Deflacija

Cijene energenata i prijevoza snažno pale, ali hrana postaje sve skuplja

Ekonomisti imaju različita mišljenja o tome hoće li koronakriza donijeti deflaciju ili buđenje inflacije
Ilustracija
 Ranko Suvar / CROPIX

Jedna od tema oko koje se nije trebalo brinuti nakon zatvaranja ekonomije u vrijeme koronakrize, pokazalo se, bila je inflacija.

Predvođene snažnim padom cijena nafte, potrošačke cijene u SAD-u u travnju su na godišnjoj razini pale 0,8 posto, a deflacija je zahvatila i veći broj europskih zemalja: cijene su pale u 13 zemalja EU, među kojima je i Hrvatska s minusom od 0,1 posto.

Premda je riječ o minimalnom smanjenju cijena, to je prvi put nakon tri i pol godine da su cijene u maloprodaji u Hrvatskoj pale. Kao i u drugim zemljama, najveći doprinos tome dalo je rušenje cijene nafte koje se dovelo do pojeftinjenja energenata, ali i usluga prijevoza. One su u travnju bile 9,5 posto niže nego u istome mjesecu lani.

S druge strane, mnogi su proizvodi poskupjeli jer je tijekom travnja postala otežana njihova proizvodnja i distribucija. Tako je primjerice, prema podacima DZS-a, hrana u travnju bila četiri posto skuplja nego prije godinu dana, pri čemu je cijena mesa rasla 7,1, a voća 13,9 posto. Vjerojatno zbog povećanja trošarina, jaka alkoholna pića poskupjela su sedam posto, a duhan 5,2 posto.

Pad većine cijena na samom početku koronakrize za ekonomiste je bio očekivan, ne samo zbog pada dramatičnih kretanja na tržištu nafte, nego i zbog činjenice da su sklonost i mogućnosti potrošnje kućanstava bili prilično skučeni. Očekuje se da će trgovci i u idućim mjesecima spuštati cijene kako bi održali prodaju i smanjili zalihe, tim prije što bi mnogi ljudi mogli ostati bez posla ili sa smanjenim primanjima, a to će smanjiti i kupovnu moć. Rast cijena očekuje se samo kod manjeg broja proizvoda, primjerice onih vezanih uz prehranu.

Kada je riječ o nešto daljoj budućnosti, mnogo je teže govoriti o konsenzusu ekonomista. Neki od njih upozoravaju da će ekspanzivna fiskalna i monetarna politika neizbježno imati za rezultat buđenje inflacije. Karen Ward, koja je glavni tržišni strateg investicijske banke J. P. Morgan, smatra da će koronavirus probuditi inflacijske sile već do kraja ove godine. Kako je objasnila za FT, nakon što završi izolacija, kućanstva će opet biti spremna trošiti, u većoj mjeri nego što će biti moguća opskrba robom i uslugama. "K tome, postoji rizik da će nositelji političkih odluka predugo zadržati stimulanse", dodala je. Uzimajući u obzir monetarne stimulanse i rast cijena za različite kategorije, neki eksperti u SAD-u vjeruju da bi inflacija u idućim godinama mogla doseći i 50 posto.

Erik F. Nielsen, glavni ekonomist i direktor korporativnih istraživanja Grupe UniCredit, smatra da strah od inflacije nema osnove. To bi bio slučaj, pojasnio je, kada bi novac koji su tiskale središnje banke završio u džepovima kućanstava i kada bi oni bili spremni trošiti u većoj mjeri nego što to omogućava ponuda, ali sada to nije slučaj.

Hrvoje Dolenec, direktor za makroekonomske i tržišne analize Zagrebačke banke, očekuje da će inflacija u Hrvatskoj ove godine biti slična kao i u eurozoni, u prosjeku će iznositi do 0,5 posto i bit će nešto niža nego lani (0,8 posto). S postupnim povećanjem potrošnje kućanstava Dolenec očekuje da će iduće godine i inflacija blago porasti, na jedan do 1,5 posto, ali ni on ne vidi prostor za buđenje inflacije na način da bi to predstavljalo problem za središnje banke.

Kamatne stope ostaju niske

Hrvatski BDP ove će godine pasti 10,5 posto, a nezaposlenost bi mogla iznositi 10,2 posto, procjenjuje ekonomski analitičar Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec, što je ujedno i najpesimističnija službena prognoza dosad. No, s obzirom na veliku nesigurnost, Dolenec napominje kako postoji velik rizik da bude i gore. U idućoj godini očekuje oporavak od 6,9 posto.

Gospodarski pad u eurozoni smatra da će ove godine iznositi 13 posto, a u SAD-u 10 posto. Prema ocjeni glavnog ekonomista UniCredita, Erika F. Nielsena, za povratak na pretkriznu razinu trebat će četiri-pet godina, pri čemu nešto kraće u Njemačkoj, a dulje u Italiji. Uz niže stope rasta u budućnosti, nakon krize očekuje da će zaduženost privatnog sektora u eurozoni biti veća za 10 do 15 posto BDP-a, a javnog sektora za 15 do 25 posto BDP-a. Rizik od inflacije bit će nizak, dok bi kamatne stope mogle ostati niske dulje vrijeme.

Potrošačke cijene u travnju, prema istome mjesecu lani

Slovenija -1,3

Cipar -1,2

Estonija -0,9

Grčka -0,9

Luksemburg -0,8

Španjolska -0,7

Irska -0,3

Finska -0,3

Švedska -0,2

Danska -0,1

Hrvatska -0,1

Latvija -0,1

Portugal -0,1

Belgija 0,0

Italija -0,1

Francuska 0,4

Njemačka 0,8

Litva 0,9

Nizozemska 1,0

Malta 1,1

Bugarska 1,3

Austrija 1,5

Slovačka 2,1

Rumunjska 2,3

Mađarska 2,5

Poljska 2,9

Češka 3,3

Izvor: Eurostat

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 04:27