Andrew Brookes/AFP
Budućnost Europe

Garancija kibernetičke sigurnosti među glavnim ciljevima Pametne Europe

Na sjednici EP-a ovaj će se četvrtak glasati o jednom od najvažnijih programa EU
Piše: Željko TrkanjecObjavljeno: 27. travanj 2021. 11:59
image
Hrvatska nove generacije

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Valter Flego (RE, liberali) i Karlo Ressler (Europska pučka stranka) potvrdili su da prema Europskoj komisiji i Vijeću ide dokument s 24 zastupnička potpisa u kojem se upozorava na problem nedovoljnog uvažavanja regionalnog kriterija pri označavanju epidemioloških rizika za putovanje. Flego je o toj temi razgovarao i na temeljnom odboru Europskog parlamenta, za transport i turizam. Ova je tema za Hrvatsku posebno važna zbog turističke sezone.

Stupnjevi rizika

Naime, Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti svakog četvrtka objavljuje kartu EU na kojoj se na razini pojedinačnih regija bojama označavaju stupnjevi epidemiološkog rizika pojedine države članice. Pri takvom označavanju cijeli obalni dio Hrvatske, uključivši i otoke, spada pod istu cjelinu, a zanemaruju se specifičnosti koje odgovaraju administrativnoj podjeli na županije. Na taj način onemogućuje se da pojedina obalna županija ili otoci budu označeni nerizičnim teritorijem iako bi njihova epidemiološka situacija upravo to sugerirala. Stoga su za potrebe označavanja teritorija na karti ECDC-a pozvali na uvažavanje administrativne podjele Hrvatske na županije, što zapravo odgovora podjeli na NUTS 3 regije.

Zastupnici Valter Flego i Karlo Ressler to su iznijeli na online konferenciji “Digitalna budućnost Europe” koju je organizirao Ured Europskog parlamenta u Zagrebu ovog petka.

Superkompjutori

Kad je riječ o zelenim digitalnim potvrdama, Flego je naglasio da treba razmišljati o problemu testiranja obitelji koje dolaze na odmor u Hrvatsku. Prema njegovu mišljenju, ako je cijepljenje besplatno, tada bi trebalo biti i testiranje. Karlo Ressler dodao je kako ne smatra da će zelene digitalne potvrde ograničiti slobode ili diskriminirati pojedine skupine, ali se boji da taj mehanizam neće biti dovoljno učinkovit.

Kad je riječ o programu Digitalna budućnost Europe, Valter Flego, koji je izvjestitelj za to pitanje, izjavio je kako je prije dva tjedna ta tema bila na Odboru, a ovog će se četvrtka o njoj glasati na plenarnoj sjednici Parlamenta, čime završava formalni dio. Program je vrijedan 7,588 milijardi eura i bit će, navodi Flego, definiran kroz pet stupova. Za prvi, koji se odnosi na računala visokih performansi, superkompjutore namijenjene za razvoj umjetne inteligencije i inovativna rješenja u raznim sektorima, predviđeno je 2,227 milijardi eura. U drugom je stupu razvoj umjetne inteligencije koji će poticati s 2,062 milijarde eura. Valter Flego posebno naglašava važnost trećeg stupa koji se bavi problematikom kibernetičke sigurnosti koja se tiče svih privatnih i javnih subjekata, od pojedinaca do korporacija i vlada, a za to je predviđeno 1,650 milijardi eura. Zatim slijedi rad na naprednim digitalnim vještinama za koji će se izdvojiti 577 milijuna eura, a peti su stup digitalni kapaciteti javnog i privatnog sektora na koje otpada 1,072 milijardi eura.

Zastupnik Flego smatra da je posebno važno pitanje što nakon izglasavanja - a dobio je iz svih parlamentarnih klubova potvrdu da će podržati program - Digitalne budućnosti. Smatra da je važno shvatiti kako to nije jedan izdvojeni program, nego jedna od kockica u mozaiku razvoja Pametne Europe. I treba biti pripravan na svim razinama kako bi projekti bili pravodobno pripremljeni, na razini javnog i privatnog sektora. Ističe, primjerice, mogućnost da se dobije novac za nove studije na Sveučilištima, za digitalizaciju poduzeća, ali i da se u postojeće projekte ugrade digitalna, pametna rješenja. Jednostavno, zaključuje Flego, loptica je nakon što program bude prihvaćen, na našem terenu. I dodaje kako program nije moguće mijenjati bez odobrenja Parlamenta, u čemu će onda i on sudjelovati.

Regulativa

Ressler je posebnu pozornost skrenuo na prijedlog EK za reguliranje umjetne inteligencije koji ide u smjeru izbjegavanja sustava društvenog ocjenjivanja građana koji postoje u nekim zemljama. Hajdi Ćenan, potpredsjednica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju (CroAI), rekla je da strukovno udruženje pozdravlja najavljenu regulativu te da je ključno sačuvati slobodu pojedinca te da tehnologija ne ograničava.

"Moguće i promjene temeljnih ugovora EU"

Sugovornici su se osvrnuli i na skori početak Konferencije za budućnost Europe. Karlo Ressler istaknuo je kako je posebno važno da se shvati da brzina promjena u modernom svijetu utječe na pojedince, društvo, politiku, donošenje odluke i zato je važno da se građanke i građani angažiraju te da kažu što misle o budućnosti Europi, kakvu bi je željeli u cijelosti, ali i u pojedinim sektorima, kao što je obrazovanje, digitalizacija, migracije. Posebno je pozvao mlade da sudjeluju u raspravama jer je riječ o njihovoj budućnosti. I naglasio kako nije isključena ni promjena temeljnih ugovora EU, što bi moglo ojačati Europski parlament. Valter Flego istaknuo je kako sada svi kritičari, filozofi, operativci imaju priliku reći kako misle da bi ovu našu EU trebalo poboljšati. “Ključ Konferencije upravo bi trebalo biti uključivanje ljudi u taj proces, a zatim ću se osobno zalagati da se što više njihovih prijedloga usvoji. Cilj je približiti EU ljudima”, istaknuo je.

Linker
30. travanj 2021 10:50