Za rast BDP-a u Hrvatskoj ključni će biti europski fondovi

Ako se rat u Ukrajini ne proširi na druge zemlje EU, ekonomisti vjeruju da će aktualni geopolitički događaji ograničeno utjecati na Hrvatsku

Gotovo mjesec dana nakon početka rata u Ukrajini gomilaju se štete za globalno gospodarstvo, pa i hrvatski BDP, a izgledi za rast slabe. Procjenu rasta u ovoj godini već su snizili analitičari RBA: umjesto 4,4 posto, sada očekuju da će se ovogodišnji BDP povećati za 3,5 posto. Kako pritom naglašavaju "neizvjesnost i negativan rizik, posebno izražen kod investicija", ne mogu se isključiti ni nove korekcije prognoza prema dolje. Ipak, ako se rat ne proširi na druge zemlje EU ili zapadnog Balkana, ekonomisti vjeruju da će aktualni geopolitički događaji ograničeno utjecati na Hrvatsku. To ujedno podrazumijeva da turistička sezona, o kojoj ekonomija snažno ovisi, neće biti ugrožena.

U prošloj godini hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo rekordan rast od 10,4 posto i bilo je drugo najbrže rastuće u EU, nakon Irske. Za Hrvatsku, nenaviklu na dobre vijesti, ta je činjenica možda neobična, ali i lako objašnjiva. Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, podsjeća da su za rast bili ključni rast izvoza roba (u prvom dijelu godine) te oporavak osobne potrošnje i turizma. Iako turistička sezona još nije uspjela dostići pretpandemijske brojke, kako ističe Iva Tomić, glavna ekonomistica Hrvatske udruge poslodavaca, "bila je iznad svih očekivanja" i upravo njoj možemo zahvaliti dvoznamenkastu, rekordnu stopu rasta BDP-a u 2021. godini. Rastu je uvelike pridonio i oporavak osobne potrošnje, ali i nastavak rasta robnog izvoza", kaže Tomić. Naravno, s povećanjem osobne potrošnje rastao je i robni uvoz, a lani su povećane i investicije, iako možda nešto manje od očekivanja.

Bazni učinak

Kada se prošlogodišnja stopa rasta uspoređuje s drugim zemljama, Dolenec smatra da bi pritom bilo nekorektno ne referirati se na dubinu pada godinu prije, koja je također bila među najvećim. Kod ovako visoke stope rasta, slaže se i Tomić, ne treba zanemariti bazni učinak, odnosno rekordni pad hrvatskog BDP-a u 2020. godini. Međutim, druge mediteranske zemlje, članice EU, koje su također zabilježile značajan pad gospodarske aktivnosti tijekom 2020., primjerice Španjolska, Grčka, Italija, Portugal, Malta ili čak Francuska, lani nisu uspjele vratiti gospodarstvo na pretpandemijsku razinu. "To nam govori da je hrvatsko gospodarstvo ipak otpornije nego što se mislilo, odnosno da su se uspostavili određeni temelji za održiv gospodarski rast", ističe Tomić. Štoviše, ekonomski rast u 2021. ne možemo baš zahvaliti ni sredstvima iz fondova EU s obzirom na to da projekti financirani iz Mehanizma za oporavak i otpornost još nisu krenuli. Njihov značajniji doprinos rastu očekuje u ovoj, a posebno u 2023. godini.

Upravo europski fondovi, vjeruje i Dolenec, trebali bi biti glavni pokretač rasta u ovoj i sljedećoj godini. Ne računajući rizik ruske invazije na Ukrajinu, koji potencijalno može značajno usporiti rast u cijeloj Europi, Dolenec procjenjuje da bi hrvatski BDP ove godine mogao biti među boljima, oko 4,4 posto. Pritom su, kaže, ključne investicije, odnosno brzo iskorištavanje sredstava iz fondova EU, iz financijske perspektive 2014.-2020. koji moraju biti potrošeni do kraja 2023., a čemu se, dodaje, trebaju pridružiti inicijalni projekti financirani NextGenerationEU instrumentima. Komisija će s Europskim parlamentom i državama članicama EU-a u Vijeću sada raditi na brzom odobravanju novih izvora prihoda. Do kraja 2023. predložit će dodatna nova vlastita sredstva.

