Tijekom desete godišnjice sustava e-Građani, znači između lipnja 2024. i lipnja 2025., Vlada planira u cijelosti ukinuti praksu prešetavanja od šaltera do šaltera nošenjem papira koje administracija ionako ima u svojim računalima.
Najomraženija praksa sučeljavanja s državnom upravom time će konačno biti dokinuta.
Obećanje je to koje političari daju od lansiranja e-Građana u lipnju 2014. godine (10. lipnja 2014.). Iako je od tada napravljeno mnogo, ukupno gledano, rezultat je djelomičan.
Preko e-Građana se mogu ishoditi domovnica i razne potvrde te naručiti nova osobna iskaznica i putovnica, ali još je mnogo institucija nastavilo tražiti od građana da nose razne potvrde i dokumente sa sobom.
Državni tajnik za digitalno društvo Bernard Gršić sad kaže da više neće biti polovičnih rješenja.
Novi sporazum
- U iduće dvije godine, a izvjesno i ranije, prešetavanje između šaltera odlazi u povijest i ključni korak na tom putu je objedinjavanje državne infrastrukture, za što nam je Vlada upravo dala zeleno svjetlo te idemo u sklapanje ugovora s Finom, APIS IT-om, CARnetom, AKD-om i Centrom dijeljenih usluga (CDU), odnosno državnim cloudom - kaže Gršić.
Nekoliko je razloga zašto na ovu transformaciju, odustajanje od nošenja papira, treba cijelo desetljeće.
Prvi je, kako doznajemo od Gršića, to što je došlo do promjene paradigme.
Zbog pritiska EU-a na sve članice, države su fokus sa samih sebe stavile na građane i biznise i njihove realne potrebe. To znači da sad moraju raditi usluge koji zadovoljavaju realne potrebe građana i biznisa.
Dodaje da to znači i da će se e-Građani dodatno transformirati, jer trenutačno s više od 100 usluga mahom podržavaju izdavanje raznih potvrda dok će u budućnosti podržavati lakše obavljanje različitih procesa, poput upisa u škole ili sređivanja službene papirologije pri prodaji automobila.
Drugi razlog je tempo transformacije same državne uprave.
Država, kao i privatni sektor, muku mući sa nedostatkom talenata i sve složenijim i zahtjevnijim procesima, a digitalizacija u tome značajno pomaže.
Nepovezani registri
Kao rezultat, na CDU, odnosno državni cloud preko kojeg se vrši razmjena podataka među državnim tijelima, dosad se spojilo više od 500 državnih tijela. To je više od planiranih 300, ali takvih je tijela daleko više od 750.
Oni koriste ne samo državni mail i video konferencije već i razmjenjuju podatke iz registara, odnosno razmjenjuju ono zbog čega su građani morali prije ishoditi različite dokumente na kojima ti podaci pišu i dokazuju da su autentični.
Zato je kod tempa transformacije državne uprave važna i volja državnih tijela da na državni cloud povežu svoje registre, u kojima se i nalaze podaci zbog kojih građani obilaze šaltere.
- Trenutačno je na državni cloud spojeno 33 registara iz 16 državnih tijela, a takvih je registara ukupno 65 i sve ih planiramo spojiti do 2025. godine - kaže Gršić.
Pojašnjava da su s OECD-om upravo završili analizu 65 registara i detektirali sve nužne izmjene, dogradnje i rekonstrukcije registara kako bi se svi oni mogli povezati na državni cloud.
Državni tajnik za digitalno društvo kaže da su oni registri koji su povezani značajno pomogli i građanima i državnim službenicima.
- Od početka godine preko državnog clouda razmijenjeno je više od 15 milijuna podataka iz dostupnih registara, a to aktivno rade čak 152 institucije - kaže Gršić.
Utjecaj na javne nabave
Treći razlog zašto čekamo cijelo desetljeće na prestanak obilaženja šaltera je i novac. Primjerice, državni cloud, koji je uveden polako i bez puno prisile već je doveo do korjenite promjene u javnoj nabavi ICT proizvoda i usluga u državi.
Država tako, osim CDU-u, tumači Gršić, ne dopušta više niti jednom drugom državnom tijelu da kupuje servere i sličnu opremu.
- Više nije prihvatljiv trošak kupovati serverska računala, jer se očekuje da se sav softver koji državna tijela trebaju smješta u CDU. Ti su kapaciteti osigurani i protiv potreba i drugih nepogoda, što se dokazalo tijekom potreba u Zagrebu i Petrinji - kaže Gršić.
Dodatno, to će se sad proširiti i na smještaj web stranica ministarstva i drugih tijela. Ta će tijela moći naručiti izradu web stranica, ali će ih morati držati u državnom cloudu.
Državni tajnik pojašnjava da će se na to nadovezati još niz novih digitalnih infrastruktura.
- Za mjesec dana moći ćemo predstaviti vlastitu blockchain infrastrukturu, koja se već testira i koja će biti povezana na europsku blockchain infrastrukturu, a do kraja godine predstavit ćemo i virtualni kontaktni centar koji će građanima omogućiti da umjesto samo na šalterima sve odgovore dobiju i preko telefona, WhatsAppa ili maila - kaže Gršić.
Otvaranje novih mogućnosti
Pojašnjava da se radi i na uvođenju umjetne inteligencije kako bi se neki procesi ubrzali, kao i digitalnog novčanika, koji bi građanima omogućio da dokumente imaju na mobitelu.
Dio pretpostavke za to su nedavno predstavljena infrastruktura za digitalno potpisivanje, zatim najavljeni digitalni pretinac koji bi imao pravnu težinu i tako omogućio građanima da imaju alternativu preporučenoj pošti, kao i nova blockchain infrastruktura.
Zanimljivo je da će se sa svim tim novim tehnologijama u državnom cloudu pojaviti i neke nove mogućnosti rada same državne uprave.
Gršić posebno ističe takozvanu data lake tehnologiju. Riječ je o tehnologiji koja će omogućiti da se više registara i drugih baza podataka s kojima raspolaže država poveže i stvori novi registar.
Dobar primjer za to je ‘Registar stanovnika, obitelji i kućanstava‘, koji bi povezao OIB-e građana, njihovu imovinu, prihode i kućanstva, odnosno fizičke lokacije.
‘Jezera podataka‘ do ljeta
Takav registar planira raditi Porezna uprava, a objašnjenje je da tako građani ne bi morali dokazivati pravo na socijalnu naknadu.
No, očigledno je da bi stvaranje takvog registra bilo praktično i za uvođenje, primjerice, poreza na nekretnine, jer bi pružio cjelovit uvid i u imovinu i u primanja svakog građanina pojedinačno.
- Idemo u sustav data lake, jezero podataka, što je tehnologija koja zasad postoji samo u Poreznoj upravi, koja će omogućiti svim tijelima državne uprave da donose preciznije odluke i to će biti spremno kroz mjesec dana. Primjena će zavisiti od samih tijela kad će odlučiti to koristiti - kaže Gršić.
Podsjeća da će do kraja rujna napraviti detaljan hodogram svih aktivnosti po pitanju digitalizacije državne uprave u iduće dvije godine.
To će od sada biti obveza svih članica EU-a s obzirom da si je Europska Komisija kao prioritete u idućem razdoblju postavila zelenu i digitalnu tranziciju.
Jezera podataka neće biti jedina inovacija koja će doći, jer EK traži i primjenu novih koncepata što će stvoriti pritisak da se u Hrvatskoj počne raditi, primjerice, i inovativna javna nabava.