HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu.
Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata - Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno, ukupna snaga sunčanih i vjetroelektrana u sustavu HEP-a iznosi gotovo 90 megavata.
Ovih dana u probni rad ulazi sunčana elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, dok je sunčana elektrana Radosavci (9,9 megavata) na području grada Slatine, izgrađena i čeka priključenje na mrežu. U izgradnji su sunčane elektrane Dugopolje (10 megavata) i Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prve elektrane koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. U tijeku su natječaji za izgradnju sunčanih elektrana Lipik (5 megavata) i Unije (1 megavat). Također, u pripremi je izgradnja sunčane elektrane Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park.
Sunce i vjetar
HEP u isto vrijeme instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 64 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kilovata, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin. Ove je godine počeo novi investicijski ciklus u postavljanje dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana.
Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine od planiranih više od 600 milijuna eura.
Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati. U tijeku je revitalizacija HE Senj, vrijedna 74 milijuna eura, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka te HE Orlovac.
Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u suradnji s Končarom u tijeku izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata.
Novi Blok L
Jedan od stupova HEP-ova obnovljivog scenarija čini izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin s mogućnošću naknadnog korištenja vodika kao pogonskog goriva, gdje se ističe 140 milijuna eura vrijedan projekt novog Bloka L u Elektrani-toplani Zagreb (EL-TO Zagreb).
Novi Blok L (snage 150 megavata električne i 114 megavata toplinske energije) u pogon će ući ove godine, a trenutno se provode funkcionalna ispitivanja opreme sustava kao priprema za puštanje u probni rad postrojenja. Najsuvremenija tehnologija omogućit će uštedu primarne energije plina veću od 25 posto, dok su plinske turbine u novom bloku dizajnirane su tako da će vodik moći zamijeniti i do 50 posto prirodnog (zemnog) plina.
Usvajanje tehnologija
Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima EU. Nakon što je lani dovršen Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nedavno je sklopljen ugovor o dodjeli sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za nove projekte u distribuciji električne energije.
U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na otocima Unije, Cres i Lošinj, dok se na lokaciji Kombi termoelektrane Jertovec razmatra opcija hibridnog postrojenja za skladištenje energije koje se sastoji od baterijskog sustava i elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 260 javno dostupnih punionica za električna vozila.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om