Loši smo u ranom otkrivanju raka dojke: Nedostaje da se objasni liječenje i posljedice terapije

Rak je jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj: godišnje od njega oboli 25.000, a umire oko 14.000 ljudi. Nažalost, smrtnost od raka u našoj zemlji među najvišima je u EU, rečeno je na konferenciji "Ishodi liječenja onkoloških pacijenata", koju je 21. travnja u Zagrebu organizirala Romana Jerković, zastupnica u Europskom parlamentu (SDP/S&D), uz podršku Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora.

Cilj je tog skupa bio identificirati goruće probleme koji dovode do zabrinjavajućih loših ishoda liječenja malignih bolesti u Hrvatskoj. Stoga su u sklopu konferencije organizirane tri panel-rasprave koje su okupile istaknute liječnike, javnozdravstvene stručnjake i predstavnike udruga pacijenata.

- Pandemija je promijenila prioritete u cijeloj Europskoj uniji, zdravstvene teme u prvom su planu i povećana su izdvajanja za zdravlje. Europski paket za zdravlje i dostupna sredstva pružaju generacijsku priliku da okrenemo trendove. I Hrvatska ima veliku priliku unaprijediti svoj zdravstveni sustav koji se treba temeljiti na praćenju ishoda liječenja. Mjerenje ishoda liječenja je ključni korak u transformaciji zdravstvenog sustava - rekla je Romana Jerković.

Nacionalni program

Naglasila je kako će za borbu protiv raka u EU zemljama članicama biti na raspolaganju četiri milijarde eura, uključujući 1,25 milijardi eura iz programa "EU za zdravlje". Sredstva su namijenjena za prevenciju bolesti, programe dijagnostike i rano otkrivanje, razvoj inovativnih metoda liječenja te povećanje kvalitete života osoba koje su preboljele rak.

- Mislim da na raspolaganju imamo nemala financijska sredstva, ali ih možemo bolje iskoristiti - dodala je Romana Jerković koja naglasak u borbi protiv malignih bolesti stavlja na prevenciju i programe probira.

Doc. dr. Joško Zekan iz Zavoda za ginekološku onkologiju KBC-a Zagreb upozorio je da su loši ishodi liječenja raka u Hrvatskoj direktna posljedica kasnog postavljanja dijagnoze.

- Pacijenti dolaze u već uznapredovaloj fazi bolesti. Loši smo u prevenciji i ranom otkrivanju raka - rekao je Zekan. Osvrnuo se i na organizirani program probira za rak vrata maternice koji je trajao od 2012. do 2016. godine. - Zahvaljujući tom programu probira, imali smo pad od 18,2 posto u incidenciji raka maternice tijekom tog cjelokupnog razdoblja. Bili smo bolji čak i od Slovenije koja danas bilježi velike uspjehe u odazivu žena na organizirani nacionalni program probira za rak vrata maternice. Nažalost, taj je program probira u Hrvatskoj ukinut 2016. godine - dodao je Zekan.

Akademik Miroslav Samaržija, voditelj Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, smatra da je za poboljšanje ishoda liječenja raka ključno rano otkrivanje maligne bolesti jer se zahvaljujući tome bolest dijagnosticira dok je još izlječiva.

- Iznimno su važni rad na ranoj dijagnostici te stalna edukacija liječnika obiteljske medicine i medicinskih sestara kako bi bili stalna i učinkovita podrška liječnicima koji se bave liječenjem karcinoma - naglasio je akademik Samaržija.

Prof. dr. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, koji se skupu obratio putem videolinka, istaknuo je kako je Europska unija podržala hrvatsku onkologiju na najbolji mogući način.

- Na raspolaganju imamo 100 milijuna eura bespovratnih sredstava za implementaciju Strateškog okvira, odnosno za njegova dva prioriteta: za izgradnju nacionalne onkološke mreže i za izgradnju, odnosno nadogradnju nacionalne radioterapijske mreže. Onkološka mreža podrazumijeva ujedinjavanje u jednu sveobuhvatnu izvaninstitucijsku mrežu gdje će se ishodi pratiti standardizirano i postojat će unaprijed definirani protokoli liječenja, više se neće govoriti o Zagrebu, Splitu, Dubrovniku - naglasio je Vrdoljak koji smatra da će digitalna transformacija hrvatske onkologije iz temelja promijeniti onkološku skrb u našoj zemlji.

Konkretni prijedlozi

Skupu se putem videolinka obratila i pacijentica Nives Badurina kojoj je 2019. godine dijagnosticiran rak dojke. Istaknula je da je tijekom liječenja imala odlično iskustvo s liječnicima, ali smatra da u Hrvatskoj nedostaje holistički pristup pacijentu.

- Nedostaje da vam netko objasni tijek liječenja i posljedice terapije. Pacijentima je jako važna psihološka pomoć - rekla je Nives Badurina.

Ljiljana Vukota, glavna tajnica udruge Sve za nju, naglasila je važnost praćenja kvalitete života pacijenata.

- Pacijenta se mora uključiti kao partnera da surađuje na maksimalnoj razini, što vodi do boljih ishoda liječenja i više stope preživljavanja - rekla je Ljiljana Vukota.

Ivana Kalogjera, predsjednica Udruge žena oboljelih i liječenih od raka Nismo same, podsjetila je kako je još u prosincu 2020. godine Sabor usvojio Nacionalni strateški okvir protiv raka, strategiju za borbu protiv zloćudnih bolesti.

- S primjenom se još čeka. U posljednjih 1,5 godina gotovo se ništa nije dogodilo - upozorila je Kalogjera.

Konferencija je iznjedrila i konkretne prijedloge. - Uz prijedlog za osnivanje registra ishoda liječenja, predlažemo i osnivanje neformalne stručne skupine kojoj je cilj doprinijeti poboljšanju sustava onkološke skrbi u Hrvatskoj. Također, predlažemo i što hitnije vraćanje nacionalnog probira za rano otkrivanje raka maternice - zaključila je Jerković. q

Iznimno je važna i stalna edukacija liječnika obiteljske medicine i medicinskih sestara, ističe Samaržija