FINANCIJSKI SEKTOR

Velike banke dominiraju na tržištu i još su povećale udjel. Hoće li doći do pregrupiranja malih banaka?

U skladu sa zaoštravanjem uvjeta kreditiranja poduzeća, u ožujku ove godine došlo je do pada kreditne aktivnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća i ovogodišnji rast kredita predvodi rast kreditne aktivnosti kućanstava
 Sasirin Pamai/Panthermedia/Profimedia

Ekonomske posljedice pandemije u znatnoj su se mjeri prelile na poslovanje financijskog sektora u prošloj godini kao negativan utjecaj na poslovanje kompanija u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini te na djelatnosti koje su s njima blisko povezane. Zahvaljujući brzoj reakciji Hrvatske narodne banke i mjerama uvedenim s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih kretanja, poslovanje kreditnih institucija ostalo je stabilno, s visokim razinama likvidnosti i kapitaliziranosti. Dobit banaka pritom se više nego prepolovila uslijed rasta troškova po osnovi umanjenja vrijednosti s jedne strane te nižih prihoda iz poslovanja s druge.

U skladu s ekonomskim oporavkom prisutnim od drugog kvartala 2021., očekujemo poboljšanje rezultata poslovanja bankarskog sektora te sektora osiguranja i nebankarskog financiranja već krajem ove godine. Imajući u vidu da je u jednom dijelu manjih banaka i u razdoblju širenja bio prisutan nepovoljan pokazatelj troškove efikasnosti koji je upućivao ne neučinkovitost njihova poslovanja, smatramo da će teret krize stvoriti dodatan pritisak na njihovo poslovanje te rezultirati daljnjom konsolidacijom bankarskog sektora u Hrvatskoj.

Poslovanje kreditnih institucija

Poslovanje kreditnih institucija u pandemijom obilježenoj 2020. godini ostalo je stabilno zahvaljujući visokoj razini likvidnosti i kapitaliziranosti bankarskog sustava. HNB je pritom poduzeo niz mjera za ublažavanje negativnih ekonomskih kretanja, kao što je fleksibilniji pristup u primjeni regulatornog okvira, odobravanje moratorija na kredite dužnika pogođenih pandemijom te zahtjev za zadržavanjem dobiti ostvarene u 2019. i primjerenu prilagodbu isplate varijabilnih primitaka.

Dugogodišnji trend smanjivanja broja kreditnih institucija prekinut je u 2020. godini te su krajem godine u Hrvatskoj poslovale 23 kreditne institucije: 20 banaka i tri stambene štedionice, jednako kao na kraju 2019. Od ukupne imovine kreditnih institucija, 98,9 posto odnosilo se na imovinu banaka, a udio imovine stambenih štedionica nastavio se smanjivati i iznosio je preostalih 1,1 posto.

Vodeće dvije banke, Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, krajem rujna ove godine zajedno su držale 47,2 posto ukupne imovine bankarskog sektora. Udio imovine prvih pet banaka, koji je dulji niz godina oscilirao na razini od oko 75 posto, sada premašuje 80 posto. Velike banke u stranom vlasništvu pritom zadržavaju dominantnu ulogu držeći oko 90 posto imovine bankarskog sektora. Gotovo polovica iznosa ukupne imovine banaka pritom se odnosi na banke u talijanskom vlasništvu a slijede banke u austrijskom vlasništvu, s udjelom od oko 30 posto.

U 2020. nastavljen je rast imovine kreditnih institucija (za 7,3 posto), koja je dosegnula rekordno visoku vrijednost od 462,5 milijardi kuna, što je ponajviše financirano kroz povećanje depozita domaćih sektora. Ukupni krediti (neto) porasli su za 5,7 posto, pri čemu je kreditna aktivnost bila ponajviše usmjerena na financiranje potreba državnih jedinica, a suzdržanija je bila prema nefinancijskim društvima i kućanstvima. U skladu sa zaoštravanjem uvjeta kreditiranja poduzeća, u ožujku ove godine došlo je do pada kreditne aktivnosti u sektoru nefinancijskih poduzeća i ovogodišnji rast kredita predvodi rast kreditne aktivnosti kućanstava.

Udio neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima smanjio se sa 5,5 na 5,4 posto u prošloj godini zahvaljujući nastavku prodaje potraživanja nefinancijskih društava. Istodobno, u sektoru kućanstava došlo je do povećanja udjela neprihodujućih kredita sa 5,8 posto u 2019. na 7,1 posto krajem 2020.

Povećani kreditni rizik rezultirao je rastom troškova kreditnih institucija po osnovi umanjenja vrijednosti imovine, što je u kombinaciji sa smanjenim prihodima iz poslovanja dovelo do više nego upola manje dobiti nego godinu prije. Sa smanjenjem dobiti smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti kreditnih institucija uz istodobno povećanje odnosa troškova poslovanja i prihoda.

