Točan broj operacija koje su kao kirurzi u posljednjih 30 godina odradili, u Specijalnoj bolnici Radiochirurgia Zagreb ne znaju, ali sigurno ih je bilo tisuće. Impozantna brojka, reklo bi se i paušalno zaključilo da im je svaka od njih postala rutinska, ali oni kažu - ni blizu nije tako. Svaka od njih stresna je za cijeli tim, oslobađa itekako mnogo adrenalina i strahopoštovanja prema pacijentu. Jer u njihovim je rukama život nečije majke, sestre, supruge... Pred vratima će, kao i uvijek, čekati zabrinuta obitelj, neovisno o tome radi li se o nekoj lakšoj ili težoj operaciji. Svaka je onom koji ju prolazi najteža. Prof. dr. sc. Dragan Schwarz, ravnatelj Specijalne bolnice Radiochirurgia Zagreb, ulazi u operacijsku dvoranu zajednički s cijelim timom. U kirurgiji je najbitniji dobro uigran tim koji je u stanju izvesti i najsloženije operativne zahvate. Na stolu je pripremljeni pacijent kojeg čeka teška operacija karcinoma. Sve predoperativne radnje su obavljene, pacijenta se najsofisticiranijim uređajima pregledalo do posljednjeg detalja, i to prije nepuna 24 sata. Zašto bi netko došao na operativni zahvat u Specijalnu bolnicu Radiochirurgia Zagreb? "Svakom pacijentu nastojimo pružiti maksimalnu sigurnost za njegov operativni zahvat, a ona proizlazi iz iskustva, znanja, vrhunske tehnologije i visokokvalitetnih potrošnih materijala koji se koriste tijekom zahvata. Posebnu pozornost tome posvećuju naš anesteziološki tim i vrhunski obrazovane sestre, koji su važna komponenta cjelovitog tima", odgovaraju nam u toj zdravstvenoj ustanovi.
Kao u top europskim bolnicama
Specijalna bolnica Radiochirurgia Zagreb nesumnjivo je brend. Vjerojatno nema osobe u Hrvatskoj koja se susrela s onkološkim problemom, a koja nije barem otvorila njezinu web stranicu. O tome koje uspjehe niže u radiokirurgiji, ne treba niti govoriti, kao ni o činjenici da je u Hrvatsku donijela mogućnost liječenja koja parira onoj u najboljim europskim bolnicama, pa i šire. No, manje je poznato da je u njoj okupljena ekipa kirurga koji se neskromno mogu svrstati među najbolje u Hrvatskoj. To su liječnici koji su dobar dio radnog vijeka bili šefovi kirurgija u najvećim kliničkim bolničkim centrima. Rijetko tko ne zna imena kakva su prof. dr. sc. Igor Nikolić, doc. dr. sc. Stipislav Jandrijević, dr. med., doc. dr. sc. Danko Mikulić, prof. dr. sc. Leonardo Patrlj, dr. med., prof. dr. sc. Danko Velimir Vrdoljak, prof. dr. sc. Mario Zovak, prof. dr. sc. Mate Škegro, prof. dr. sc. Dubravko Barišić i dr. Hrvoje Feljan. "Vidite li koja je to ekipa - mi smo Top Gun", smije se prof. Schwarz dok su u istoj prostoriji i drugi kirurzi. Svi oni rade zajedno, sinkronizirano. O svakom pacijentu razmjenjuju mišljenja, a kad se okupe za stolom, imaju više od 500 godina iskustva.
Hibridna kirurgija
U Radiochirurgiji se ne provode samo radiokirurški postupci, koji su poseban vid tretiranja bolesnika bez primjene noža koji pomažu u liječenju različitih oblika karcinoma koji se tako mogu liječiti, ali je tehnologija omogućila takvo liječenje i drugih bolesti, primjerice aritmije srca. Radiochirurgia Zagreb se bavi cjelokupnim liječenjem bolesnika s malignom bolesti, odnosno onkoloških bolesnika, a to uključuje i klasične, laparoskopske i druge operacije, uključujući i one hibridne, u kojima koriste i prednosti radiokirurgije, koja se uklapa u otvorenu ili laparoskopsku kirurgiju kojom se služe da bi uspjeh liječenja bio veći. "Ako bismo objasnili na primjeru, to izgleda ovako: pacijent ima metastaze na jetri zbog kolorektalnog karcinoma i druge metastaze na jetri, na desnom režnju ima tumor veličine 7 ili 8 centimetara, a u lijevom nekoliko tumorčića manjih od nekoliko milimetara ili centimetara. U ovom je slučaju nemoguće odstraniti cijelu jetru. Mislim, moguće je, ali to onda zahtijeva transplantaciju, koja se u tim slučajevima u pravilu ne radi ili se radi vrlo rijetko.
