Pad kupovne moći potrošača tijekom ekonomskih kriza generira veću potražnju za ilegalnim proizvodima. Pritom 24 posto Europljana misli da je kupovina krivotvorina kako bi uštedjeli novac opravdana, a još 42 posto podržava takvu kupovinu ako je riječ o proizvodima za osobnu upotrebu, istaknuto je to na posljednjem Economist Impact eventu koji je u Berlinu okupio stručnjake na temu rasta ilegalne trgovine u ekonomskim krizama.
Prema analizi Johna Fergusona, analitičara Economist Impacta, veća dostupnost ilegalnih proizvoda zbog stvaranja nelojalne konkurencije dovodi do rasta nezaposlenosti i poremećaja u opskrbnim lancima, a svi ti učinci posebno dolaze do izražaja u kriznim vremenima. Prema istoj analizi 5,8 posto robe uvezene u Europsku uniju 2019. bilo je krivotvoreno što znači ekonomski gubitak od 119 milijardi eura. Stručnjaci upozoravaju da su kriminalci izuzetno brzi u prilagodbi promjenama na tržištu, osobito kad je riječ o potrebama potrošača.
‘Zbog daljnjeg pada kupovne moći pritisak na potrošače u narednih 12 mjeseci biti će velik i kriminalne skupine će to iskoristiti‘, istaknuo je John Ferguson.
Tim Mansmann, član njemačkog Bundestaga, upozorava kad se potražnja djelomično seli s legalnog na ilegalno tržište to utječe na proračunske prihode pa vlade imaju sve manje novca za borbu protiv ilegalnih proizvoda na crnom tržištu.
‘Drugi važan utjecaj je zaustavljanje rasta, kako kompanija tako i gospodarstava. Kompanije koje postanu žrtve crnog tržišta bilježe pad prodaje i prihoda, moraju otpuštati zaposlene i smanjiti ulaganja u inovacije te istraživanje i razvoj pa sve to utječe i na smanjenje gospodarskog rasta‘, istaknuo je Mansmann.
Istaknuto je i da svaki rast poreznog opterećenja doprinosi rastu nelegalnog tržišta, posebno kad je riječ o duhanskim proizvodima. Rishaad Hajee, direktor globalnih komunikacija Philip Morris Internationala, istaknuo je kako nezakonitu trgovinu duhanom određuje geopolitička situacija u Europi. ‘Postrožavanjem kontrola na granicama sve je teže distribuirati nezakonitu robu pa je glavni dio takve trgovine prebačen unutar pojedinih zemalja. Među zemljama s najvećim rastom u zadnjih 20 godina je Francuska. U Njemačkoj pak imamo odličan primjer suradnje vlasti s industrijom, nedavno je čak jedna ilegalna tvornica zatvorena‘, pojasnio je Hajee.
