Vrtić za djecu roditelja-studenata, sportske aktivnosti za učenike prvih razreda osnovne škole, poboljšanje mentalnog zdravlja osoba treće životne dobi, digitalizacija slavonskih kazališnih kuća, uvođenje menstrualnih potrepština u škole i fakultete te festival bioraznolikosti, projekti su koji su se iskristalizirali kreativnim radom studenata 1. godine diplomskog studija Menadžment u kulturi i kreativnim industrijama, te Mediji i odnosi s javnošću na Odsjeku za kulturu, medije i menadžment Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a koji bi uz malo truda, upornosti i dobro napisanih prijava za fondove EU mogli zaživjeti i u praksi.
ANKETU u kojoj možete glasati za najbolji projekt možete naći pri kraju članka
Mišljenje je to i saborske zastupnice te donedavne ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Nataše Tramišak, koja je bila posebna gošća radionice u sklopu projekta ‘‘EU smo mi‘‘ održane na osječkoj Akademiji za umjetnost i kulturu u suradnji sa Hanza Medijom.
- Svaki od izloženih projekata može se implementirati u praksi, ali i naći svoj izvor financiranja u fondovima EU, ali i u nacionalnim programima, jer su dobro obrazloženi i targetirani. Mlade treba poticati na kreativno izražavanje, da sami predlažu projekte i budu nositelji razvoja tih ideja – kazala je Tramišak, koja je prije predstavljanja projekata i sama održala zanimljivo i iscrpno predavanje na temu fondova EU, odnosno svemu što je hrvatskim građanima na raspolaganju u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru 2021.-2027. godina. Tu bi se, smatra Tramišak, našlo prostora i za projekte koje su osmislili studenti.
Dječji vrtić za cjelodnevni boravak djece studenata
Dječji vrtić za cjelodnevni boravak djece studenata osmislili su Anđelka Marija Vlajčić, David Đorđijevski, Ivan Martinović, Lea Pervan, Anđelka-Marija Vlajčić i Lorena Žunić, a projektu su ime dali ‘Nika‘, po kćeri njihove kolegice Lee, koja im je bila inspiracija.
- Sve ove godine Nika je odrastala skupa s nama, a Lea i Borna, Nikin otac, paralelno su studirali i pokazali svima kako se i u takvim okolnostima, naravno uz puno odricanja i pomoći drugih, može biti uspješan student. No, to nosi svoje probleme i zato smo došli na ideju da se negdje u blizini Campusa izgradi ili ustanovi dječji vrtić za studente roditelje, koji bi mogli ostaviti svoju djecu na profesionalno čuvanje. Tu bismo mogli povezati i naše kolege s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, koji bi u tom vrtiću mogli realizirati stručnu praksu ili čak i raditi. Predvidjeli smo i jasličku i vrtićku skupinu – kazala je Anđelka Marija Vlajčić, dodavši kako bi "ovakav vrtić omogućio roditeljima studentima da završe upisani fakultet, ali i potaknuo mlade roditelje koje je strah upisati fakultet zbog obaveza oko djece da krenu na studij."
‘Budimo zdraviji‘
Mirna Galić, Laura Bunjevac, Andrea Mudnić, Benjamin Relić i Dragan Staparac izradili su projekt ‘‘Budimo zdraviji‘‘ koji bi obuhvatio uključivanje djece prvih razreda osnovnih škola u sportske aktivnosti koje bi vodili kineziolozi ili studenti Kineziologije.
- Cilj projekta "Budimo zdraviji" je vrlo jednostavan. Prema istraživanju koje je objavio Eurostat (2021.), Hrvati su najdeblji narod u Europi. Smatramo da navike i svjesnost o tjelesnoj težini kreće od rane životne dobi te da je vrlo bitno spriječiti pretilost u ranim životnim fazama, kod djece. Dakle, cilj projekta je informiranje učenika osnovnih škola o važnosti pravilne prehrane, o važnostima tjelesnih aktivnosti i smatramo da će se time ojačati kvaliteta života pojedinca, u ovom slučaju djece te na posljetku uključivanje djece u sportske aktivnosti koje organiziramo.
Vrlo je važno da djeca shvate važnost tjelesnih aktivnosti jer je to nešto što prelazi u naviku pa samim time ih pripremamo na stvaranje dobrih navika u prevenciji pretilosti, istaknuli su studenti okupljeni oko ovog projekta.
‘AgeWell Europe‘
Njihove kolegice i kolege Laura Šinko, Dora Brzović, Iva Holeš, Hrvoje Landek i Lana Sabo okupili su se oko projekta AgeWell Europe s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja osoba treće životne dobi.
