Povećanje konkurentnosti

Bespovratnim potporama do boljih rezultata i novih radnih mjesta u zadrugama

Program “Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo” i “Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta”, osim zadrugama, obrtima i malim tvrtkama

Ilustracija 

Početkom rujna ove godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je, šestu godinu zaredom, javni poziv za program “Razvoj zadružnog poduzetništva”. Riječ je o programu dodjele bespovratnih novčanih potpora za povećanje konkurentnosti proizvoda i usluga zadruga, njihovu prepoznatljivost, produktivnost i inovativnost, sve u cilju poticanja razvoja zadrugarstva koje je kod nas još nedovoljno razvijeno. Na spomenuti poziv, kako doznajemo u ministarstvu, stigle su 54 prijave zadruga, njih 42 zadovoljile su tražene administrativne i uvjete prihvatljivosti, a na koncu je predloženo 19 projekata za dodjelu ukupno 262.412 eura potpore.

- Želimo ojačati pozicioniranje zadruga na tržištu radi postizanja boljih poslovnih rezultata otvaranje novih radnih mjesta u zadrugama i zadržavanje postojećih kroz, među ostalim, primjenu novih tehnologija i inovacija. Naša je vizija razvijeno i konkurentno zadružno poduzetništvo koje razvija postojeće i stvara nove vrijednosti unutar našeg gospodarskog sustava – ističe ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, dodajući kako zadruge mogu računati i na bespovratne potpore kroz programe ministarstva “Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo” i “Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta”.

Dok je program “Razvoj zadružnog poduzetništva” namijenjen isključivo zadrugama, za novac iz programa “Cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo” i “Očuvanje i razvoj tradicijskih i umjetničkih obrta” mogu se, osim zadruga, natjecati obrti i male tvrtke. Proračun tog programa namijenjenog isključivo za zadruge je 265.450 eura, a iznosi potpora su u rasponu od tri tisuće do 15 tisuća eura.

Zadruge koje žele dobiti potpore moraju ispuniti niz uvjeta, među ostalim, da imaju barem jednog zaposlenog, podmirene obveze prema državi i nisu u blokadi. Odobrena potpora mora se iskoristiti za osam vrsta troškova, među ostalim, nabavu novog proizvoda ili usluge, edukaciju, uređenje poslovnog prostora i marketinške aktivnosti.

- Sredstva za odobrene potpore isplaćuju se korisnicima jednokratno u ukupnom iznosu dodijeljene potpore. Intenzitet potpore označava udio sredstava s kojim davatelj potpore sudjeluje u financiranju aktivnosti i može dosegnuti do sto posto ukupno prihvatljivih troškova – napominje ministar Filipović.

Bespovratne potpore, prema tom javnom pozivu, ne mogu se dodijeliti za aktivnosti vezane uz ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju koja podrazumijeva proizvodnju poljoprivrednih proizvoda iz tla ili stočarstva.

- Zadruge kod nas nisu dovoljno prepoznate kao oblik udruživanja radi proizvodnje u gospodarstvu, pogotovo u poljoprivredi – kaže nam Ivo Đuračić iz Poljoprivredne zadruge Putniković s Pelješca, jedne od najstarijih zadruga na našim prostorima, osnovane 1911., s neprekinutim djelovanjem u vinarstvu od 112 godina. Svaki poticaj zadrugama, ističe Đuračić, hvale je vrijedan, pa tako, kaže, i program “Razvoj zadružnog poduzetništva”.

- Naša zadruga redovito se javlja na program Ministarstva gospodarstva, ove godine zatražili smo i dobili bespovratnu potporu za nabavu pumpe za pretakanje vina u našem pogonu. Odobren nam je maksimalan iznos od 15 tisuća eura. Smatram da bi iznosi potpora trebali biti veći, s tim da bi prethodno kod zadruga koje se jave na natječaj trebalo razgraničiti, primjerice, zadruge s 20 zaposlenih kao što je naša, i male zadruge koje imaju sedam ili manje zaposlenih. Ovisno o veličini zadruga trebalo bi se gradirati i visine potpora – predlaže naš sugovornik iz PZ Putniković.

