VELIKI PROJEKTI

Slavi se 30. obljetnica Kohezijskog fonda, dosad je uloženo gotovo 179 milijardi eura

Prepoznatljivi mostovi, moderne željeznice i zračne luke te postrojenja za pročišćavanje voda i obradu otpada izgrađeni uz pomoć ovog fonda

Pelješki most

 Ante Cizmic/Cropix

Danas slavimo 30. obljetnicu Kohezijskog fonda. U posljednjih je 30 godina iz Kohezijskog fonda gotovo 179 milijardi eura uloženo u ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju EU-a, izvijestili su u ponedjeljak iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Kohezijski fond, pojašnjavaju, osnovan je Ugovorom iz Maastrichta kao nužna nadopuna jedinstvenom tržištu. "Kohezijski financijski instrument", kako je prvotno nazvan Kohezijski fond, uspostavljen je 1. travnja 1993., a na snagu je stupio 1994. kako bi se ojačala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija EU-a te kako bi se određene zemlje približile ostatku EU-a.

Kao instrument kohezijske politike Fond služi za potporu ulaganjima u prometnu infrastrukturu te u zaštitu klime i okoliša. Među glavnim su ciljevima poboljšanje vodoopskrbe i obrade otpada, energetska učinkovitost, energija iz obnovljivih izvora te cestovna i željeznička infrastruktura.

- Pokazalo se da Kohezijski fond potiče konvergenciju, konkurentnost i održivi razvoj te unutarnje tržište. Uvelike doprinosi ravnopravnijim uvjetima u Uniji i izvrstan je primjer potpore EU-a: prepoznatljivi mostovi, učinkovite i moderne željeznice i podzemne željeznice, zračne luke te postrojenja za pročišćavanje voda i obradu otpada izgrađeni uz pomoć ovog Fonda poboljšali su živote milijuna Europljana i modernizirali cijele zemlje - izjavila je Elisa Ferreira, povjerenica za koheziju i reforme.

Kako navode u Komisiji, Fond je uglavnom namijenjen državama članicama čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) manji od 90 % prosjeka EU-a kako bi se potaknula konvergencija među europskim gospodarstvima. Potpore iz Kohezijskog fonda, kao i drugo financiranje u okviru kohezijske politike, pridonijeli su povećanju nacionalnih dohodaka zemalja korisnica. Irska i Španjolska bile su prve zemlje čiji je BND premašio prag od 90 % prosjeka EU-a.

Iz Kohezijskog fonda financiraju su veliki, prepoznatljivi projekti koji preobražavaju cijele regije i gradove te im pomažu da dostignu ostatak EU-a. Na primjer, sredstvima Fonda 1998. potpomognuta je izgradnja mosta "Vasco da Gama" u Lisabonu, koji je sa svojih 12,3 km najduži most u EU-u. Vrijedi spomenuti i projekt "Alqueva Dam" na rijeci Guadiana na jugu Portugala; tom je branom stvorena jedna od najvećih strateških zaliha vode u Europi.

U Komisiji ističu kako je Fond imao važnu ulogu i u razvoju transeuropske prometne mreže (TEN-T). Zahvaljujući potpori iz Fonda izgrađeno je i nadograđeno 7800 km cesta u mreži TENT-T i 3650 km željezničkih pruga, što je zahtijevalo i izgradnju akvedukta i tunela. Sredstvima Fonda financira se najdulji željeznički tunel u jugoistočnoj Europi, koji se upravo gradi u Bugarskoj, na relaciji Elin Pelin – Vakarel – Kostenets. Nadalje, iz Fonda se djelomice financirao drugi željeznički kolosijek između Kopra (glavne slovenske luke na Jadranu) i Divače, koji će znatno povećati teretni kapacitet i osigurati povezanost s austrijskom željezničkom mrežom.

U Španjolskoj je Kohezijski fond pomogao u izgradnji moderne mreže brzih vlakova. Pruga za velike brzine Madrid – Barcelona – francuska granica, ukupne duljine 804 km, jedna je od glavnih komunikacijskih osi između Španjolske i ostatka Europe.

Zahvaljujući sredstvima Fonda, željezničkom prugom Varšava – Gdynia poboljšao se putnički prijevoz na baltičko-jadranskom koridoru, a između velikih poljskih gradova prometuju moderne željezničke kompozicije.

Iz Fonda se ulagalo u održivi javni prijevoz u gradovima, na primjer u podzemne željeznice u Varšavi, Budimpešti, Bukureštu, Sofiji i Pragu. U Bratislavi je s pomoću sredstava Kohezijskog fonda izgrađena i tramvajska linija Petrzalka s prepoznatljivim mostom.

Osim toga, ključna je bila uloga Fonda u izgradnji zračnih luka kako bi se bolje povezale države članice koje su pristupile EU-u 2000-ih: neki od primjera su zračne luke Tallinna, Varšave, Wrocława i Rzeszowa.

Nadalje navode kako se sredstvima iz Fonda podupiru ulaganja u infrastrukturu, a rezultati su među ostalim opskrba čistom vodom za piće za šest milijuna ljudi i postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda za 10,5 milijuna ljudi. Potpora iz Fonda omogućila je recikliranje 4,2 milijuna tona komunalnog otpada.

Projekt od velike ekološke važnosti za zeleno i održivo gospodarstvo je postrojenje za obradu otpada u Alexandroupolisu u Grčkoj, koje je omogućilo 60 %-tno smanjenje otpada prikupljenog u četiri općine prefekture Rodopi i dvije općine prefekture Evros, a time se poboljšala kvaliteta života tisuća građana.

Infrastrukturom za pročišćavanje otpadnih voda na jugu Malte i upravljanjem vodama za najveće aglomeracije u Latviji poboljšano je pročišćavanje otpadnih voda i kvaliteta vode za piće za građane.

U području čiste energije Kohezijski fond je u Litvi osigurao potporu za uvođenje tehnologija koje koriste energiju iz obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije za gotovo 20 000 kućanstava.

Sredstva iz Fonda uložena su u projekte zaštite od šumskih požara za 8,3 milijuna ljudi i sustave zaštite od poplava za 11,4 milijuna ljudi. Na primjer, izgrađen je sustav i spremnik za zaštitu od poplava u gornjem slivu rijeke Tise u Mađarskoj.

U informaciji o obljetnici Kohezijskog fonda navedeno je i kako su prve zemlje korisnice ovog fonda bile Grčka, Irska, Portugal i Španjolska (1994. – 1999.), a zatim od 2004. Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija; od 2007. Bugarska i Rumunjska te od 2013. Hrvatska.

Proračun Kohezijskog fonda znatno se povećao od proširenja 2004.: 18 milijardi eura u razdoblju 1994. – 1999., 30,6 milijardi u razdoblju 2000. – 2006., 68,5 milijardi u razdoblju 2007. – 2013. i 61,4 milijarde u razdoblju 2014. – 2020.

U programskom razdoblju 2021. – 2027. više od 37 % sredstava Fonda, koji raspolaže s 48,03 milijarde eura, namijenjeno je klimatskim ciljevima. To uključuje 6,9 milijardi eura za čisti gradski prijevoz, 3,3 milijarde eura za energetsku učinkovitost i 16,9 milijardi eura za ulaganja u željezničku i cestovnu mrežu TEN-T.

Od Kohezijskog fonda trenutno koristi ostvaruje 15 država članica koje su u trenutku sklapanja sporazuma o višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027. imale bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku ispod 90 % prosjeka EU-a: Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. veljača 2024 01:05