Cijena, okus i sigurnost glavni su faktori koji utječu na kupovinu hrane kod potrošača u Europskoj uniji, pokazuje posljednje istraživanje koje je provela Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) među državama članicama EU. Glavni faktor za kupovinu su financijski troškovi, a zatim slijedi okus. Skoro polovina Europljana smatra važnom i sigurnost, a čak 41 posto njih smatra da je hrana koju kupuju sigurna.
Istraživanje je provedeno na 27.000 ispitanika iz 27 država članica Europske unije, u periodu između 21. ožujka i 20. travnja 2022. godine. Među ispitanicima je i tisuću potrošača iz Hrvatske. Cilj istraživanja bio je utvrditi kako europski potrošači biraju hranu, kakva je njihovu svijest i zabrinutost oko sigurnosti hrane te kome najviše vjeruju kada su u pitanju informacije vezane za sigurnosti hrane.
Inflacija pogodila kupce
Ovo je četvrto takvo istraživanje od 2005. godine, a rađeno je tijekom proljeća 2021. godine, kada su inflacija i rast cijena hrane tek snažnije počeli rasti. Događaji koji su se desili od posljednjeg istraživanja u 2019. godini, kao što su globalna pandemija i izbijanje rata u Europi, uvelike su imali značajne posljedice na porast troškova života za mnoge europske građane što je utjecalo na njihov izbor hrane više nego prije. Isto tako istraživanje je pokazalo kako je većina građana svjesna da i stanje okoliša, životinja i biljaka utječe na zdravlje ljudi, što je, kako ističu iz EFSA-e ohrabrujuće obzirom na prelazak na održive prehrambene sustave i nove zelene politike koje provodi EU.
Čimbenike koje ispitanici smatraju najvažnijima kada kupnja hrane su cijena (54 posto) i okus (51 posto), a zatim sigurnost hrane (postoji li rizik u konzumiranju hrane) i odakle hrana dolazi (zemljopisno podrijetlo) - obe kategorije bira 46 posto potrošača. Otprilike četiri od deset potrošača EU odabire sadržaj hranjivih tvari (količinu vitamina, proteina, šećera ili masti) kod kupnje hrane, dok tek 16 posto ukazuje na utjecaj proizvodnje hrane na okoliš i klimu (ugljični otisak).
Nestašica zbog krize
Ovo je istraživanje pokazalo kako je građanima Hrvatske podrijetlo hrane koju kupuju važnije od okusa, te se i dalje, uz cijenu i sigurnost hrane, nalazi u tri najvažnija kriterija prilikom odluke o kupnji.
Hrvatskim potrošačima i dalje je pri odabiru hrane koju kupuju na prvom mjestu cijena koju ističe 62 posto ispitanih, pri čemu spadamo u kategoriju 10 država EU kojima je cijena na prvom mjestu kod kupnje hrane. U cijeloj EU oko 54 posto potrošača cijenu ističe kao presudnu za kupnju hrane, dok je cijena prvi izbor kod kupnje hrane u Portugalu (74 posto ispitanih), te Grčkoj (70 posto). Dok je na razini cijele EU, u odnosu na prethodno istraživanje cijena kao glavni kriteriji porasla za tri posto, u Hrvatskoj je to manje za jedan posto.
Drugi kriteriji, kod odabira hrane koja se kupuju, kod hrvatskih potrošača je sigurnost hrane (61 posto ispitanih), odnosno postoji li rizik od konzumiranja te hrane i tu smo iznad prosjeka EU gdje je ovo kriteriji važan za 46 posto potrošača. Kriza koja je dovela do straha od nestašica hrane, te rasta cijena već je utjecala i na razmišljanje potrošača u Hrvatskoj jer je u odnosu na prethodno istraživanje njih osam posto manje, nego u prethodnom istraživanju, sigurnost hrane navelo kao ključni kriterij kod odluke o kupnji hrane.
Više od trećine europskih građana ima vrlo visoku (21 posto) ili visoku (17 posto) razinu svijesti vezano uz teme iz područja sigurnosti hrane. Naše građane tema sigurnosti hrane zanima više (75 posto) nego ostale građane Europske unije (70 posto). Od tema iz područja sigurnosti hrane hrvatski su potrošači najčešće čuli za ostatke pesticida u hrani (62 posto), ostatke antibiotika, hormona ili steroida u mesu (58 posto) te aditiva (57 posto). Upravo su to i najčešće teme koje zabrinjavaju hrvatske građane kada je u pitanju hrana, uz genetički modificirane sastojke u hrani i piću te zarazne bolesti životinja. Slično je i kod drugih EU zemalja, samo u nešto većem postotku.
U Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu (HAPIH) ističu kako bi se moglo reći da smo samouvjereniji od drugih Europljana, jer je gotovo polovica hrvatskih ispitanika uvjerena kako zna dovoljno da izbjegne ili ublaži rizike o hrani, za razliku od samo trećine EU ispitanika.
Podrijetlo brine Slovence
U pet zemalja, odakle dolazi hrana je najčešće odabrani faktor koji utječe na odluke o kupnji hrane, s najvećim udjelom koji je zabilježen u Sloveniji (čak 62 posto). U Italiji je podrijetlo prvi odgovor zajedno sa sigurnošću hrane, a podrijetlo hrane na visokom je mjestu i prvi odabir kod potrošača u Francuskoj, Luksemburgu (58 posto) i Švedskoj (55 posto). Hrvatski potrošači nešto više od prosjeka EU (46 posto)pri kupnji gledaju odakle proizvodi dolaze, a ovaj kriterij je biralo 49 posto naših potrošača pri čemu je primjetan pad i to za devet posto, u odnosu na prethodno istraživanje.
Na Cipru i u Rumunjskoj, ispitanici na prvo mjesto stavljaju sigurnost hrane, dok je najčešće birani odgovor u Nizozemska sadržaj hranjivih tvari u hrani. Kada je riječ o cijeni na suprotnom kraju spektra od nas, cijena je najmanje bitna potrošačima u Luksemburgu (35 posto), Italiji (40 posto) te Austriji – 43 posto. Ispitanici u Bugarskoj (69%), Portugalu (66%) i Estoniji (63%) okus hrane navode kao ključni čimbenik koji pokreće njihovo odluke o kupnji hrane. Nasuprot tome, okus hrane je najmanje važan potrošačima u Sloveniji (37 posto), te Rumunjskoj (43%) i Hrvatskoj (44%).
Skoro sedam od deset potrošača (69 posto) na Cipru odabire sigurnost hrane kao jedan od najvažniji čimbenika pri kupnji hrane. Slijedi Grčka sa 65 posto i Hrvatska 61 posto. Nasuprot tome, 34 posto potrošača u Estonija te 35 posto u Švedskoj i Danskoj ovo je ključni parametar kod odabira hrane.
Kao jedna od glavnih izvora informacija o rizicima povezanim s hranom 6 od 10 ispitanika (RH 62 posto – EU 61 posto) navodi televiziju - putem TV prijemnika ili interneta). Slijede obitelj, prijatelji, susjedi ili kolege (RH 55 posto – EU 44 posto) te pretraživanje interneta (RH 32 posto – EU 37 posto).
Iako su to najčešći izvori informacija, ipak se najviše vjeruje liječnicima (RH 84 posto – EU 89 posto) i znanstvenicima (RH 78 posto – EU 82 posto) a potom u Hrvatskoj poljoprivrednicima – primarnim proizvođačima (73 posto), dok se u ostatku Europe potrošačkim organizacijama (82 posto) vjeruje prije nego poljoprivrednim proizvođačima (74 posto).