Vodno gospodarstvo je dinamično i izazovno područje, a s obzirom na činjenicu da je voda jedno od temeljnih pitanja za život svakog čovjeka, ne čudi da su aktivnosti vodnoga gospodarstva neprestano u fokusu javnosti. Stoga me iznimno veseli činjenica da smo u proteklom razdoblju, otkad sam imenovan za ministra nadležnog za ovaj resor, uz značajne rezultate koje smo postigli u području cjelokupne zaštite okoliša, veliki pomak ostvarili upravo u području vodnoga gospodarstva. Prije svega, donesen je paket vodnih zakona u 2019. Zakon o vodnim uslugama, Zakon o vodama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva.
Stupanjem na snagu ovog paketa zakona osigurane su pravne pretpostavke za provedbu reforme vodno-komunalnog sektora, odnosno za integraciju postojećih javnih isporučitelja (190) u četrdesetak jedinstvenih javnih isporučitelja na uslužnom području. Svrha te integracije je poboljšanje provedbene sposobnosti i investicijskog kapaciteta isporučitelja vodnih usluga radi provedbe investicija EU, kao i nacionalnih investicija u sektoru vodnih usluga te osiguranje priuštive cijene vodnih usluga za građane i poduzetnike u RH. Kao nastavak provedbe reforme vodno-komunalnog sektora pripremljen je Nacrt prijedloga Uredbe o uslužnim područjima za javno savjetovanje s javnošću.
Donesen je Zakon o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe, s ciljem ubrzanja pripreme projekta obrane od poplava, odnosno trajne zaštite građana i njihove imovine od poplava na području Karlovačke, Sisačko-moslavačke te Zagrebačke županije. Primjenom ovog Zakona do kraja svibnja 2020. godine riješeni su imovinskopravni odnosi na 7876 od ukupno 14.883 čestice u obuhvatu Projekta vrijednog 1,65 milijardi kuna, što je jedan od preduvjeta za njegovu prijavu za financiranje sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
Kao ekonomist, moram istaknuti značajna rasterećenja koja smo postigli, jer smo potpuno svjesni koliko takva rasterećenja znače poslovnom sektoru: kroz izmjene Uredbe o visini naknade za zaštitu voda, obveznici plaćanja naknade s izgrađenim vlastitim uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, uvođenjem korekcijskih koeficijenata, dodatno rasterećuju visine naknade za zaštitu voda te se tako vrednuje ulaganje poslovnih subjekata u zaštitu voda. Ukupno umanjenje za tu kategoriju korisnika iznosi oko 10 milijuna kuna godišnje.
Također smo kroz izmjene Uredbe o visini vodnoga doprinosa osigurali trajno smanjenje jediničnog iznosa vodnog doprinosa za gradnju i za legalizaciju objekata za 50 posto za sve kategorije obveznika vodnoga doprinosa, čime se umanjuju neporezna davanja za oko 120 milijuna kuna na godišnjoj razini. Nadalje, revizijom naših podzakonskih propisa u području vodnoga gospodarstva u okviru Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva za 2019. godinu rasteretili smo gospodarstvo u administrativnom dijelu za 8,3 milijuna kuna.
U protekle četiri godine odobreno je 59 vodno-komunalnih projekata koji se financiraju iz sredstava Europske unije, odnosno Kohezijskog fonda, a za što je alocirano 8 milijardi kuna. Ukupna vrijednost ovih projekata iznosi 24,39 milijardi kuna, a dodijeljena bespovratna sredstava iznose 13,6 milijardi kuna, što čini 170,75 posto ukupno alociranih sredstava. Usporedbe radi od navedenih 59 projekata do listopada 2016. godine bio je odobren samo jedan projekt čija vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava iznosi 245 milijuna, kuna odnosno 3,07 posto ukupno alociranih sredstava.
Kroz Europski fond za regionalni razvoj za jačanje sustava upravljanja katastrofama alocirano je 1,5 milijardi kuna te je odobreno 11 projekata od čega 4 projekta obrane od poplava. Vrijednost dodijeljenih bespovratnih sredstava za projekte obrane od štetnog djelovanja voda iznosi 717,5 milijardi kuna, odnosno 48,73 posto ukupno alociranih sredstava.
U proteklom razdoblju, od 2017. do danas, otkad sam ministar zaštite okoliša i energetike te predsjednik Upravnog vijeća Hrvatskih voda, uključujući plan za 2020. godinu, u projekte vodnoga gospodarstva na području Republike Hrvatske, kroz Plan upravljanja vodama Hrvatskih voda, ukupno je uloženo oko 9 milijardi kuna
Također moram istaknuti i značajne stvari koje smo obavili tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Naime, hrvatsko je predsjedništvo na sastanku Vijeća ministara zaštite okoliša EU, održanom 5. ožujka 2020., organiziralo razmjenu mišljenja i stajališta o evaluaciji vodnoga zakonodavstva, što je nama osobito važno pitanje jer definira vodnu politiku u nadolazećem razdoblju. Slijedi nam suočavanje s novim izazovima za vode, kao što su klimatske promjene, nedostatak vode i pojava novih onečišćujućih tvari - mikroplastike i lijekova - i upravo su kemikalije ključni izazov na putu postizanja dobrog stanja svih voda. Sve navedeno je na tragu smjernica Europskog zelenog plana relevantnih za vode, iznimno ambiciozne, ali ostvarive strategije EU s ciljem preobrazbe Europske unije u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom, u kojem 2050. godine neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa.
Hrvatska je vrlo zainteresirana i za ishod evaluacije Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, jer su ranije navedeni projekti gradnje vodno-komunalne infrastrukture upravo na tragu ispunjenja financijski iznimno zahtjevnih obveza po navedenoj Direktivi. Hrvatska, iako najmlađa članica Europske unije, predano radi na ispunjavanju svojih obveza, no ostaje činjenica da je to veliki izazov i za starije države članice.
Ovo je samo dio naših postignuća koje smo ostvarili u okviru naše trajne zadaće, zaštite i održivog korištenja voda radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite njihove imovine te zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, pri čemu smo doista bili uspješni, a uvjeren sam da će tako biti i nadalje.
Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa
Naslovnica Globusa