Prof.dr. Jakša Miličić

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 Vojko Basic/Cropix
IZAZOV ZA DRŽAVU

Jakša Miličić: Naše su luke naša razvojna šansa i one su potencijalni sukus naše politike

Razvijajmo naše luke i provocirajmo time imperativ izgradnje Jadransko-jonske željeznice, kaže nekadašnji splitski gradonačelnik
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 13. travanj 2022. 18:35

"Nisam siguran da je naša hrvatska razvojna politika svjesna potencijala kojeg čine naše pomorske luke. To su činjenice, to je naš kapital koji nudimo i koji razboritom politikom možemo pretvoriti u ekspanzivnu snagu razvoja. Ovo je izazov za Državu, pri čemu ne mislim samo na Split, mislim na sve potencijale koje Jadransko područje nudi našoj široj Domovini. A Ona je još uvijek snena. Dokle? Ovdje navedena misao namjerno je možda šire naglašena da se shvati da razmišljanja o moru i obali, a odatle i o lukama, nije na nijedan način razina nekog lokalnog folklora, to je pitanje pozicije naše zemlje u obitelju EU naroda. To je najozbiljnije pitanje! Shvatimo to i u skladu s tim definirajmo naše ponašanje, odnosno našu politiku razvoja".

Ističe to prof. dr. Jakša Miličić, dipl. ing.građ., nekadašnji uspješni splitski gradonačelnik i sveučilišni profesor na Građevinskom fakultetu u Splitu, koji i danas promišlja o razvojnim mogućnostima i iznosi svoju viziju mogućih rješenja, a posebno u području prometne povezanosti i gospodarenja otpadom.

Nastavljajući o potencijalu pomorskih luka, kaže kako sve ono što se mora čitati i znati nije uvijek i napisano.

- Postoje u tekstu retci, ali i tekst između redaka. Konkretno, što nam govori, pred godinu - dvije i više godina, višednevni boravak Ministra Predsjednika najmnogoljudnije zemlje svijeta našoj Državi? Zašto je bio? Formalno zbog pitanja o kojima je obaviještena javnost, ali možda i zbog demonstriranja još ponekog interesa? Ja osobno mislim, a i ne treba za to biti pametan, da njegovoj zemlji treba tržište za plasman mnoštva proizvoda koje imaju i koje svijetu trebaju. Na tržište Europe ti proizvodi mogu racionalno doći samo brodom (morem), a brodovima trebaju luke. Suez je blizu, a transport košta! Zaključak? - ističe prof. Miličić.

Naglašava kako je naša obala Jadrana sa lukama koje ima (Ploče, Zadar, Rijeka), ali i onima koje može imati (Split i Šibenik), je splet mogućnosti koja čini vezu između Kanala i Kontinenta.

- Jasno kao suza! Unutar toga smo mi: Hrvatska i EU. Njezin smo dio. Interes je nekako na obje strane. I zato smo važni i sebi i drugima! Europa je otkrila Svijet brodom, a sa njime zagospodarila željeznicom! Ni do danas se nije ništa promijenilo! Zaključak: razvijajmo naše luke da nam dođe brod i provocirajmo time imperativ izgradnje Jadransko-jonske željeznice da postanemo pravi, integralni dio Kontinenta. Tek tada ćemo na pravi način biti respektirani član EU. Naše luke su naša šansa razvoja i one su potencijalni sukus naše politike – smatra prof. Miličić.

Nadalje naglašava kako je istovremeno da razvoj luka, za tu zadaću, istovremeno znači i izgradnju Jadransko-jonske željeznice od čvora "Drežnica" do susreta sa EU "koridorom V.c" (Ploče – Mostar – Sarajevo – Osijek – Budimpešta).

- To je željeznička pruga takvih tehničkih karakteristika po kojem bi se putnički vlak kretao brzinom od 150 km/h. Već sada treba za tu željezničku prugu obraditi prethodne radnje koje predstavljaju definiranje koridora, trase i preliminarnog investicijskog programa. Vlada i nadležno Ministarstvo moraju dati nalog za ovaj inicijalni posao. S navedenim zadaćama naših luka, ali i sa željeznicoma navedenih karakteristika, postajemo stvarni dio suvremene Europe. To sve neće biti ni lako ni brzo, ali mora biti! To je posao bar za iduće desetljeće ili dva - pojašnjava.

Ističe kako su naši lučki potencijali naš kapital koji nas može i mora materijalno dovesti na razinu razvoja zapadne Europe.

- To onda ima konkretne reflekse na naše ponašanje i odlučivanje već danas! Naše su luke naše bogatstvo koje razvijene, organizirane i usmjerene kako je navedeno čine ključnu pretpostavku u organiziranom naporu da postanemo stvarno razvijeni dio našeg Kontinenta. Sve ovisi o nama i našem smislu za izbor – poručuje prof. dr. Jakša Miličić.

Spomenimo kako je u propisima EU-a o pomorskom prometu težište, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, na primjeni načela slobodnog kretanja usluga i ispravnoj primjeni pravila tržišnog natjecanja, pri čemu se jamče visoka razina sigurnosti, dobri radni uvjeti i okolišne norme.

Parlament je 27. travnja 2021. donio Rezoluciju o tehničkim i operativnim mjerama za učinkovitiji i čišći pomorski promet u kojoj je posebno podsjetio na to da bi pomorski sektor trebao doprinijeti naporima EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova, pri čemu je potrebno osigurati konkurentnost tog sektora. Također je istaknuo potrebu za učinkovitim rješavanjem problema emisija iz brodskog goriva i postupnim ukidanjem uporabe teškog loživog ulja u pomorskom prometu te je pozvao Komisiju da razvije projekte usmjerene na dekarbonizaciju pomorskog prometa i smanjenje emisija onečišćujućih tvari.

Linker
20. travanj 2022 18:42