Što je postigao?
Po odlasku Bože Prke s čelnog mjesta PBZ Grupe, ali i s odlascima Franje Lukovića i Zdenka Adrovića iz Zagrebačke i Raiffeisen banke, Dinko Lucić ostao je zapravo jedino prepoznatljivo lice na vrhu hrvatskog privatnog bankarskog sektora (uz Tomislava Vuića, čija je Poštanska banka ipak u većinskom državnom vlasništvu). Godinama je bio Prkin ”čovjek u sjeni”, za milansku Intesa Sanpaolo grupu, vlasnicu PBZ-a, sjedio je i u vrhu slovačke banke Všeobecná úverová gdje je bio i u Nadzornom odboru i u Upravi, bio je predsjednik Nadzornog odbora PBZ-carda…
Zašto je to važno?
Zbog kontinuiteta i zbog povjerenja u rad Uprave druge najveće bankarske grupe u državi (još nisu prestigli Zabu). Zadržavanje jakog domaćeg predsjednika Uprave potvrđuje poslovnu politiku vlasnika i namjeru da i nakon Bože Prke na čelu snažne hrvatske članice grupe ima domaćeg igrača koji je čvrsto povezan i s lokalnom bankarskom i poslovnom zajednicom, kao i s bankarskim sektorom u drugim zemljama nove Europe. Činjenica da je Lucić prije dolaska u PBZ bio u RBA još podebljava širinu njegova uvida u bankarsku industriju regije.
Kako posluje?
PBZ je druga najveća bankarska grupa u Hrvatskoj, s jasnim pretenzijama da preuzme čelnu poziciju od Zabe s kojom danas dijeli 60 posto domaćeg bankarskog tržišta. Privredna banka u prvom je tromjesečju zbog niskih kamatnih stopa zaradila 7,4 posto manje nego lani (264,4 milijuna kuna), ali PBZ Grupa je u prvom tromjesečju ostvarila dobit poslije oporezivanja od 412,3 milijuna kuna, što je za gotovo 5 posto više nego lani. Lucić kao prvi čovjek grupe od veljače prošle godine značajno je sudjelovao u tom rezultatu.
Što će učiniti u budućnosti?
Pokušati nadrasti Zabu, iako kažu da im to nije prioritet, osigurati kvalitetnu zamjenu za American Express koji je dosad u Hrvatskoj poslovao u sklopu PBZ Carda (PBZ-ova Visa bit će po najavama ”drukčija od drugih”) i proširiti svoju aktivnost u hrvatskom gospodarstvu.
