Nove inicijative HBOR-a u jačanju tržišta kapitala u RH

Razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj nezamisliv je bez institucionalnih ulagatelja. Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) je u tu ulogu ušla prije petnaestak godina, a prvi snažniji iskorak dogodio se 2019. godine kroz program Croatian Venture Capital Initiative, pokrenut u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU te Europskim investicijskim fondom (EIF).

U tom je okviru osnovan Fil Rouge Capital, fond usmjeren na ulaganja u najranije faze razvoja poduzeća, nakon čega je uslijedila prva faza CROGIP-a, kroz koju su pokrenuti Adriatic Structured Equity Fund, Prosperus Growth, Croatian Mezzanine Debt Fund i Vesna Deep Tech Venture Fund, ukupne vrijednosti gotovo 250 milijuna eura.

Ovdje valja istaknuti posebnu važnost Vesna Deep Tech Venture Funda, prvog fonda za transfer tehnologije u Hrvatskoj i Sloveniji, razvijenog u suradnji s EIF-om i SID bankom. Ukupna vrijednost ovog fonda iznosi 49 milijuna eura, pri čemu su HBOR i SID uložili po 10 milijuna, EIF 20 milijuna, a ostali ulagači devet milijuna eura. Fond ulaže u visokotehnološke projekte te povezuje istraživačke institucije i industriju u procesu komercijalizacije inovacija. Njegov značaj nadilazi financijsku dimenziju jer je riječ o prvom prekograničnom fondu za transfer tehnologija u Europskoj uniji, čime je suradnja HBOR-a i SID banke dobila čvrst institucionalni okvir.

Regionalna suradnja pritom pokazuje da manja gospodarstva, poput hrvatskog i slovenskog, udruživanjem mogu stvoriti instrumente koji privlače širi krug ulagatelja i postižu europsku relevantnost, te je upravo to smjer kojim HBOR želi nastaviti djelovati.

Mjerljivi rezultati

Dodatno treba naglasiti da je HBOR osigurao dodatnih gotovo 30 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), koji će biti investirani u nove fondove s naglaskom na inovacije i klimatsku održivost. Ta su sredstva, uvećana za 26 milijuna eura osiguranih od EIF-a, usmjerena u fondove rizičnog kapitala u okviru inicijative CROGIP II. Očekuje se da će kroz ovaj program dodatno ojačati investicijski ekosustav u Hrvatskoj te da će se poduzećima omogućiti širi raspon oblika financiranja.

Rezultati dosadašnjih ulaganja mjerljivi su i konkretni. U posljednjih šest godina HBOR se obvezao na uplatu u deset fondova u visini od gotovo 120 milijuna eura te je putem njih do sada financirano više od 170 poduzeća. Iskustvo stečeno kroz suradnju s EIF-om i međunarodnim udruženjima omogućilo je razvijanje vlastitih stručnih kapaciteta, pa se tako HBOR danas može pohvaliti timom koji može samostalno provoditi ulaganja, čime domaće tržište kapitala dobiva dodatnu razinu profesionalizacije i uspostavljanja dobre tržišne prakse.

Sljedeći korak odnosi se na razvoj novih instrumenata. Pokrenuta je inicijativa za osnivanje IPO fonda, zamišljenog kao mehanizma koji će poduzećima omogućiti financiranje u fazi pripreme za izlazak na burzu, tijekom same javne ponude, kao i nakon nje. Imajući u vidu veličinu hrvatskog i slovenskog tržišta te dosadašnju uspješnu suradnju SID banke i HBOR-a, započeti su razgovori o mogućnostima osnivanja regionalnog IPO fonda. Nakon što je HBOR dobio akreditaciju Europske komisije za izravno upravljanje sredstvima EU, započet je proces apliciranja za InvestEU jamstvo za ulaganja u fondove rizičnog kapitala i izravne kredite. Pregovori su u završnoj fazi te se do kraja godine očekuje potpis ugovora. Ovim jamstvom Europska komisija i HBOR zajednički će snositi rizik ulaganja, što će omogućiti ulaganje većeg iznosa vlastitih sredstava u budućem razdoblju.

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak

Boris Kovacev/Cropix

Jasna uloga

HBOR će i nadalje imati jasnu ulogu - ulagati u fondove, pokrivati praznine na tržištu i stvarati uvjete za privlačenje privatnog kapitala. Za razliku od SAD-a, gdje "private equity" industrija počiva gotovo isključivo na privatnom kapitalu, u Europi ključnu ulogu i dalje imaju javni ulagatelji poput EIF-a, EBRD-a i razvojnih banaka.

Hrvatska pritom nije iznimka jer bez HBOR-a i drugih institucionalnih partnera ne bi bilo moguće pokrenuti fondove rizičnog kapitala. Ipak, ohrabruje činjenica da se u posljednjih nekoliko godina pojavljuje sve više privatnih ulagatelja.

Svoju ulogu u razvoju tržišta kapitala HBOR dodatno potvrđuje i u novoj poslovnoj strategiji. Ulaganja u rizični i vlasnički kapital jedan su od njezinih ključnih segmenata, s naglaskom na projekte usmjerene na zelenu i digitalnu transformaciju. Za takve investicije u novom strateškom razdoblju (2025.-2029.) HBOR je predvidio 100 milijuna eura vlastitih sredstava, čime potvrđuje svoju dugoročnu usmjerenost na razvoj ovog modela financiranja i jačanje tržišta kapitala u Hrvatskoj.

Sadržaj nastao u suradnji s HBOR-om