Na prošlogodišnji javni poziv Ministarstva, primjerice, zaprimljene su 43 prijave, od čega su, prema izvješću Ministarstva, 23 prijave zadovoljile tražene kriterije i primile bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 264.777 eura.

- Iznosi koji se sada nude u programu dovoljni su za manje investicije u održavanje pogona i tehnologije. Ako želimo razvoj postojećih zadruga, trebalo bi ponuditi veće iznose kojima se može povećati proizvodnja, proširiti ponuda proizvoda i ostvariti jači prodor na tržištu – upozorava Đuračić.

Nepoznavanje principa djelovanja zadruga i ciljeva koje zadruge nastoje ostvariti za svoje članove zacijelo je jedan od razloga slabog interesa za osnivanje takvih organizacija u nas. Kada je u pitanju djelovanja državnih i financijskih institucija prema zadrugama, Đuračić ocjenjuje kako je ključni problem što se zadruge promatraju na isti način kao i trgovačka društva.

- Zadruge u poljoprivrednoj proizvodnji kao što je naša, nemaju samo ekonomsku već i socijalnu funkciju. U našoj zadruzi je 130 članova, proizvođača grožđa od kojih otkupljujemo grožđe, osiguravamo im repromaterijal za proizvodnju i jamčimo siguran otkup. Tako naši članovi ustraju u proizvodnji, ostaju na ovim prostorima i nastavljaju tradiciju koja je vrlo bitna. To se, primjerice, vidi u potražnji koja za našim vinima postoji kod stranih turista koji dolaze na Pelješac, oni hoće kupiti i kušati autohtoni proizvod, ne zanimaju ih, primjerice, vina iz Čilea ili Francuske jer ih mogu kupiti i kušati drugdje – ističe Đuračić.

Za razliku od klasičnog poduzeća čiji su osnivači udružili kapital ili stavili kapital u gospodarski opticaj kao pojedinci kako bi ostvarili profit, zadruge se osnivaju, osim zarade, i radi drugih ciljeva, kao što su pomoć, podrška ili edukacija svojih članova. Iako je u zadrugama niži povrat na uloženi kapital zbog ravnomjerne podjele ostvarenog viška vrijednosti, one članovima, zauzvrat, omogućavaju “fer” cijene otkupa, niže “inpute” i zajednički nastup na tržištu.

Jedan od ključnih čimbenika razvoja zadrugarstva u suvremenom kapitalizmu je nezadovoljstvo potrošača i malih poduzetnika monopolima i oligopolima na tržištu koji “zatvaraju” pristup tržištu, diktiraju cijene i uvjete nabave roba i usluga za proizvodnju. S druge strane, ograničavajući čimbenik za zadruge je financiranje, jer one uglavnom raspolažu samo novcem od članarina. Financiranju se obično kao otegotna okolnost funkcioniraju zadruga dodaje i sistem odlučivanja koji je u poduzećima puno centraliziraniji i jednostavniji.

image

Ilustracija

U PZ Putniković potvrđuju kako zadruge imaju otežano financiranje zbog drugačijih rokova u kojima moraju ispuniti svoje obveze i rokova u kojima naplaćaju vina plasirana na tržište.

- Član zadruge koji isporuči grožđe ne može računati na isplatu odmah po isporuci, već se ponekad radi i o roku isplate od godine dana, jer zadruga grožđe mora obraditi, proizvesti vino, plasirati ga na tržište i prodati. Tu bi nam od pomoći, primjerice, mogla biti kreditna linija kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak pomoću koje bi mogli dobiti financiranje temeljem zaliha koje imamo u zadruzi. Zalihe grožđa i vina mogle bi biti jamac za kredite iz kojih bi brže isplatiti naše članove – predlaže Đuračić.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je registrirano oko 3500 zadruga, ali ih je aktivno svega 895. Otuda se broj zaposlenih u zadrugama kreće oko 2000 i puno je manji od potencijalne zaposlenosti u svim registriranim udrugama. Raspon broja zaposlenih u zadrugama kreće se od onih bez zaposlenih do najviše 50.

