Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe: Godina stabilnosti u mreži globalnih izazova

Posljednje dvije godine u našem asortimanu gotovo da nema rasta cijena. Zbog povećane konkurencije i potencijalnih troškova uvoza, i dalje ćemo tražiti ravnotežu cijene i kvalitete da bismo imali zadovoljne kupce i naše dioničare

Domaće je gospodarstvo u 2024. godini još jednom pokazalo otpornost i sposobnost prilagodbe zahtjevnom globalnom kontekstu. Očekivani gospodarski rast od 3,6% prema procjenama Europske komisije svrstava Hrvatsku među najbrže rastuće ekonomije Europe. Takav rezultat nije slučajan; on se temelji na stabilnom makroekonomskom okruženju, odgovornoj fiskalnoj politici i učinkovitoj prilagodbi inflatornim pritiscima. Inflacija se do kraja listopada spustila na razinu od 3,5%, približivši se ciljanim stopama koje omogućuju normalizaciju kamatnih stopa i olakšavaju planiranje investicija i troškova.

Smanjenje inflacije imalo je pozitivan učinak na javne financije. Javni je dug krajem lipnja pao na 60,1% BDP-a, dok je odgovorna fiskalna politika rezultirala poboljšanjem kreditnog rejtinga Hrvatske, koji je dosegnuo povijesno najvišu razinu. Posljedično, prinosi na državne obveznice u potpunosti su konvergirali prinosima zemalja europodručja, dodatno povećavajući povjerenje ulagača.

Na financijskim tržištima zabilježena je godina stabilnog rasta. Pozitivan investitorski sentiment, potaknut očekivanim smanjenjem kamatnih stopa i povoljnim makroekonomskim pokazateljima, odrazio se i na domaće tržište kapitala. CROBEX je krajem listopada probio razinu od 3000 bodova, zabilježivši rast od 20,9% od početka godine. Istovremeno je obveznički indeks CROBIS zabilježio rast od 2%, što odražava oporavak tržišta obveznica i ublažavanje monetarne politike.

Povećanje ponude financijskih instrumenata obilježilo je i 2024. godinu. Novo izdanje narodnih obveznica i trezorskih zapisa ponovno je privuklo velik broj malih ulagača, čime je proširena baza investitora i osnažena stabilnost javnog duga. Na tržištu kapitala predstavljen je i novi ETF, koji je pružio investitorima mogućnost izloženosti rumunjskim državnim obveznicama. Ove aktivnosti ukazuju na sve veću raznolikost ponude, ali i na rastući interes malih ulagača za sudjelovanje na tržištu kapitala.

Takva dinamika pozitivno je utjecala na sektor financijskih usluga, koji je nastavio s rastom poslovanja. Vrijednost imovine pod upravljanjem mirovinskih fondova do kraja listopada dosegnula je 24 milijarde eura, što čini gotovo 30% BDP-a. Kategorije fondova A, B i C ostvarile su solidne prinose od početka godine, 11,3%, 7,8% i 2,8%, pokazujući prilagodbu različitim profilima ulagatelja. Investicijski fondovi upravljaju neto imovinom od 3 milijarde eura, pri čemu su fondovi s dospijećem i novčani fondovi nastavili privlačiti konzervativne ulagače koji traže stabilne povrate uz smanjeni rizik. Društva za osiguranje ostvarila su naplaćenu premiju od 1,3 milijarde eura do kraja listopada, što predstavlja godišnji rast od 11,4%. Leasing društva, potaknuta gospodarskim rastom i rekordnom turističkom sezonom, zabilježila su novih 1,6 milijardi eura ugovorene vrijednosti, što predstavlja rast od 15,4% na godišnjoj razini.

Godina 2024. nije bila samo godina rasta, već i prilagodbe i jačanja otpornosti. Ulazak Hrvatske u europodručje otvorio je nove mogućnosti za ulaganje, dok su izmjene mirovinskih zakona omogućile veću fleksibilnost u strukturiranju portfelja mirovinskih fondova. Veća diversifikacija ulaganja ne samo da jača stabilnost sektora nego i pruža nove prilike za ostvarenje konkurentnih povrata za članove fondova. Proširenje ponude investicijskih fondova i njihovo sve izraženije okretanje prema održivim ulaganjima zalog su za stabilnost i u narednom razdoblju, koje nam nosi brojne izazove i neizvjesnosti.

Izazovi su, međutim, i dalje prisutni. Tehnološka transformacija financijskog sektora nastavlja se ubrzavati. Digitalizacija financijskih usluga, uz sve širu primjenu naprednih tehnologija, redefinira način poslovanja. Od iduće godine financijske institucije moraju se prilagoditi novim pravilima o upravljanju IKT rizicima, pri čemu će se poseban naglasak staviti na provedbu Uredbe DORA i sigurnost podataka u cijelom lancu pružanja usluga. Rastuća prijetnja klimatskih promjena naglašava značaj transparentnog financiranja za postizanje održivog europskog gospodarstva. Izmjene i nadogradnje u propisima SFDR (Uredba o objavi informacija o održivom financiranju) i CSRD (Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti) omogućavaju detaljniji uvid u održivost financijskih proizvoda i poslovanja kompanija. Ovim izmjenama jasno i transparentno izvještavanje o okolišnim, društvenim i upravljačkim (ESG) aspektima financijskih proizvoda te održivosti poslovanja kompanija postaje zakonska obveza, a ne samo dobar marketing.

Globalni horizont ostaje neizvjestan, s potencijalnim rizicima koji bi mogli utjecati na financijska tržišta. No domaći financijski sustav ulazi u 2025. godinu znatno otporniji nego ranije, s poboljšanom likvidnošću, jačom solventnošću i većom diversifikacijom ulaganja.

Zaključno, dok se mnogi izazovi tek naziru, možemo sa sigurnošću reći da je financijski sustav u 2024. pokazao svoju otpornost i sposobnost prilagodbe. Ulazimo u novu godinu spremniji nego prije, s povjerenjem u svoju stabilnost, ali i sviješću da nema prostora za opuštanje. Očekivani izazovi traže povećani oprez i sposobnost brze prilagodbe, kako financijske industrije tako i nas regulatora, a u konačnici i korisnika financijskih usluga prema čijoj su zaštiti naši brojni napori primarno usmjereni.