Poslovne planove temeljimo na postojećim poslovnim rezultatima i tradiciji od 76 godina uspješnog poslovanja. U 2023. godini Radnik d.d. je ostvario prihod od 163 milijuna eura, dok konsolidirani prihod za Grupu Radnik iznosi 211 milijuna eura. Grupa Radnik se sastoji od više stabilnih i uspješnih društava; Radnik, Radnik-Plin, Bistra. Hidroing, Vodogradnja i Hidroregulacija s ukupno više od 800 radnika. S obzirom na to da smo preko 50 godina sa svojim radnicima prisutni u SR Njemačkoj, velik dio tehnologije i organizacije građenja smo transferirali i primijenili u Hrvatskoj. U periodu recesije proveli smo restrukturiranje svih dijelova tvrtke sukladno novim tržišnim uvjetima, uveli smo sveobuhvatnu kontrolu troškova, ustrojili praćenje poslovnih rezultata po svim organizacijskim jedinicama, od osnovne pa do sektora, s ciljem da se ostvareni prihodi i rashodi mogu pratiti što dublje.
Koristimo integrirane informatičke softvere koji bolje prate učinkovitost poslovanja kroz širinu i dubinu organizacijske strukture, primjenjujemo nagrade i stimulacije za postignute rezultate, koje ostvaruju radnici iz svih razina organizacije, a i puno ulažemo u edukacije zaposlenih i stipendiranje učenika i studenata te kreditiranje rješavanja stambenih potreba zaposlenih. Ističe to Mirko Habijanec, predsjednik Uprave Radnika.
Traže mjere za uzlet sektora
Pored uspješnog poslovanja, Radnik ostvaruje kvalitetan odnos s društvenom zajednicom, pa su tako sponzori brojnih sportskih klubova (šest sportskih klubova nose ime Radnik), kao i drugih udruga građana s područja kulture, socijalnog i humanitarnog rada i sličnog. Knjiga ugovora za 2024., a dobrim dijelom i 2025. godinu, uvelike je popunjena te se očekuje blagi rast prihoda grupe. Radnik d.d. je trenutačno angažiran kao glavni izvođač radova na velikim investicijama u Hrvatskoj. Pored domaćih gradilišta, kontinuirano izvode betonske i AB radove, tesarske i zidarske radove, širom SR Njemačke, s kapacitetima od 80 do 120 radnika. S obzirom na prijedloge koje komuniciraju putem HUP - Udruge poslodavaca graditeljstva, čiji je predsjednik Mirko Habijanec, ističu dio rješenja koja bi dala vjetar u leđa domaćem građevinarstvu.
Prvo, izmjenama Zakona o obveznim odnosima potrebno je urediti pravo na razliku u cijeni u slučaju povećanja cijena troškova građenja, i to u pogledu jasnijeg određivanja polaznog vremena za praćenje rasta troškova, kao i preciznijeg definiranja primjene rasta troškova s obzirom na ugovorenu vrstu cijena, tj. razliku u cijeni kod ugovaranja jediničnih cijena ili kod ukupno ugovorene cijene. Pored toga potrebno je ograničiti raspon rizika kod ugovaranja klauzule fiksna cijena na +- 3 posto, u odnosu na važećih 10 posto. Rizik od 10 posto povećanja troška je nerazuman i negativan za gospodarstvo. Postojeće zakonske norme tu ostavljaju značajne nedoumice na štetu izvođača radova.
Drugo, nužna je dosljednja primjena Kolektivnog ugovora za graditeljstvo. Taj je kolektivni ugovor jedan od pionira socijalnog pregovaranja partnera u gospodarskim granama. Primjena ovog kolektivnog ugovora proširena na cijeli sektor graditeljstva je temeljna pretpostavka ravnopravne tržišne utakmice. Prije svega, zalažu se za kontrolu poštovanja kolektivnog ugovora od strane nadležnih državnih organa, a po mogućnosti i tijela drugih socijalnih partnera. Posljednjom novelom Kolektivnog ugovora Sindikat je dobio značajniju ulogu u provođenju kontrole, ali od državnih tijela očekuju da tom pitanju posvete više pozornosti jer se radi o jednom od bitnih uvjeta lojalne konkurencije.