Prosječan broj zaposlenih u zadrugama od 2,5 također ukazuje na nedovoljno razvijeno zadrugarstvo jer se radi o prosjeku koji je nekoliko puta manji od onog za trgovačka društva. U prošloj godini ukupno poslovanje domaćih zadruga, prema podacima Financijske agencije (FINA), bilo je pozitivno, temeljem ostvarenih prihoda od 316 milijuna eura i rashoda od 289 milijuna eura. Prosječni godišnji prihod zadruga kreće se oko 350 tisuća eura, a dobit oko 4500 eura. U svakom slučaju, kada se zadruge promotre s isključivo financijskog obzora, riječ je o zanemarivom udjelu u ukupnim prihodima našega gospodarstva koji su u 2022. dosegli 146 milijardi eura.

Prema podacima Fine, broj aktivnih zadruga lani je bio u blagom padu u odnosu na 2021. Kada je u pitanju odnos profitabilnih i zadruga u gubicima, dugogodišnji je trend da je u “plusu” oko 60 posto zadruga s prosječnom dobiti od trideset milijuna kuna. Ohrabruje podatak da u ukupnim prihodima zadrugarstva profitabilne zadruge imaju udjel od čak 91 posto.

Gledano kroz regionalnu zastupljenost, najviše aktivnih zadruga je u Splitsko-dalmatinskoj (129) i Osječko-baranjskoj županiji (90) te u Zagrebu, u kojem djeluju 84 zadruge. Kada ih promatramo prema djelatnostima, najviše ih je u poljoprivredi, oko 40 posto, a zatim slijede prerađivačka industrija (16 posto) i usluge. Osim u tim branšama, najviše prostora za zadrugarstvo pruža se u građevinarstvu koje je u zamahu zbog obnove potresom stradalih područja i velikih ulaganja u infrastrukturu iz europskih fondova.

Prema podacima Zajednice zadruga Europe za prošlu godinu, na Starome kontinentu djeluje oko 250 tisuća zadruga s pet milijuna zaposlenih i 141 milijun članova. Ukupni prihodi europskih zadruga prebacili su tisuću milijardi eura. Dok se prosječan prihod naših zadruga kreće oko 180 tisuća eura, taj je prosjek za Europu blizu šest milijuna eura. Prosječan broj zaposlenih za članice europske zajednice udruga je petnaest puta veći od prosjeka za hrvatske zadruge.

Najznačajniji pokazatelj zaostajanja našeg društva u odnosu na europske dosege zadrugarstva je članstvo u zadrugama na broj stanovnika. U članicama Zajednice zadruga Europe na 1000 stanovnika dolazi 280 članova i članica zadruga, dok je za Hrvatsku taj pokazatelj pet “zadrugara” na 1000 stanovnika. Na području EU najveću mrežu zadruga imaju Italija, Grčka, Njemačka, Španjolska i Francuska. Ekonomski najjače zadruge su u Francuskoj, Njemačkoj, Danskoj i Nizozemskoj.

Prema riječima Đuračića, osim bespovratnih potpora Ministarstva gospodarstva, zadruge nemaju drugih poticaja iz državnog i lokalnih proračuna koji su namijenjeni isključivo zadrugarstvu.

- U najrazvijenijim članicama Europske unije zadruge su najčešći oblik organiziranja proizvođača u poljoprivredi. Mislim da bismo trebali slijediti taj primjer – komentira naš sugovornik iz PZ Putniković.

Na dodatne potpore mogu računati braniteljske zadruge, čiji članovi moraju biti umirovljeni branitelji ili članovi obitelji poginulih branitelja. Te zadruge mogu ostvariti bespovratne potpore u rasponu od 20 tisuća do 22 tisuća eura. Pripadajući budžet koji osigurava Ministarstvo hrvatskih branitelja je 220 tisuća eura, ali može biti i veći ovisno o pristiglim zahtjevima.

Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. prosinac 2023 13:42