Trend pada broja zaposlenih u kreditnim institucijama i dalje je prisutan - uz smanjenje od 2,4 posto, sveo se na 18.885. Nastavak tog trenda zajedno s povećanjem imovine pridonosi daljnjem poboljšanju učinkovitosti poslovanja mjerene imovinom po zaposlenom te se na kraju 2020. prosječno 24,5 milijuna kuna imovine odnosilo na jednog zaposlenika.

Poslovanje osiguravajućih društava

I 2020. je obilježio proces konsolidacije u sektoru osiguranja, koji je prisutan već dulji niz godina, te je krajem godine na tržištu poslovalo 15 društava za osiguranje - jedno manje nego prije godinu dana s obzirom na to da je tijekom godine jedno društvo za neživotno osiguranje prenijelo svoj portfelj osiguranja na drugo društvo sa sjedištem u Hrvatskoj. Krajem godine na domaćem su tržištu tako poslovala tri društva za životno osiguranje, četiri društva za neživotno osiguranje i osam složenih društava za osiguranje.

Društva za osiguranje ostvarila su u 2020. ukupnu zaračunatu bruto premiju osiguranja od 10,5 milijardi kuna, jednako kao i godinu prije.

Zaračunata bruto premija u skupini neživotnih osiguranja u 2020. je iznosila 7,8 milijardi kuna, odnosno 5,6 posto više nego godinu prije, i njezin je rast uvelike potaknut pojačanim intenzitetom osiguranja imovine nakon potresa. Naime, izuzev porasta premije od osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (rast od 14,9 posto), koja je imala najsnažniji utjecaj na rast ukupne bruto premije u skupini neživotnih osiguranja, najveći je rast zabilježen u segmentima osiguranja od požara i elementarnih šteta (od 7,5 posto) i ostalih osiguranja imovine (od 7,3 posto).

Istodobno, zaračunata bruto premija u kategoriji životnih osiguranja smanjena je za 13,7 posto u odnosu na 2019. i iznosila je 2,6 milijardi kuna. Pad premije životnih osiguranja prisutan je u svim vrstama životnih osiguranja, s iznimkom rentnog, te je posljedica negativnih ekonomskih učinaka u vrijeme pandemije, izmijenjenih uvjeta stambenog kreditiranja banaka i dugotrajnog okruženja niskih kamatnih stopa.

Likvidirane štete u 2020. porasle su za 9,6 posto, na 6,5 milijardi kuna, ponajviše pod utjecajem rasta likvidiranih šteta za osiguranje imovine s pokrićem rizika od potresa. Usporedbe radi, potonje su u 2020. iznosile 247,4 milijuna kuna, a u 2019. su bile na razini samo 136.900 kuna.

Društva za životno osiguranje u prošloj su godini ostvarila pad dobiti od 31 posto, a društva za neživotno osiguranje imala su pad dobiti od 26,5 posto. Pad dobiti posljedica je smanjenih prihoda od ulaganja s obzirom na volatilna tržišna kretanja u 2020., uz istovremen rast isplata šteta uslijed potresa i dospijeća starijeg portfelja životnih osiguranja. Unatoč negativnim tržišnim kretanjima u 2020. te padu profitabilnosti, sektor osiguranja i dalje je visoko kapitaliziran. Nakon smanjenja u prvoj polovici godine, razina kapitaliziranosti ostala je stabilna u nastavku 2020. te je i dalje bila znatno iznad regulatornog minimuma.

Poslovanje leasing društava

Višegodišnji trend rasta tržišta leasinga zaustavljen je prošle godine. Leasing društva značajno su pogođena ekonomskim posljedicama pandemije covida-19 uslijed visoke izloženosti turizmu, odnosno s njime povezanih djelatnosti trgovine, prijevoza, smještaja te pripreme i usluživanja hrane, koje su bile najviše pogođene uvedenim epidemiološkim mjerama.

Krajem prošle godine u Hrvatskoj je poslovalo 15 leasing društava, jedno više nego godinu prije. Aktiva im se smanjila za 7,6 posto, na 19,7 milijardi kuna. U segmentu operativnog leasinga broj novosklopljenih ugovora smanjen je za 30 posto, a njihova vrijednost pala je za 24 posto. Još izraženiji pad zabilježen je u segmentu financijskog leasinga s obzirom na to da je broj novosklopljenih ugovora bio 40,7 posto manji, a vrijednost novosklopljenih ugovora smanjila se za 37,6 posto u odnosu na 2019. godinu.

U strukturi vrijednosti svih aktivnih ugovora u 2020. prevladavao je segment vozila (osobna i gospodarska), koji je iznosio 73,8 posto vrijednosti svih aktivnih ugovora. Što se tiče sektorske podjele, za poslovne se subjekte tradicionalno veže većina ugovora, koja je na kraju 2020. iznosila 72,7 posto svih aktivnih ugovora.

Profitabilnost leasing društava smanjena je uslijed značajnog pada broja i vrijednosti novosklopljenih ugovora te rasta troškova ispravaka vrijednosti postojećih ugovora.

