Član Uprave Algebre: Europi su nužni inovacije, rast produktivnosti i ulaganje u napredne digitalne tehnologije

Od početka ovog stoljeća, EU se suočava s trajnim padom BDP-a u odnosu na Sjedinjene Američke Države, prvenstveno radi stagnacije produktivnosti. Rast dohotka u EU dvostruko je sporiji nego u SAD-u, pri čemu nepovoljni demografski trendovi dodatno pogoršavaju situaciju. Pad stope nataliteta i starenje stanovništva dovode do smanjenja radne snage, prisiljavajući Europu da se snažno oslanja na povećanje vlastite produktivnosti. Procjene su da će do 2040. europska radna snaga pasti na dva milijuna radnika dok će omjer radno sposobnog stanovništva s umirovljenicima doći sa sadašnjih 3:1 na 2:1. Time će Europa uvelike zaostajati za ostatkom svijeta.

Inovacije su u središtu gospodarske konkurentnosti, kazuju nam povijesni podaci. Ipak, Europa znatno zaostaje za SAD-om i Kinom upravo u području inovativnih digitalnih tehnologija, koje čine značajan udio budućeg rasta. Najveći razlog tome je činjenica da Europa nije iskoristila stratešku prednost prve digitalne revolucije i pojave interneta, a od tog perioda do danas zaostajanje se samo nastavilo. Strukturna rigidnost EU i brojne regulatorne prepreke ugušile su inovativne proizvode disruptivnih industrija. Primjerice, nijedna europska kompanija osnovana u posljednjih 50 godina nije dostigla tržišnu kapitalizaciju veću od 100 milijardi eura, dok američki tehnološki divovi dominiraju globalnim tržištem. Sljedeća velika ‘revolucija’, odnosno, prilika za razvoj tehnologije nalazi se u kvantnom računarstvu, ali pet od deset tehnoloških kompanija koje su danas usmjerene na investicije u kvantne tehnologije nalaze se u SAD-u, dok su četiri u Kini.

Ipak, važno je da EU ne odustane od ove bitke, iako se ona čini izgubljena. Posebno je važno da zadržimo suverenitet i strateška ulaganja u područja poput kibernetičke sigurnosti i umjetne inteligencije koja je i dalje u razvoju te u kojoj postoji potencijal za veća ulaganja europskih kompanija koje ovdje mogu učiniti razliku. Ne smijemo si dopustiti zaboraviti na horizontalnu ulogu ICT industrije na koju se naslanjaju mnogi pokretači razvoja - energetika, farmaceutska industrija, proizvodnja hrane i drugi strateški sektori gospodarstva. To danas više nego ikad prije znači da jaka ICT industrija povlači za sobom osnaženje i svih drugih grana ekonomije.

Iako se možda čini očekivanim da EU zaostaje u području industrijskog razvoja, ono što zasigurno ne bismo predvidjeli je kaskanje u segmentu obrazovanja. Stari kontinent desetljećima je vjerodostojno održavao percepciju kolijevke civilizacije, filozofije, znanja i vještina. Ipak, ni tome više nije tako. Europa se suočava s velikim izazovima u vrhunskim istraživačkim dostignućima i komercijalizaciji inovacija. Iako europska sveučilišta i istraživačke institucije generiraju ključna otkrića i razvijaju vještine za tržište rada, samo tri europske institucije nalaze se među 50 najboljih globalno prema broju objava u vodećim znanstvenim časopisima, dok SAD ima 21, a Kina 15.

Unatoč visokokvalitetnim istraživanjima, Europa slabo iskorištava inovacije komercijalno. Samo trećina izuma koje su patentirali europska sveučilišta i istraživačke institucije pronalazi primjenu na tržištu. Jedan od razloga je slabija integracija europskih istraživača u inovacijske “klastere” - mreže koje povezuju sveučilišta, startupe, velike kompanije i fondove rizičnog kapitala. Takvi klasteri ključni su za uspješnu komercijalizaciju u visokotehnološkim sektorima, a Europa nema nijedan klaster među 10 najboljih globalno, dok SAD ima četiri, a Kina tri.

Europa se suočava s nedostatkom vještina u svim sektorima gospodarstva, dodatno pogoršanim smanjenjem radne snage. Oko četvrtine europskih kompanija ima poteškoća s pronalaskom zaposlenika s odgovarajućim vještinama, a čak 77% europskih poduzeća navodi da ni novozaposleni nemaju potrebne vještine.

Kako bi odgovorilo na ove izazove, Sveučilište Algebra posljednjih je godina pokrenulo nove studijske programe koji su usmjereni na razvoj ključnih digitalnih i upravljačkih vještina potrebnih za moderno gospodarstvo, kao što su kibernetička sigurnost, podatkovna znanost, multimedijska produkcija i razvoj računalnih igara. Novi programi pripremaju studente za rad u sektorima s najvećim nedostatkom stručnjaka, čime se smanjuju praznine na tržištu rada i potiče usvajanje novih tehnologija. Ovaj iskorak pokazuje da obrazovne institucije mogu igrati ključnu ulogu u suočavanju s europskim izazovima na području vještina i radne snage. Volio bih ovdje spomenuti i program vaučera koji provodi HZZ iz sredstava dospjelih od Nacionalnog plana za oporavak i otpornost te istaknuti koliko je važno da upravo u kontekstu ovako oslabljene EU ne zaboravimo na cjeloživotno učenje i usavršavanje - ono nam je najbolja oklada na vlastitu konkurentnost i posljedično, rast produktivnosti u mnogim sektorima. Do sada je kroz sustav vaučera prošlo više od 22.000 pojedinaca. Duboko vjerujem da će upravo ovi napori doprinijeti jačanju vještina hrvatskih građana i otpornosti naše zemlje u vremenima koja slijede. Geopolitička nestabilnost dodatno je istaknula sve ranjivosti Europe, od ovisnosti o energiji do kritičnih sirovina i digitalnih tehnologija. Kako bi održala rast i zaštitila suverenitet, Europa će morati dati prednost gospodarskoj otpornosti. Podupiranjem inovacija, povećanjem produktivnosti, jačanjem sigurnosti i smanjenjem regulatornih barijera te uspostavljanjem prohodnijeg jedinstvenog tržišta, EU se može pozicionirati kao vjerodostojan globalni igrač.