Greška je imati epidemiološke mjere kakve su se mogle provoditi 1918.

S obzirom da je jasno kako jedan mjesec strogih epidemioloških mjera donosi 3 posto pada BDP-a na godišnjoj razini, jasno je kako hrvatska ekonomija ne može izdržati postojeći oblik blokade socijalnih i poslovnih aktivnosti duže od 2-3 mjeseca. Stoga se kao zaključak nameće potreba hitne modernizacije epidemioloških mjera. Donositeljima tih mjera treba zahvaliti jer su postojeće mjere sačuvale veliki broj života, međutim sada ih hitno treba fleksibilizirati, kako bi se omogućilo koliko toliko normalno funkcioniranje poslovnih sustava. Još uvijek aktualne epidemiološke mjere na razini su izolacije (lockdowna) kakva se mogla provoditi i 1918. godine. To nije ništa samo po sebi loše. Takve mjere izolacije 1918. davale su rezultate u sredinama koje su ih provodile. Ipak, mnogi zaboravljaju ...