Fenomen 'rakete i perja' ili koja je prava cijena jeftine energije?

Koliko puta ste se zapitali zašto cijene energije tako brzo rastu, a tako sporo padaju? Najčešće se ta dilema događa pri pogledu na brojač agregata na benzinskoj postaji.

Fenomen je poznat kao trend “rakete i perja”, a često na njega upozoravaju aktivisti iz potrošačkih udruga, uvjereni da je to dokaz nepoštene prakse naftnih kompanija. Možda su i u pravu, no cijene energije previše su kompleksan neksus da bi se mogle vrednovati na temelju binarne matrice, gdje je jeftinije uvijek bolje, a skuplje nužno lošije. Velika globalna ekonomska kriza koju će izazvati epidemija koronavirusa poslužit će kao dobar lakmus-papir za proučavanje tih odnosa. Koronakriza, kao i svaka kriza, barem privremeno će rezultirati padom potrošnje energije. Trend je to koji već vidimo diljem zapadnog svijeta, a izazvan je ponajviše smanjenjem potrošnje energije gospodarskih korisnika. Industrija ne radi pa stoga i ne troši energiju.

Budući da potražnja energije snažno pada, a ponuda u obliku proizvodnje znatno je manje fleksibilna i stoga pada manje, logično je da tržišni odnos ponude i potražnje biva poremećen. Cijena energije pada konzekventno. Kratkoročno, za krajnjeg potrošača i ekonomiju to je blagotvorno. Uz nižu cijenu energije smanjuje se trošak poslovanja i života, posebno u energetski intenzivnim djelatnostima. Ipak, dugoročni efekt niskih cijena energije za ekonomiju je ujedno i negativan, ponajprije zato što smanjuje ekonomsku isplativost bilo kakvih ulaganja u energetici. Kad je cijena struje na tržištu niska, smanjuje se očekivani povrat novih elektrana, pa je i manje ekonomskog poticaja da se ulaže u njihovu gradnju. Kad je trošak energije manji, manje je i ekonomske logike da se ulaže u efikasnost njezine potrošnje. Kad pada cijena ugljikovodika, povećava se i potreba za poticajima za financiranje čistih tehnologija obnovljivih izvora energije. Naravno, može se argumentirati kako jeftina energija istovremeno poboljšava financijsku održivost investicija u svim ostalim sektorima ekonomije pa je stoga neto učinak pozitivan, no činjenicu da jeftina energija znači i manje investicija u energetici nužno je imati u trenutku kad mnogi zazivaju baš projekte u tom sektoru kao detonator novog konjunkturnog ciklusa u ekonomiji. Skupa energija, što god netko govorio o tome, indikator je blagostanja, ekonomije koja raste i društva koje prosperira. Nadajmo se da će tržišne sile što prije potaknuti promjenu trenda i rast cijene energije. To bi bila super vijest za nas sve...