U posljednjih nekoliko godina održivost i ESG postaju nezaobilazna tema u svim industrijama pa tako i u financijskoj industriji. Međutim, riječ je o temi koja se dugo razvijala, počevši još od 1987. godine kada je u Brundtlandovom izvješću Svjetske komisije održivi razvoj određen kao "razvoj koji zadovoljava potrebe današnjice bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje svoje vlastite potrebe".
Ovdje je prvi put jasnije određen cilj održivog razvoja, a to je pomiriti gospodarski razvoj i zaštitu socijalne i okolišne ravnoteže. Europska unija 2001. godine usvaja strategiju u korist održivog razvoja, a 2015. Opća skupština UN-a donosi Program održivog razvoja do 2030. koji obuhvaća tri dimenzije održivosti: gospodarsku, socijalnu i okolišnu (eng. Environmental, Social, Governance, dalje: "ESG"). Godinu dana kasnije, 2016. stupa na snagu Pariški sporazum (Paris Climate Agreement) kojim je, u okviru tri osnovne grupe ESG faktora, okolišno održivi razvoj odnosno održivost i prijelaz na sigurno, klimatski neutralno i resursno učinkovitije kružno gospodarstvo otporno na klimatske promjene prepoznat kao ključni cilj za osiguravanje dugoročne konkurentnosti gospodarstva Europske unije i u izravnoj je vezi s ciljevima koji su 2019. godine definirani u Europskom zelenom planu. Od tog trenutka pratimo konkretni razvoj europskog sustava čiji je prvenstveni cilj smanjenje emisija CO2 za 60 posto do 2030. (u usporedbi s razinom iz 1990.), odnosno postizanje klimatske neutralnosti EU do 2050. godine.
EU je predvodnik u smislu regulacije i standardizacije procesa i čimbenika vezanih uz održivost i ESG, ali činjenica je da poduzeća koja su uvrštena na burze diljem svijeta pomiču svoj fokus s kratkoročnog maksimiziranja profita na dugoročne ekološke, društvene i upravljačke ciljeve. Povećava se svjesnost menadžmenta o važnosti brige o ESG-u, koja može utjecati na financijsko zdravlje poduzeća kao i na ugled poduzeća na tržištu. Razmatranja ESG čimbenika postaju sve prisutnija u odabiru ulaganja diljem svijeta. Napori poduzeća u borbi protiv klimatskih promjena vidljivi su u pokušajima poduzeća da minimiziraju emisije stakleničkih plinova, poboljšaju upravljanje otpadom ili koriste obnovljivu energiju. Provođena su istraživanja povezanosti između izvedbe ESG-a i financijske stabilnosti poduzeća tijekom nedavne pandemijske krize. Pokazalo se da su organizacije s većom otpornošću na socijalnu distancu prošle bolje tijekom pandemije od onih s manjom otpornošću, u smislu da su se brže prilagodile na rad izvan ureda. Postoje neslaganja oko smjera u kojem su financijski uspjesi povezani s ekološkim, društvenim i upravljačkim (ESG) ishodima. Tako utjecaj ESG čimbenika na financijske rezultate jednog poduzeća možemo sagledavati iz dvije točke.
Prva točka gledišta je izravan utjecaj adaptacija koje je poduzeće provelo kako bi poboljšalo svoj ESG učinak. Ovdje govorimo o utjecaju povećanja otpornosti poduzeća na klimatske promjene u smislu zaštite od poplava, suša i požara ili smanjenje troškova zbog bolje izolacije postrojenja ili promjene načina proizvodnje kako bi se smanjio učinak na okoliš. S obzirom na to da je regulativa i ESG standardi u EU u počecima primjene i da se puna primjena očekuje kroz nekoliko narednih godina, tek će se pokazati izravan utjecaj poboljšanja koja su napravljena zbog usklađivanja s ESG standardima na prihode poduzeća u smislu zaštite od rizika utjecaja na okoliš, prilagodbe na klimatske promjene ili utjecaja na društvo.
Druga točka gledišta je neizravan utjecaj prilagodbe na ESG standarde koji poduzeće prikazuje u objavljenim ESG izvještajima ili na druge načine. Činjenica je da je ekološka i društvena odgovornost postala važna bankama i ulagateljima diljem svijeta. Na cijenu dionica poduzeća i druge aspekte njihova rada (npr. dobavljačke linije) utječu podaci objavljeni u ESG izvještajima. Banke preferiraju kreditiranje poduzeća s boljim ESG rezultatima, pa će takva poduzeća jednostavnije i jeftinije doći do sredstava. Dobavljači u visoko reguliranim industrijama gotovo isključivo rade s poduzećima koja imaju jasno objavljene ESG izvještaje. Ulagači, mirovinski fondovi, investicijski fondovi i drugi dionici koriste ESG izvješća tako da se rastuća vrijednost ESG čimbenika povezuje s povećanjem vrijednosti poduzeća, a ESG analiza se nadovezuje na fundamentalne analize.
Dodatno, analiza koju poduzeće provodi kako bi objavilo ESG izvještaj integrira učinak poduzeća na okoliš, društvena pitanja i korporativno upravljanje, a konačni cilj je ostvariti profit koji ima pozitivan učinak na okoliš i zajednicu. Svjedočimo trendovima da poduzeća pridaju više pozornosti obrazovanju javnosti o ekološkim, društvenim i upravljačkim pitanjima. U nekim studijima je ispitivana veza između ESG-a i korporativnog učinka, fokusirajući se na okolišni i društveni utjecaj poduzeća. Pokazalo se da ESG na vrlo izravan način potiče poduzeća da kroz društveno odgovorno poslovanje stvaraju vrijednost. Primjenom ESG standarda, poduzeća mogu biti društveno odgovorna i profitabilna jer mogu osigurati povrat ulagačima, zadovoljiti potrebe i obveze zaposlenika te isporučiti kvalitetne proizvode i usluge potrošačima uz istodobno poboljšanje svojeg utjecaja na okoliš i zajednicu.
U Republici Hrvatskoj primjećuje se trend objave nefinancijskih izvještaja sa sve većim naglaskom na ESG čimbenike. Hanfa je na svojim internetskim stranicama objavila Godišnji izvještaj o korporativnom upravljanju za 2021. gdje se, među ostalim, detaljnije može iščitati analiza podataka i trendova vezana uz ESG izvještavanje poduzeća koja su uvrštena na Zagrebačkoj burzi. Iz izvještaja je vidljivo da vezano uz ESG objave i trendove prednjače izdavatelji na Vodećem tržištu Zagrebačke burze gdje sva uvrštena društva objavljuju nefinancijske izvještaje (100% obveznika) dok visoki postotak ESG objava bilježimo i na Službenom (83% obveznika) i Redovitom tržištu (89% obveznika). Među izdavateljima koji su objavili nefinancijski izvještaj njih 60% objavili su pokazatelje i prema Uredbi o taksonomiji. Iako Hanfa prati rad poduzeća koja su izdavatelji na ZSE, može se primijetiti trend povećanja svjesnosti o korisnosti ESG izvještavanja i među poduzećima koja nisu izdavatelji jer društveno odgovorno i održivo poslovanje omogućava lakši pristup kapitalu, suradnju s poslovnim partnerima i dobavljačima te pozitivnu percepciju klijenata i zajednice.