Da bismo pomogli takvom bolesniku, poslužit ćemo se otvorenom kirurgijom i odstraniti desni režanj jetre, a lijevi, gdje su manje tvorbe, ozračit ćemo kako se to radi radiokirurški. To se zove hibridna kirurgija i ona koristi najbolje i od jednog i od drugog sustava, svakako uz nastavak liječenja sustavom terapijom, bila to kemoterapija ili imunoterapija koja se daje prema preporuci MDT onkologa." Inače, u Radiochirurgiji izvode praktički sve zahvate, od onih torakalnih pa sve abdominalnih, estetskih ili, primjerice, ginekoloških operacija. Osim kompliciranih zahvata u slučaju malignih bolesti, izvode se i relativno rutinski zahvati kao što su operacije kile, žučne vrećice, hemoroida i sve ono što ne pripada u domenu onkološke kirurgije. Specifičnost je ove bolnice, složit će se kirurzi, to što se u njoj dobiva najbolja usluga. Naime, jedan rutinski zahvat poput operacije kile ili žučne vrećice u Radiochirurgiji će izvesti dva profesora. "Još je jedna prednost to je što su kod nas za cjelokupnu brigu o pacijentima na odjelima zaduženi anesteziolozi. To znači da smo cjelokupni odjel pretvorili u odjel intenzivne skrbi. Svaki je naš pacijent, bio lakši ili teži, na intenzivnoj skrbi, odnosno vodimo intenzivnu brigu o njemu", kaže prof. Patrlj.
Dakle, svaki bolesnik koji leži kod njih, a operiran je iz bilo kojeg razloga, konstantno se podvrgava postoperativnim pretragama na ultrazvuku, MR-u ili bilo kojem drugom uređaju važnom za pregled pacijenta. "Ako uočimo bilo kakve, pa i najmanje naznake da se nešto događa, a komplikacije su uvijek moguće i kod nas i u bilo kojoj svjetskoj ustanovi, mi ćemo ekstremno brzo reagirati i to je naša prednost", govori prof. Patrlj. Dakle, nije da su, dodaje prof. Patrlj, bolji od ostalih u nekakvom operacijskom smislu, odnosno možda su bolji onoliko koliko su individualno bolji. "Naša je prednost to što imamo manje bolesnika i intenzivnu skrb za svakog od njih. Svakome radimo ultrazvuk i CT ako je to ono što im treba, pa promptno i magnetnu rezonancu. Isti čas možemo odraditi sve te pretrage, nema liste čekanja", nastavlja prof. Patrlj.
Anesteziolog vodi cijelu brigu o bolesniku, od prehrane do tretmana i fizikalne terapije, što je također veliki plus. "Dakle, mi možemo prepoznati komplikaciju znatno ranije. U kirurgiji je najvažnije prepoznati komplikaciju na vrijeme jer bolesnik tako ima veće šanse za brz i kvalitetan oporavak", ističe prof. Schwarz. Ono što je sigurno važno, posebno za pacijente koji su ionako u nezavidnoj situaciji jer se suočavaju s teškom dijagnozom su komfor, ugodna atmosfera i sobe koje ne podsjećaju na klasične bolničke. Reklo bi se da je to hotel s pet zvjezdica, jer hrana se dobiva iz restorana, à la carte, a anesteziolog pacijentu određuje vrstu prehrane. U Radiochirurgiji vode računa o svakom detalju, o potpunoj skrbi svakog pacijenta koji je kod njih smješten. Naravno, cilj je da pacijenti ne borave u bolnici dulje nego što je potrebno. Ovisno o težini operacije, pacijent će u bolnici biti od četiri do osam dana, a oni radiokirurški, naravno, idu odmah doma. Naravno, tu je i jednodnevna kirurgija, čiji pacijenti odlaze iz bolnice već sljedeći dan. Najbitnije je da su tu raznorodne struke koje su sve na neki način povezane.
