ROBOTSKI DRONOVI

Dva vizionara rade zračne robote, neki stanu u dlan, neki mogu prevesti teret od Korčule do Lastova: iza njih stoje dva faksa i EU

Zamislite da ste poštar, pa sjednete na obalu i tikom pošaljete paket na drugo kopno...

Denis Kotarski

 Robert Fajt/Cropix

Zamislite da ste poljoprivrednik, pa umjesto za traktor, sjednete u ljetnu ležaljku u debeloj hladovini, a onda umjesto vas dron obavi prskanje kulture na vašem polju. Vaš jedini napor je da pritisnete dvaput tipku start - stop. Ili, recimo, da ste poštar koji čamcem vozi poštu između dva otočića na Jadranu, da sjedne na obalu i paket pošalje kolegi koji čeka na drugom kopnu.

Otprilike su tako razmišljala dva mlada znanstvenika, dr.sc.Denis Kotarski, predavač i znanstveni suradnik na Veleučilištu u Karlovcu i njegov kolega doc.dr.sc. Petar Piljek, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje su skupa nekada dijelili studentske klupe. No, oni su bili prijatelji od osnovne škole, a bliski suradnici postali su tijekom aktualnih znanstvenih karijera.

image

Petar Piljek, docent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu

Taj spoj prijateljstva i znanstvene znatiželje iznjedrio je vrijedan projekt koji se službeno zove: "Istraživanje i razvoj specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica", vrijedan je 6,3 milijuna kuna od čega je 85 posto stiglo iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Nositelj mu je Denisov poslodavac, Veleučilite u Karlovcu, partner je Petrov - zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje. Njime je dvojac naumio unaprijediti "sustave kojima se koriste bespilotne letjelice u misijama nadzora, prikupljanja podataka, logistike, pametne poljoprivrede s ciljem povećanja efikasnosti sustava i šire upotrebe bespilotnih letjelica".

Projekt je trebao trajati 34 mjeseca i završiti prije nekih mjeseca dana, no zbog kašnjenja u nabavci opreme zbog kombinacije hrvatske birokracije i svjetske pandemijske krize, to se malo odužilo, ali se uspješan kraj nazire. On je već donio neke od zacrtanih benefita, uređenu znanstveno - istraživačku infrastrukturu, objavljene znanstvene radove, dvije patentne prijave, posao za tri mlada znanstvenika i administrativnog voditelja projekta te zajedničku spin off kompaniju, odnosno "nusprodukt" bi trebalo biti poduzeće za istraživanje, koje će nastaviti djelovati u sklopu karlovačkog Veleučilišta.

- Tijekom prijave projekta smo obojica bili asistenti, ali smo imali podršku oba fakulteta i prošao nam je. Nažalost, mi smo se veći dio vremena borili s administracijom u našem nesavršenom sustavu. Oprema je jako specifična, a procedura za nabavku vrijedi jednako za tonu čelika i neke specifične komponente koje su nama bitne, za koje u Hrvatskoj nema ili je jako malo dobavljača. Pale su nam dvije takve nabave, na prvu se nitko nije javio, na drugu jedan strani dobavljač koji je krivo popunio dokumentaciju jer je bila na hrvatskom, pa nam je to uspjelo od treće. Tako nam prošle prve dvije godine istraživanja, a zbog pandemije nismo mogli ni prezentirati rezultate na inozemnim konferencijama. Opremu smo kompletirali tek prije dva mjeseca - priča nam Denis u laboratoriju u kojem su projektirali, pravili i testirali dronove u Karlovcu. Zbog problema s kojima su se suočili dobili su vrijeme do ljeta iduće godine da projekt privedu kako su ga zamislili.

Iza njih je danas danas desetak napravljenih dronova, od najmanjeg od nekoliko centimetara koji stane u dlan do velikog koji može dići paket težak pedesetak kilograma.

- Bazirali smo se na konfiguracije letjelica koje mogu obavljati kompliciranije zadatke, koje se mogu vrlo precizno gibati te biti svojevrsni zračni roboti, za razliku od običnih letjelica, proizvedenih u velikim serijama. Istraživali smo koje su mogućnosti takvih letjelica, koje mogu biti autonomni sustavi, koje bi integrirali u postojeće sustave. Primjerice, velika letjelica koju smo napravili mogla bi se koristiti za prijevoz tereta s Korčule na Lastovo, jer je promet roba otežan s obzirom na udaljenost i troškove, mogućnosti su impementacije i u "preciznu" poljoprivredu - kaže Denis.

image

Denis Kotarski s Veleučilista u Karlovcu suautor je projekta Istraživanje i razvoj specijaliziranih multirotornih bespilotnih letjelica - vrijednog 6,3 milijuna kuna i sufinanciranog iz EU fondova

Robert Fajt/Cropix

Najvažniji produkt je velika letjelica, koju će koristiti zagrebački FER u svojim daljnjim istraživanjima. Sa manjim letjelicama koje su napravili testirali su preciznost, primjerice gibanje u svim smjerovima bez nagiba, u kojem slučaju bi se samostalno zakretali motori s propelerima, što im je jedan od prijavljenih patenata. Drugi je sklop koji omogućuje testiranje u laboratoriju, troosni zglob za testiranje u sigurnim uvjetima.

- Poseban je dio vezan uz softver, implementacija nekih programskih rješenja, a treći za algoritme koji tu letjelicu voze, tu smo implementirali neka rješenja koja bi omogućila letjelicama da mogu letjeti u raznim vremenskim uvjetima, da budu otpornije ne neke poremećeja, vjetar je tu najizazovnija nepogoda, jer utječe na dinamiku - kaže Denis.

{embed_photo_jl}2012673{/embed_photo_jl

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 22:32