konkretnih i relevantnih podataka, kao što moraju biti i pokretači promjena na tržištu, što uključuje i usvajanje novih tehnologija. Na kraju, ali ne manje bitno, menadžer novoga kova mora biti i dobar kadrovik, odnosno, kako to kažu u Deloitteu, "prvak u pronalasku talenata", što podrazumijeva i ambiciozan pogled na razvoj zaposlenika, pokazuje istraživanje.
- Ovim smo istraživanjem utvrdili postojanje četiri karakterne osobine uspješnih rukovoditelja u eri Četvrte industrijske revolucije. Ti rukovoditelji ostvaruju veći rast prihoda od svojih kolega, među ostalim i jer su savladali barem jednu dimenziju potrebnu za uspjeh, a u nekim slučajevima i više njih - istakao je, kako stoji u priopćenju, Gordan Kožulj, menadžer u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.
Ipak, pronalazak takvih "supermenadžera" nije ni lak, ni jednostavan posao. Veliko je pitanje i u kojoj su mjeri organizacije u stanju provesti takve promjene.
Unatoč jačanju digitalne revolucije, brojne organizacije, upozorava se dalje u istraživanju, odlučuju zadržati status quo u segmentu ulaganja u tehnologiju, čime se izlažu riziku. Zabrinjava i podatak da je dvostruko više rukovoditelja priznalo kako je izglednije da će u nove tehnologije uložiti zbog zaštite od konkurencije, umjesto kako bi novim tehnologijama pokrenuli promjene na tržištu. Preciznije, onih prvih, koji bi se novim tehnologijama štitili od konkurenata, je 67 posto, dok je onih drugih, koji bi nove tehnologije koristili za razvoj novih proizvoda i kvalitativne promjene na tržištu je samo 33 posto, pokazuje Deloitteovo istraživanje.
Ista anketa pokazuje i da je većina rukovoditelja svjesna kako postoji velik nesrazmjer između trenutnih vještina i vještina koje će trebati u budućnosti. Nezadovoljni su i obrazovnim sustavom, koji, u praksi, ostavlja njima da osposobljavaju za rad svoje zaposlenike.
"Ako obrazovni sustav ne proizvodi kvalificirane stručnjake, poslovni lideri će morati 'otimati' tuđe zaposlenike koji posjeduju potrebne vještine ili osposobljavati svoje postojeće zaposlenike", kaže se u istraživanju Deloittea.
Unatoč tome, u Deloitteu vjeruju da su tvrtke načelno spremne uhvatiti se u koštac s izazovima koje im nosi novo, digitalno doba. Na to ih prisiljava i stvarnost, odnosno nesmiljena tržišna utakmica, u kojoj će izgubiti utakmicu ako se ne promijene.
- Premda su rukovoditelji tek prošle godine počeli shvaćati na koji način Četvrta industrijska revolucija mijenja poslovanje i društvo, uvjereni su da su za nju spremni - zaključio je Zlatko Bazianec, partner u Deloitteovu odjelu poslovnog savjetovanja.