Slikovnonavigacijska kirurgija
"Tu su dva torakalna kirurga. Torakalnog kirurga ne morate tražiti po odjelima, brinuti se hoće li doći i gdje je jer - on je tu. Recimo, kolega Nikolić i ja već niz godina radimo zajedno i to su sinkronizirani zahvati. Ako je zahvat na toraksu i abdomenu, mi radimo zajedno, znači u isto vrijeme radimo zahvate na pacijentu", pojašnjava prof. Patrlj. Dakle, nema pozivanja kolege s drugog odjela, svi su tu. Ako moraju rekonstruirati nešto, odmah su tu i torakalni kirurg i interventni radiolog, a i ginekolog. Neovisno o kojoj je dijagnozi riječ, u Radiochirurgiji će napraviti predoperativnu pripremu na vrhunskim dijagnostičkim uređajima prije samog operativnog zahvata. Nalaz MR-a, prema njihovim standardima, ne smije biti stariji od 24 sata, a isto je i s CT-om, markiranjem... "Ovdje imamo nešto što se zove slikovnonavigacijska kirurgija uređajima koje imaju i u operacijskoj dvorani. Radimo s posebnim fluoresceinom, što omogućava da se vide točni limfni čvorovi, limfni putovi... imamo i intraoperativno zračenje u operacijskoj dvorani", govori prof. Patrlj. To je važno, dodaje prof. Schwarz, zato što pacijente ne izlaže nepotrebnoj operaciji jer je njihova bolest proširena.
"Često nam dođu pacijenti kojima je u drugim ustanovama rađen MSCT. Kad im napravimo pretragu na našem, vrlo sofisticiranom stroju s odličnim programom, onda vidimo puno više metastaza nego što se tamo pokazalo. Ako takvog pacijenta operirate na temelju relativno loše dijagnostike, nanijet ćete mu štetu jer ćete raditi zahvat koji neće donijeti korist, nego će ga još više imunološki oštetiti. Bit će loše operiran, loše će proći i kvaliteta života bit će mu lošija", govori prof. Patrlj. Dakle, neke pacijente neće podvrgnuti operaciji, ali samo ako procijene da je bolja odluka ne narušiti im kvalitetu života. Intencija je, naime, omogućiti pacijentu da ono što mu je preostalo proživi maksimalno kvalitetno. "Usudio bih se reći da smo u prednosti zahvaljujući najsuvremenijoj dijagnostici, koja nam omogućava probir onih bolesnika koji će imati koristi od operacije", zaključuje prof. Patrlj. Kirurzima je lakše, kaže prof. Schwarz, kada im dođu pacijenti s karcinomom u početnoj fazi jer neki imaju šanse praktički za izlječenje.
Slab odaziv za preventivu
"Trudimo se da karcinom bude najlakša bolest, a ne najteža. Jer kada pacijent dođe u teškom, uznapredovalom stadiju, svi gubimo bitku. Tada više nije bolestan samo pacijent nego cijela njegova obitelj i cijela zajednica. Zato se bolest mora otkriti na vrijeme", govori prof. Schwarz. Prva linija obrane zato im je visoka tehnologija s visokom mogućnošću rane detekcije, a zatim brz kirurški ili radiokirurški tretman. Tada su ispunjeni uvjeti za šansu za izlječenje ili dugotrajan kvalitetni život. "Kada pronađemo lijek protiv karcinoma, izgubit ću posao i bit ću sretan, ali još ga nemamo. Jedino što do tada možemo učiniti jest da karcinom otkrijemo na vrijeme", govori šef Radiochirurgije. Koliko je važno rano otkrivanje karcinoma, prof. Schwarz je shvatio još kao mladi liječnik. Prepričava nam situaciju kada je sjedio u liječničkoj sobi s kolegicom. Ovlaš je primijetio madež na njezinoj ruci koji mu se nije svidio.
"Rekao sam joj da mi se ne sviđa, a ona je odgovorila da nisam prvi koji joj je to rekao. Nekako sam je uspio nagovoriti da joj ga odstranim i na kraju se ispostavilo da se radilo o agresivnom melanomu. Danas je živa i zdrava, a da je čekala, pitanje je što bi bilo..." Upravo zato rano otkrivanje smatraju svojom filozofijom. Shvatili su da je to najbolji način obrane protiv karcinoma. Kad je riječ o državi, prof. Schwarz smatra da su nacionalni programi za rano otkrivanje bolesti dojke, debelog crijeva, prostate i pluća jako dobri, no problem je što se ljudi slabo odazivaju. "Jer ako liječite karcinom četvrtog stadija u Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu, rezultati su isti." "Moramo shvatiti da je naše zdravlje vlastiti kapital, no mi to tako ne doživljavamo u mjeri u kojoj bismo trebali. Ako ste zdravi, imate kapital, a on je bitan jer ćete dugoročno kvalitetno živjeti i doprinositi vašoj zajednici. Ako ste neodgovorni prema vlastitom zdravlju, dakle, ako se redovito ne kontrolirate, ako su vam životne navike loše, ako pušite, imate prekomjernu tjelesnu težinu, ne vježbate... onda niste odgovorni ni prema sebi ni prema obitelji i društvu", pojašnjava prof. Schwarz.
