Hoće li konačno naši hotelijeri spustiti ionako već 'napuhane' cijene

Sad kad je nakon dosta teorijskih natezanja postalo prilično bespredmetno daljnje polemiziranje hoće li se EU i naša najznačajnija emitivna turistička tržišta otvoriti i spasiti ovogodišnju turističku sezonu krenula su prirodno pitanja o strategijama prodaje i promocije našeg turizma pa u skladu s time i teorije o politici cijena.

Hoće li konačno naši hotelijeri spustiti ionako već ”napuhane“ cijene, pitaju se mnogi željni sunca i mora.

Odgovor je: neće. Barem se nadam kako neće. Za razliku od gradskih hotela kojima će trebati nešto duže povratiti stabilno poslovanje na razine prije korona-krize, naš sezonski turistički proizvod ima priliku stoljeća. Slovenija, nužni koridor za auto goste iz naših tržišta, upravo se otvorila. Neposredna konkurencija još je daleko od otvaranja granica, a turistički stručnjaci to znaju i zato već djeluju u nekoliko smjerova koje jedva primjećujemo, ili primjećujemo, ali ih šira javnost ne promatra s razumijevanjem.

Hotelijeri, pogotovo oni veliki koji imaju veći broj objekata, otvoriti će prvo samo one objekte koje će biti najlakše i najekonomičnije pokrenuti. Kampovi, apartmanska naselja nisu samo zgodna za rad u vrijeme epidemije radi lakšeg stvaranja propisane distance, već su i ekonomičniji jer imaju manje komunalne i druge troškove rada o objekata hotelskog tipa više kategorije. Po popunjenosti osnovnih usluga otvarati će se objekti u skladu s potražnjom, time će se uravnotežiti odnos ponude i potražnje, a revenue management ponovo imati smisla.

Digitalne, web platforme za rezervaciju smještaja cijelo vrijeme u dogovoru s hotelijerima nude cancelation free rezervacije, pa upravo stoga te cijene nisu snižene, jer ne predstavljaju obvezu za korisnika, ali održavaju posjećenost portala i osnovnu popunjenost smještajnih objekata nužnu za stratešku podlogu oblikovanja cijena.

Turoperatori, pa u dogovoru i suradnji s prijevoznicima, kartičarskm kućama i komercijalnim bankama već spremaju pakete s brojnim pogodnostima i odgodama plaćanja.

Gosti će ove godine pak tražiti vrijednost više za svoj novac. Oni koji se uvjere u sigurnost putovanja i zanemare osjećaj straha, unutar destinacije konačnu odluku o izboru odmorišnog odredišta donositi će također emotivno. Usluga više, doživljaj više, pažnja i lojalnost značiti će neusporedivo jači motiv od popusta i biti će osnovni alati uspješnog turističkog marketinga ove godine.

Ovo je jedinstvena prilika hrvatskog turizma da učini restart cijele industrije u smjeru održivosti i kvalitete. Manji broj posjetitelja, može podići profitabilnost turističke industrije, a ljetni mjeseci su ionako oni u kojima se dogodi 80% dodatne vrijednosti.

Napokon, Hrvatska ima dovoljno raznoliku ponudu i dovoljno ugodnu klimu kako bi i domaći turisti mogli uživati u blagodatima naše turističke ponude. Ukoliko su nekima cijene u srpnju i kolovozu previsoke, pa zašto ne iskoristiti godišnji odmor upravo sada kada smo svi željni sunca i mora, a turistički djelatnici nikad nisu nestrpljivije očekivali dolazak prvih gostiju kao ove godine.

Sada je prilika, već idućih vikenda, svibnja i lipnja, nakon više od 2 mjeseca prisilne kućne izolacije, potresa i loših vijesti zaroniti u plićaku neke naše plaže. Prilika kakva se neće ukazati ponovo tako skoro. Prilika, dok na istu ideju nije došlo sunca i mora žedno tržište par stotina milijuna duša središnje EU, ugoditi sebi i obitelji nakon najstresnijih vremena u modernoj povijesti.