"Turizam ima još puno prostora za oporavak, a građevinarstvo i IT industrija veliku priliku da budu predvodnici rasta. Isto vrijedi za sve sektore koji su dominantno okrenuti izvozu, novim tehnologijama i korištenju grantova/instrumenata EU", kaže Dolenec. Svi sektori koji imaju veliku potrošnju energenata (plina, nafte ili ugljena), dodaje, bit će pod velikim pritiskom veći dio godine.

Ograničen utjecaj

Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica na Ekonomskom institutu, također za ovu godinu ima povoljna očekivanja, rast BDP-a oko četiri posto. "Hrvatska ima šansu ubrzati stopu rasta, a najveća prilika je u obnovi potresom razrušenih građevina, oporavku investicija te u primjeni Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Preduvjet za to je ubrzavanje procesa obnove, politička stabilnost i predanost javnih tijela za ostvarivanjem tih ciljeva", dodaje.

Iako će 2022. obilježiti visoka razina neizvjesnosti povezana s ratom u Ukrajini, daljnjim sankcijama Rusiji i općenito geopolitičkom situacijom u Europi, očekujem da će gospodarstvo nastaviti rasti relativno snažno. Turizam bi mogao ostvariti nešto manje stope rasta od prethodno očekivanih jer će s jedne strane pandemija slabjeti, što će imati pozitivan utjecaj na dolazak turista, dok će s druge strane rat u Ukrajini odvratiti dio gostiju. Investicije i izvoz usluga, dodaje, mogli bi imati značajno pozitivan doprinos stopi rasta BDP-a, državna potrošnja vrlo ograničen utjecaj, dok će oporavak uvoza imati negativan utjecaj. Kada je riječ o osobnoj potrošnji, dodaje, ona će i dalje biti važan pokretač rasta, "ali zbog jačanja inflacije i pada raspoloživog realnog dohotka moguće je da njezin pozitivan doprinos nešto oslabi u 2022. godini".

Obnove nakon potresa

Naravno, moguće je da ukupna stopa rasta bude i niža od očekivane, primjerice ako se uvedu dodatne sankcije Rusiji, privremeno može doći do urušavanja globalnih lanaca vrijednosti i još viših cijena energije, što može dovesti do smanjenja proizvodnje. Međutim, i u tom slučaju radilo bi se o privremenim zastojima u proizvodnji koji bi se u sljedećem razdoblju supstituirali drugim izvorima energije.

Iako je posve jasno da će stopu ekonomskog rasta iz 2021. biti teško ponoviti, unatoč pogoršanim okolnostima, ekonomisti očito vjeruju da bi i ova godina mogla biti solidna. Unatoč rastu cijena, Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a, očekuje nastavak povećanja osobne potrošnje, ali i izvoza, kako roba tako i usluga. "U ovoj godini trebali bismo svjedočiti i značajnijem investicijskom zamahu, potaknutom prije svega obnovom potresom pogođenih područja, povoljnim uvjetima financiranja i, naravno, provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Dakako, ovo vrijedi pod uvjetom da se pandemija covid-19, ne samo u Hrvatskoj nego i u okruženju, zadrži pod kontrolom, da se cijene u nastavku godine stabiliziraju, da se projekti obnove nakon potresa napokon počnu provoditi, kao i da situacija između Rusije i Ukrajine ne potraje te da se u razumnom roku nađu mehanizmi zaštite onih dijelova gospodarstva koji su najizravnije pogođeni ovim sukobom, kako se negativni učinci ne bi prelili i na ostatak gospodarstva", objašnjava Tomić.

Ujedno poziva Vladu da, uz donošenje paketa mjera za ublažavanje rasta cijena na građanstvo i poslovni sektor, ovo razdoblje ekonomskog rasta i potpore fondova EU iskoristi "kao priliku za fiskalnu konsolidaciju, odnosno stvarnu reformu rashodne strane proračuna koja će onda omogućiti daljnja porezna i neporezna rasterećenja, što može otvoriti prostor za dodatni gospodarski rast".