Najvažnije je iskustvo
Tek tada se troši silan novac, a prognoze su, nažalost, loše. Naime, ulažu se veliki iznosi u liječenje metastatskih bolesti za koje su rezultati vrlo upitni. To su enormna sredstva. Stoga stalno pozivaju na rano otkrivanje bolesti. Nakon što se bolest otkrije, pacijent mora imati točan hodogram liječenja. "Ono što je najvažnije jest vrijeme. Od trenutka otkrivanja do početka terapije ne smije proći više od mjesec dana. Čak je i mjesec dana mnogo. Znam da su to veliki izazovi za zdravstveni sustav, ali svi se zajedno moramo potruditi da to bude što kraće. I zato smo mi tu, da pokušamo to napraviti zajedno, bio to javni ili privatni sektor, nije bitno. Moramo se zajedno urotiti protiv kuge 21. stoljeća, a to je karcinom", pojašnjava prof. Schwarz. U Radiochirurgiji nam govore da u obzir treba uzeti i činjenicu da nekad nije lako otkriti karcinom ili promjenu, a da neke promjene niti nisu karcinom. Za to je, govore nam, potrebno imati dovoljno iskustva, ali u tu svrhu koriste i umjetnu inteligenciju. "Mi smo sretni što smo Siemensov referentni centar za primjenu umjetne inteligencije upravo u segmentima kojima se bavimo i zato možemo reći da smo zaokružena priča", smatra prof. Schwarz.
Kad je riječ o klasičnoj kirurgiji, imaju šest kirurga koji izvode zahvate od onih najsloženijih do jednostavnih u torakalnoj, ginekološkoj i abdominalnoj kirurgiji, a iako ih svi svrstavaju u onkologiju, činjenica je da se bave i neonkološkom kirurgijom, primjerice operacijama kile, hemoroida i mnogim drugim. Naravno, tu su i onkološke: od resekcije jetre, Whippleove operacije, do torakalne kirurgije, zahvata na jednjaku... Sve osim transplantacije. "No, svaki naš pacijent, neovisno o tome je li riječ o velikoj ili maloj operaciji, ovdje može dobiti uslugu koju će mu pružiti najbolji kirurzi", govori prof. Schwarz. Pacijente prate koliko mogu jer sve ovisi o tome koliko će se vraćati na kontrole. Troškove tih kontrola ne pokriva HZZO i pacijenti ih plaćaju, pa to ovisi o njihovim mogućnostima. Klasičnih operacija godišnje naprave između 350 do 400. "Naravno, to nisu jeftine operacije i žao nam je što nisu dostupne svima.
Pokušavamo postići da se na neki način i država uključi i nadamo se da će se to dogoditi. Imamo kapacitete, mogućnosti i znanje, tehnologiju, ljude, imamo sve", zaključuje prof. Schwarz. Prof. Mario Zovak ističe, pak, da je obveza svakog liječnika u svakom trenutku pacijentu pružiti najbolju moguću metodu liječenja. "U Hrvatskoj imamo sada nove metode liječenja bolesnika oboljelih od malignih bolesti, a to je hibridni pristup: individualno skrojena kombinacija kirurgije, kemoterapije, interventne radiologije i radiokirurgije. Time se povećava broj pacijenata s boljim šansama za izlječenje, tako da danas operiramo i neke koje prije nismo mogli operirati", naglašava prof. Zovak. Kao kirurg, govori, cijeli je život u borbi i često frustriran zbog želje da izliječi svakog pacijenta, ali i sretan što sudjeluje u ovom inovativnom i često pionirskom pristupu liječenja malignoma. "Interes kolega u svijetu za naše rezultate, koje iznosimo na kongresima i u publikacijama, doista je velik, tako da, kao kirurzi iz po brojkama male države, krećemo u međunarodnu suradnju s vrhunskim svjetskim ustanovama", zaključuje prof. Zovak.
