Energetska sigurnosti i neizvjesnost opskrbe ključne su teme u javnosti proteklih mjeseci. Velike oscilacije cijena energenata i geopolitičke prijetnje na dobavnim pravcima s razlogom zabrinjavaju građane. U tom kontekstu, INA je važan element energetske sigurnosti Hrvatske, koja se velikim dijelom ostvaruje i eksploatacijom hrvatskih prirodnih bogatstava u obliku nafte i plina.
Značajnim ulaganjem u daljnje unapređivanje Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, INA postavlja temelj sigurne opskrbe hrvatskih gospodarskih subjekata i kućanstava energijom. Trenutno se oko 25 posto ukupne hrvatske potražnje za plinom pokriva iz Ininih bušotina, a zahvaljujući trenutnim aktivnostima istraživanja i bušenja u sjevernom Jadranu taj će udio uskoro narasti.
Istraživanje i proizvodnja plina
Uspješnost Inine kampanje istraživanja i proizvodnje plina najbolje dokazuje Inin recentni plinski jubilej obilježen početkom studenoga. INA je, naime, obilježila 22 milijarde metara kubičnih plina proizvedenih do sada na Jadranu, i to u godini u kojoj Inino Istraživanje i proizvodnja slave 70 godina neprekinutog rada. Ta je prigoda obilježena posjetom članova Uprave Ine predvođenih predsjednikom Péterom Rataticsem, menadžmenta kompanije i medija proizvodnoj platformi Ivana A. Prilika je iskorištena i za posjet bušaćoj platformi Labin servisne kompanije Crosco, koja je angažirana krajem kolovoza za projekte koje INA trenutačno provodi na jadranskim plinskim poljima.
"Razradni program sjeverni Jadran" pokrenut 2019. godine jedan je od najvećih samostalnih investicijskih projekata kompanije. Izgradnja potencijalno devet novih platformi te puštanje u proizvodnju zasad dviju novih bušotina s dnevnom proizvodnjom od oko 175.000 m2 prirodnog plina projekt je to kojim INA hrvatskom tržištu i kupcima osigurava dodatne količine plina, potiče energetsku stabilnost te jača čitavo domaće gospodarstvo.
Inin operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina Nikola Mišetić istaknuo je prilikom posjeta platformi da su "definirane lokacije za nove bušotine, od kojih se dvije odnose na bušenje s postojećih platformi, dok se devet bušotina nalazi na novim lokacijama na kojima nema postojećih platformi, nego će se iste bušiti na otvorenom moru". Osim toga, napomenuo je da INA sve projekte, pa tako i ove na Jadranu, provodi u skladu s najboljim industrijskim praksama vodeći računa o najvišim sigurnosnim standardima i standardima zaštite okoliša.
Cilj je zaustaviti prirodni pad proizvodnje na sva tri Inina eksploatacijska polja na kojima je INA operator - Sjeverni Jadran, Marica i Izabela. Kompanija je pokrenula projekt kako bi i u narednim godinama nastavila s proizvodnjom plina s Jadrana i preokrenula očekivane trendove proizvodnje zbog starosti polja.
U rujnu 2020. izbušena je bušotina Irena-2, prva u nizu od potencijalno jedanaest bušotina koje se planiraju izbušiti u sklopu tog programa. U ožujku je počela proizvodnja prirodnog plina iz nove bušotine Ika B-1R-DIR, a godišnja proizvodnja nove bušotine bit će na razini od oko 40 milijuna m2, što je trenutačno gotovo sedam posto Inine proizvodnje plina na moru i kopnu. U svibnju je počela proizvodnja iz nove bušotine Marica D čija će godišnja proizvodnja biti na razini od 11,5 milijuna m2. Ostale bušotine Irena-2, Ilena-2 VER i Ida D-1 VER podrazumijevaju potencijalnu izgradnju novih platformi, o čemu će biti odlučeno nakon realizacije cijelog programa u sljedećim godinama.
Investicije od 1,5 milijardi kuna
Predsjednik Uprave Ine Péter Ratatics ističe da INA kampanjom izrade novih bušotina i gradnje novih platformi želi hrvatskom tržištu osigurati nove količine plina. "To će imati pozitivan utjecaj na sigurnost opskrbe i cjelokupno gospodarstvo. Ovakvi uspješni projekti svjedoče o važnosti strateškoga i odgovornoga upravljanja resursima, u cilju razvoja gospodarstva i povećanja udjela domaće proizvodnje", kaže Ratatics.
INA kao jedna od vodećih društveno odgovornih kompanija u regiji kontinuirano, pa i u ovim izazovnim vremenima, daje svoj obol kako bi doprinijela lakšem nošenju građana s energetskom krizom te istovremeno jamčila željeni stupanj hrvatske plinske samodostatnosti. Daljnji razvoj kampanje na moru ublažit će prirodni pad proizvodnje plina očekivan s obzirom na zreli portfelj, a snažnim investicijskim ciklusom u domaću proizvodnju hrvatski energetski lider pridonosi plinskoj stabilnosti. Nove platforme koštat će oko 20 milijuna američkih dolara svaka, a cijena bušenja svake bušotine iznosi između pet i osam milijuna američkih dolara. Iz Ine napominju da bi natječaj za nove platforme trebao izaći ubrzo te da će biti međunarodnog karaktera.
Temeljno pitanje iz perspektive budućnosti jest što nas očekuje u pogledu sigurnosti opskrbe i energetske tranzicije u nadolazećim godinama. Nakon faze istraživanja, 2024. INA će krenuti s instalacijom platformi i tada će novi plin poteći s Jadrana. Plan tvrtke je do 2025. u funkciju staviti ukupno 11 novih bušotina i devet pratećih platformi. Riječ je o investicijskom ciklusu u vrijednosti od oko 1,5 milijardi kuna u koji INA prvi put ulazi samostalno.