- Depresivnost je jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja osoba starije životne dobi, a osobito je češća i izraženija kod osoba koje žive u ustanovama. Istraživanja (prema Ajduković, Ručević i Majdenić, 2013) su pokazala da od kliničke depresije pati 2% do 5% starijih osoba, a dodatnih 8% do 16% pokazuje klinički značajne simptome depresivnosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj građani stariji od 65 godina češće izvrše samoubojstvo u odnosu na mlađu populaciju, dok je stopa samoubojstava u skupini starijih od 65 godina prošle godine iznosila 28 na 100 000 i predstavlja veliki otklon od europskog prosjeka. Stoga je jako važno raditi na povećanju svijesti o važnosti mentalnog zdravlja među umirovljenicima i njihovim skrbnicima, pružiti im psihološku podršku, razvijati i poboljšavati pristupačnosti uslugama mentalnog zdravlja, osigurati prevenciju i rano otkrivanje problema te osnaživati umirovljenike da se aktivno brinu o svom mentalnom zdravlju – rekla je Laura Šinko, dodavši i kako se tema razvila i iz njihovih osobnih iskustava sa bakama i djedovima, pa čak i roditeljima, "koji ulaskom u treću životnu dobu nerijetko počno ulaziti u depresivna stanja, osjećati se beskorisno i usamljeno."
Digitalizacija slavonskih kazališnih kuća
Digitalizacija kazališta u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, koja praktički i ne postoji, nagnala je Anamariju Safundžić, Mateju Ištuk, Anu Matišić, Zvjezdanu Gvozdenović i Elenu Lukić da ponude rješenja kazališnim kućama. Štoviše, ove su djevojke već izradile i prototip aplikacije za kazalište.
- Digitalizacija se nameće kao imperativ vremena uslijed promjene životnih navika, načina poslovanja i potražnje, što se posebno vidjelo u vrijeme pandemije, kada je sektor izvedbenih djelatnosti doživio najveću krizu. Službene internet stranice kazališta u Slavoniji su nepregledne uz vidljive programerske greške te nemogućnost komunikacije s korisnicima. Cilj je, dakle, digitalizirati i povećati pristupačnost naših kazališta svima i u svakom trenutku, na bilo kojem mjestu kako bi se podigla svijest o kazalištima i stvorila jedna nova slika kazališta. To je i spajanje IT-ja sa kulturom i umjetnošću. Izradili smo i prototip aplikacije. Na žalost, naša kazališta su u tom smislu jako loše razvijena, aplikacije ne postoje, web stranice su loše i vidjeli smo velika vrata koja su nam se otvorila, a nadamo se da ćemo projekt i realizirati – rekla je Anamarija Safundžić.
‘Festival bioraznolikosti: Počast čudima prirode‘
U drugom smjeru su, pak, otišli Laura Benačić, Ivona Bučkalović, Kristina Janković, Filip Jurić, Iva Kožul i Anja Lazar koji su osmislili projekt ‘‘Festival bioraznolikosti: Počast čudima prirode‘‘.
- Osmislili smo različite aktivnosti, odnosno radionice kako za odrasle osobe tako i za djecu, koja bi od najranije dobi mogla učiti koliko je važna priroda, biljni i životinjski svijet, posebice što u našoj blizini imamo nešto tako veliko i važno kao što je Park prirode Kopački rit. Tu bi sudjelovali i partneri sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti te s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta u Osijeku – istaknula je Laura Benačić.
‘Važnost uvođenja menstrualnih potrepština u školama i sveučilišta‘
Tim u kojem su bile Ana Božić, Vedrana Hvizdak, Gabriela Jurković, Adriana Kiš, Daria Klinac i Lana Milić aktualizirao je kroz istoimeni projekt ‘‘Važnost uvođenja menstrualnih potrepština u školama i sveučilišta‘‘.
- O tome se dosta priča, ali to je tema koja se ne rješava. Potrebna je dobra edukacija o samom procesu menstruacije, kako da je gledamo na drugačiji način. Otvorenost toj temi bez tabuiziranja i negativnih misli i pogleda ključna je za uvođenje rješavanja ovog problema u javne ustanove. Time bismo utjecali na pomicanje stigmi i obrazovanje djece, smanjenje troškova menstrualnog zdravlja, smanjenu razinu stresa... - objasnila je Ana Božić.
Svi su studenti, pak, istaknuli važnost i koristi koje su izvukli iz predavanja zastupnice Tramišak.
- Treba razvijati svijest o fondovima EU među studentima, jer su nam svima na raspolaganju i trebali bi o tome dosta znati, jer kao građani EU imamo određene zadatke i neke odgovornosti – kazala je Božić, dok je Vlajčić dodala kako je ovo bila "izvrsna prilika da naučimo nešto o fondovima EU, a čime možemo pomoći razvoju naše okoline, socijalnih vještina i problematike."
GLASAJTE U ANKETI
Informacije o EU fondovima - spuštati među mlade osobe
Tramišak je istaknula i da je u Hrvatskoj još uvijek nužno provoditi stalna i česta educiranja o potencijalima fondova.
- Hrvatska je 10 godina članica EU, ali još uvijek vidimo da nedostaje pravih informacija. Imamo dosta ljudi koji su u fondovima EU našli svoje zaposlenje i struku, ali treba to dodatno poticati i razvijati, spuštati informacije među mlade osobe, pogotovo u akademsku zajednicu, gdje se mogu i trebaju kreirati nove ideje i sadržaji koji popravljaju društvo. To je i cilj fondova EU u smislu napretka tehnologija, znanosti, istraživanja, ali i u društvenom segmentu za socijalne potrebe u zajednici. Razvijenije i bolje društvo za sve – poručila je Tramišak.