Poslovanje faktoring društava

Proces konsolidacije tržišta faktoringa, koji je privremeno zaustavljen u 2019., nastavio se u 2020. uslijed negativnih ekonomskih kretanja izazvanih pandemijom, ali i značajnog prebacivanja poslovanja na kreditne institucije i bankarski sektor.

Ukupna aktiva faktoring društava na kraju 2020. iznosila je 325,2 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od čak 76,1 posto u odnosu na 2019. Istodobno, ukupna potraživanja po poslovima faktoringa u bankama krajem 2020. iznosila su 1,8 milijardi kuna, što predstavlja rast od visokih 76,1 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Smanjenje volumena transakcija primjetno je u svim segmentima faktoring poslovanja. Najveći pad volumena transakcija primjetan je kod dobavljačkog (obrnutog) faktoringa te je iznosio 87,9 posto, kod faktoringa koji uključuje otkup mjenica pad volumena transakcija iznosio je 60 posto, a kod običnog faktoringa 58,1 posto u odnosu na 2019. godinu. Promatrajući sve segmente faktoring poslovanja, volumen transakcija u 2020. iznosio je 993,7 milijuna kuna te je bio 68,1 posto manji nego prethodne godine.

Izgledi

Kroz negativan utjecaj na poslovanje kompanija, s naglaskom na one u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini te s njima blisko povezane djelatnosti, ekonomske posljedice pandemije u značajnoj su se mjeri prelile na poslovanje financijskog sektora u prošloj godini. Zahvaljujući brzoj reakciji Hrvatske narodne banke te mjerama uvedenim s ciljem ublažavanja negativnih ekonomskih kretanja, poslovanje kreditnih institucija ostalo je stabilno, s visokim razinama likvidnosti i kapitaliziranosti. Dobit banaka pritom se više nego prepolovila uslijed rasta troškova po osnovi umanjenja vrijednosti s jedne strane te nižih prihoda iz poslovanja s druge.

Sektor osiguranja također je ostvario značajno smanjenje dobiti prošle godine pod utjecajem smanjenih prihoda od ulaganja uz istovremen rast isplata šteta uslijed potresa i dospijeća starijeg portfelja životnih osiguranja. U segmentu nebankarskog financiranja, profitabilnost leasing društava smanjena je uslijed značajnog pada broja i vrijednosti novosklopljenih ugovora te rasta troškova ispravaka vrijednosti postojećih ugovora, a faktoring društva nastavila su proces konsolidacije uz značajno smanjenje volumena transakcija.

U skladu s ekonomskim oporavkom prisutnim od drugog kvartala 2021., očekujemo poboljšanje rezultata poslovanja bankarskog sektora te sektora osiguranja i nebankarskog financiranja već krajem ove godine. Imajući u vidu da je u jednom dijelu manjih banaka i u razdoblju ekspanzije bio prisutan nepovoljan pokazatelj troškove efikasnosti koji je upućivao ne neučinkovitost njihova poslovanja, smatramo da će teret krize stvoriti dodatan pritisak na njihovo poslovanje te rezultirati daljnjom konsolidacijom bankarskog sektora u Hrvatskoj.

Financijski će sektor u pripremama za uvođenje eura dati ključan doprinos

Iako su već gotovo dvije godine pandemije iza nas, moramo biti svjesni da još živimo usred velike krize. Međutim, iako je situacija s koronakrizom još neizvjesna, tržište pokazuje određeni optimizam prije svega uzrokovan dokazanom otpornošću našeg financijskog sektora.

Banke su, uz održavanje redovitog poslovanja, pomagale i građanima i poduzetnicima i državi te tako na najbolji način pridonijele gospodarskoj stabilnosti. Mirovinski fondovi premašili su brojku od dva milijuna članova iskazujući dodatnu spremnost da još više ulažu u gospodarstvo i pridonesu oporavku i razvoju. Investicijski fondovi povratili su ulagače i ostvarili pozitivne prinose. Društava za osiguranje su se pokazala kao stabilan i kvalitetan partner građanima i gospodarstvu prilikom efikasne isplate osigurnina uslijed prirodnih nepogoda. Nažalost, premalo je državne imovine i imovine građana bilo osigurano tako da većina troškova popravljanja štete pada na vlasnike i državni proračun.

U godini koja je pred nama, osim tržišnih izazova koja će imati svaka od industrija unutar financijskog sektora, očekuju nas i završetak priprema za uvođenje eura. Siguran sam da će financijski sektor ovom važnom projektu za našu državu dati ključan doprinos. Pred financijskim sektorom još je jedan važan zadatak, a to je rad na financijskoj pismenosti, s ciljem da se naši građani i društvo u cjelini dodatno potaknu na razumijevanje financijskih proizvoda i usluga koje im stoje na raspolaganju. (Hrvoje Pauković, dopredsjednik HUP UFP-a i direktor Hrvatskog ureda za osiguranje)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. kolovoz 2022 16:20