Treće, primjena posebnih uzanci o građenju. U dokumentacije o nabavi koje utvrđuju javni naručitelji potrebno je uključivati primjenu Posebnih uzanci o građenju koje su osuvremenjene i objavljene 2021. godine, Radi se o poslovnim običajima koji su ukorijenjeni u hrvatsku građevinsku praksu te koje poslovna zajednica vrlo dobro poznaje. Dalje, predlažu izmjene Zakona o javnoj nabavi kao osnove za isključenje gospodarskog subjekta. Poštovanje Kolektivnog ugovora za graditeljstvo, čija je primjena proširena na cijeli sektor graditeljstva, temeljna je pretpostavka ravnopravne tržišne utakmice. Do sada se taj uvjet, iako je predviđen u fakultativnim razlozima isključenja u Zakonu o javnoj nabavi, uopće ne primjenjuje, što pogoduje značajnoj poreznoj evaziji i povredi prava radnika na odgovarajuće doprinose, posebice za mirovinsko osiguranje. Stoga je kroz sustav Ministarstva financija nužno ustrojiti praćenje tog aspekta primjene zakona te izdavanje potvrde o isplati plaće prema kolektivnom ugovoru.
Treba urediti postupak javne nabave
Slijedeći prijedlog odnosi se na ustupanje resursa. Naime, odredba o oslanjanju na sposobnost drugih subjekata nesposobnim natjecateljima omogućuje fiktivno dokazivanje ekonomske, financijske, stručne i tehničke sposobnosti putem fiktivnih izjava o ustupanju resursa te time omogućuje da se zaobiđu svi uvjeti koje je naručitelj propisao u pogledu navedenih sposobnosti. Traže i donošenje posebnog Zakona o javnoj nabavi radova male vrijednosti (ispod europskih pragova). U odnosu na članice EU, hrvatski poslodavci u graditeljstvu nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju jer nisu doneseni propisi koji podrobno uređuju ustupanje građevinskih radova, osim Pravilnika o javnoj nabavi radova obnove od potresa. Naime, u mnogim članicama postoje nacionalni propisi koji uređuju samo ustupanje radova do europskih pragova.
Takvim zakonom moglo bi se transparentnije urediti postupak javne nabave radova sukladno dobrim praksama zapadno europskih država. Uz to, nužne su i izmjene Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Zbog podreguliranosti uvjeta koje mora ispunjavati izvođač radova, na tržištu posluju fiktivni izvođači, bez ikakvih uvjeta, te predstavljaju remetilački faktor graditeljskog sektora, kako u pogledu kvalitete i nepouzdanosti u poslovanju prema investitorima tako i u pogledu nelojalne konkurencije regularnim izvođačima. Važećim odredbama je propisano da izvođač u obavljanju djelatnosti građenja mora imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, na način da je propisano da ako izvođač nema zaposlenog inženjera gradilišta, nju može osigurati ugovorom o poslovnoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini. Praktično je ovim odredbama ukinut svaki uvjet za stjecanje prava za izvođenje radova, te se bilo kakvim fiktivnim pravnim poslom može fingirati propisani uvjet. Uvjet “imati zaposlenog” se u praksi fingira zapošljavanjem osoba na npr. jedan sat tjedno.
Predlažemo da se propišu ozbiljniji uvjeti za stjecanje prava na izvođenje radova, na način da se u Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propiše obveza izvođača na zapošljavanje inženjera gradilišta i/ili voditelja pojedinih grupa radova, kod izvođača ili podizvođača, najmanje na pola radnog vremena. Među zahtjevima su i izmjene Ovršnog zakona i Pravilnika o zadužnici. Obim osiguranosti banaka, naručitelja i drugih vjerovnika izvođača radova putem zadužnica koje se često koriste kao instrumenti osiguranja obveza izvođača radova prema spomenutim subjektima toliko je prisutan u praksi da otvara pitanje sigurnosti i svrsishodnosti tog instrumenta koji je podložan jednostranom postupanju vjerovnika, neovisno o utemeljenosti potraživanja vjerovnika prema izvođačima radova. Drugim riječima, zadužnica omogućava imatelju zadužnice nesmetano raspolaganje sredstvima izvođača na računima u banci, bez obzira na to ima li to raspolaganje osnove u nekom stvarnom dospjelom potraživanju prema izvođaču.
Povodom toga predložili su promjene Ovršnog zakona i Pravilnika o zadužnici u cilju da zadužnica ne bude apstraktna ovršna isprava, nego i dalje ovršna isprava čija naplata je uvjetovana uz neispunjenje obveze radi čijeg osiguranja je izdana. I zaključno, nužno je razvijati sustav strukovnog obrazovanja za građevinska zanimanja. Sustav strukovnog obrazovanja danas je lošiji u odnosu na ranija razdoblja. Upisne kvote županije određuju bez sudjelovanja gospodarstva te je strukovno školovanje neadekvatno potrebama tržišta rada, a posebno graditeljstva. Povećanju broja strukovnih zanimanja u graditeljstvu pridonijele bi sljedeće mjere; povećanje plaća na razinu u skladu s kolektivnim ugovorima i adekvatna kontrola njihove primjene od strane nadležnih inspekcija, te dualno obrazovanje u okviru strukovnog obrazovanja.
Sadržaj nastao u suradnji s Radnikom